Follow
U crkvenim zapisima o plemenu Franić stoji: "Vrlo stara plemićka obitelj Makarske krajine. Franići, kao i Cvitkovići i Gojaki, potekli su od narodnih knezova Nimičića iz Jajca. U Omiškoj se Rogoznici u 13 stoljeću spominju plemići Mikulići i Alaburići sa istim grbom kao grb Nimičića iz Ilirskih grobova. Vjerojatno je,da se jedna grana knezova Nimičića preselila u Jajce u Bosni. Za pada Bosne,godine 1463, knezovi Nimičići, braća Cvitko, Gojko i Frane, prešli su u Ljubuški. Tu je knez Cvitko osnovao obitelj, iz koje su kasnije potekli konti Cvitkovići. Od Gojka i Frane potekli su Gojaki i Franići. Iz Čitluka kod Lubuškog, Franići su prešli u Makarsku krajinu i Baćinu. Tu su 1609 godine postali mletački povlaštenici.. Poslije su prešli u Vina kod Vrgorca gdje i danas žive. U 18 stoljeću su primljeni i u Trogirsko vlastelinsko vijeće, a grb im je uvršten u trogirsku zlatnu knjigu."
Znači, prvi spomen predaka plemena Franić tj.naših predaka knezova Nimičića seže od 13 stoljeća i Omiške Rogoznice, preko odlaska u Jajce i povratka na more pred Turcima. Kroz istraživanja sam došao do podataka da su Franići koji su stigli u "Makarsku krajinu" ustvari većinom stigli iz Hercegovine u tadašnji Lapčan,današnji Gradac (dio u druga mjesta) i tijekom godina su prešli u Baćinu,kao i većina plemena iz Lapčana koji danas čine stanovništvo Baćine.
Iz Baćine su dva brata,Luka,rođen oko 1690 godine i Frane otišli u Vrgorac, kasnije se Luka preselio u Vina gdje je i umro. Vjerojatno je u Vina stigao negdje oko 1720 godine od kada su Franići stalno nastanjeni u tom selu do danas. Nisu bili prvi doseljenici ali su vremenom postali dominantno prezime sa preko 95% stanovnika. Franići koji su stigli u Lapčan i ostala mjesta Makarske su grana plemena Nimičić (koji postoje još od vremena Ilira) koja je iz Dalmacije krenula u Jajce i pred turcima se 1463 godine povukla prema Hercegovini gdje je od kneza Frane Nimičića nastalo pleme Franić,negdje oko 1480 godine i kasnije se početkom 16 stoljeća vratili u Lapčan. Franići koji danas žive kod Blata na Cetini,Omišu,Trogiru i drugim mjestima su potomci ovih istih koji su se spustili iz Ljubuškog i Čitluka početkom 16-og stoljeća,vjerojatno su se iz Lapčana proširili prema Splitu i zaleđu ili su tamo stigli direktno iz Hercegovine. Znači,svi Franići koji danas žive u RH i diljem svijeta, uključujući Franiće iz Like (Gacka dolina) koje je nakon oslobođenja Like od Turaka 1689, godine pop Marko Mesić, inače jedan od vođa oslobađajućeg rata, organizirano, na područje Mušaluka i Smiljana naselio u Liku sa područja Dalmacije i Hercegovine. Više od 50 godina kasnije tj. 1751. nakon neuspjele bune krajišnika u Rudopolju kod Gračaca krajiške vlasti na opustjele posjede naseljavaju 11 obitelji Franića koji su tamo živjeli do 1941. godine. Nakon 2. svj. rata u selo se vratila samo jedna obitelj, pa do onih u Slavoniji (Grubišno polje,Vinkovci,Požega) pod tim prezimenom su potekli od istog pretka, kneza Frane Nimičića koji je uzeo prezime Franić oko 1480 godine.
Franići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 123 općine i 193 naselja, pretežno u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Splitu (350), Zagrebu (300), Vrgorcu (150), Blatu kraj Omiša (90) i u Sukošanu kraj Zadra (70). Prezime Franić se nalazi na 147.mjestu u Hrvatskoj po broju pripadnika, ukupno 2418 osoba.
Prezime Franić se nalazi na 147.mjestu u Hrvatskoj po broju pripadnika, ukupno 2418 osoba.