Aleksandar Fjodorovič Stasenko

Stasenko, Aleksandar Fjodorovič, hrvatski filmski redatelj i slikar (Split, 23. VI. 1933 – Split, 5. IV. 1990). Sin ukrajinskog emigranta; diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani. God. 1965–70. snimio je jedanaest neprofesijskih filmova (npr. Mrtvo more, 1966; Poker, 1966; Pogled u sumrak, 1967; Sanguina, 1967; Život se nastavlja, 1968; Svi dani kao jedan, 1970), 1968. stekao naslov »majstora amaterskoga filma«. Od 1972. u profesionalnoj proizvodnji režirao dvanaest filmova, pretežito dokumentarnih, koji se, s naglašenom upotrebom krupnih planova, razvijaju do začudnih filmova eseja u kojima prevladavaju teme nostalgije (Posljednji, 1972., o nestajanju pjeskara i njihovih brodova; Kolonisti, 1978., o ljudima iz Dalmacije koji se ne mogu udomaćiti u panonskoj ravnici; Poslije potopa, 1985., o životu posljednjih stanovnika sela potopljenog umjetnim jezerom) i ljudske upornosti (Put, 1977., o probijanju ceste kroz dalmatinski krš; Lov, 1981., o krvavom tunolovu; Jamar, 1983., o rudaru koji sam kopa jamu). Režirao je i kratke igrane filmove Žene (1977), Sve godine u jednoj noći (1980) i Vrijeme heroja (1981).

• Izvor: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57883

Kratka biografija

Aleksandar Fjodorovič Stasenko rođen je 23. lipnja 1933. godine u Splitu. Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju završio je u rodnom gradu, a Elektrotehnički fakultet u Ljubljani. Prvi film snimio je godine 1965. kao neovisni autor. Nakon toga djeluje u kino-sekciji studentskog društva "Ruđer Bošković" u Splitu, a potom formira samostalnu kino-amatersku grupu KASG "816", također u Splitu, s kojom djeluje do 1970. Foto-kino savez Jugoslavije mu 1968. godine dodjeluje zvanje majstora amaterskog filma. S amaterskim filmskim stvaralaštvom prestaje 1970. godine i počinje s radom na profesionalnom filmu. Iste godine primljen je u Društvo filmskih radnika Hrvatske. Godine 1975. dobiva status filmskog umjetnika - režisera te postaje članom Društva umjetnika Hrvatske. Iste godine prestaje s radom diplomiranog inžinjera elektrotehnike te prelazi u slobodne filmske radnike u kojem statusu je sve do svoje smrti. Na svim domaćim i mnogim međunarodnim festivalima na kojima je nastupao njegovi filmovi su nagrađivani mnogim nagradama i posebnim priznanjima. Za njegovo filmsko stvaralaštvo godine 1978. dodijeljena mu je republička nagrada "Kata Pejnović" iz kulture. Iste 1978. godine dodijeljena mu je, za naročite uspjehe postignute u umjetnosti, godišnja nagrada oslobođenja grada Splita. U 57. godini života umro je u Splitu 4. travnja 1990.

• http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_page...
• http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_page...
• http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_page...
• http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_page...
• http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_page...
• http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_page...
• http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_page...
• http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_page...
• http://www.matica.hr/vijenac/238/drukciji-od-drukcijeg-12782/
• http://www.das.hr/ruski-emigranti-u-kontekstu-razvoja-hrvatske-znan...