Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
There are already 90 genealogy profiles with the Juričić surname on Geni. Join now to find your relatives.

Juričić Genealogy and Juričić Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Share

view all 90

Profiles

About the Juričić surname

This was written by Professor Filip Škrabić in IZ POVIJESTI: RAZVOJ PREZIMENA I OBITELJI U BRELIMA.

http://www.brela.com/brolanenses/prezimena/index.htm

JURIĆ I JURIČIĆ

Ova dva prezimena imaju isti korijen, u literaturi i dokumentima često se spominju zajedno to smo ih pokušali opisati pod zajedničkim nazivom. Prezimena su postala od osobnog imena Georgius. Latinski Georgius od grčkog Georgios-zemljodjelac, ratar. Oba glasa g>j, ispalo je e, zatim o>u. Ušao je nepostojani a to se dobio Juraj. Imena Georgius na katoličkom zapadu kod Hrvata i Slovenaca u promijenjenomm obliku Juraj i drugim izvedenicama Jure, Juras, Jurko, Jurić, Juroš, Jurin, Juko česta su to su postala široka osnova za postanak prezimena. Od osobnog imena Jurić nastalo je prezime Jurić. Od imena Jurić mladi Jurić, Jurić+ić=Juričić. Nema sveca kojem je diljem Hrvatske podignuto u spomen više crkava od sv. Jurja, što su učinili i Breljani u neposrednoj blizini Juričića kuća. U knjizi "PLEMENA IMOTSKE KRAJINE" fra Vjeke Vrčića (Imotski, 1990.) na str. 122, 192, i 214 navodi se da je Petar Radovan iz Ričica doveo šest obitelji, te da su u spisima ostala poznata imena nekih plemena: Bekavac, Jurić, Juričić-Galitović i Novaković. Juričićima je prvo prezime bilo Galiotović-Galiot. Neki Juričići-Galioti su ostali u Brelima, a drugi su se vratili u Krajinu. Kad se stvarao Zemljišnik 1725., Ante Juričević, Mate i Ivan Galotović dobili su zemlju u Prološcu. U breljanskim maticama za 1802. upisani su kao Galioti a 1805. Juričić. Da su se Juričići dugo vremena prezivali Galioti svjedoči i naziv predjela u Biokovu "Galiotovi doci".

2. JURIČIĆI Juričići-Galioti su živjeli i imali građevinske objekte u trima zaseocima:

  a) Ispod crkve Sv. Jurja,
  b) Sjevernije od crkve Sv. Jurja,
  c) Zabrdom (ispod crkve Sv. Nikole).

Prema popisu stanovnika koji je sačinio Jurju Calergi 27. lipnja 1686. u Brela se doselila obitelj Mije Juričića (Jurčevića) sa 7 članova i dobila zemlju kao sve pridošle obitelji koje su izbjegle pred Turcima. Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu a Brelima je živjelo pet obitelji Juričić, koje se vode:

- pod brojem 12.

  Nikola Juričić, 55 godina
  Kate, žena
  Stjepan, sin Nikole, 20 godina
  Marko, sin Nikole
  Mande, kći Nikole
  Matija, kći Nikole
  Jelena, kći Nikole
     ukupno 7 članova

- pod brojem 14.

  Ivo Juričić pok. Stjepana, 80 godina
  Mate, pok. Stjepana, 70 godina
  Ivanica, žena Mate
  Ivo, sin Mate, 32 godine
  Šime, žena Ive
  Ivan, sin Ive, 1 godinu
  Mate, sin Ive, 1 godinu
     ukupno 7 članova

- pod brojem 15.

  Pavao Juričić, 40 godina
  Jela, žena
  Stjepan, sin Pavla, 15 godina
  Matija, kći Pavla
     ukupno 4 člam

- pod brojem 16.

  Marko Juričić pok. Grge, 40 godina
  Pave, žena
  Jure, sin Markov, 2 godine
  Jela, kći Markova
  Lucija, kći Markova
  Grgo, sin pok. Grge, 25 godina
     ukupno 6 članova

- pod brojem 93.

  Mate Juričić pok. Ante, 35 godina
  Mande, majka
  Ivanica, žena
  Matija, kći Mate
  Stjepan, sin pok. Ante, 34 godine
     ukupno 5 članova

U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine Juričiće susrećemo kao vlasnike građevinskih objekata i zemljišta u trima zaseocima, a objekti su bili upisani na imena:

  a) ispod Sv. Jurja - Mate, Agustina, Ivana rečenog Galiot, Mate r. Galiot, Ivana i Stjepana,
  b) sjevernije od Sv. Jurja - Mande, Nikole, Juričić Galiot Stjepana i Ante pok. Nikole,
  c) zabrdom (ispod crkve Sv. Nikole) - Juričić-Galiot Mate, Nikole i Stjepana.

Prilikom popisa stanovništva 1948. godine u Republici Hrvatskoj Juričići su živjeli u 120 mjesta, a u Brelima je živjelo 28 članova u 6 obitelji.