Archbishop Mons. Pacifiko da Bizza

Bizza, Pacifik

Bizza, Pacifik (Pacifico), rapski biskup i splitski nadbiskup (Rab, 3. V. 1696 – Split, 13. V. 1756). Studij filozofije, teologije i obaju prava završio u Padovi. God. 1738. imenovan rapskim biskupom, a 1746. splitskim nadbiskupom. Njegovom zaslugom splitsko sjemenište postalo je najboljim teološkim učilištem u Dalmaciji. U Priku kraj Omiša otvorio 1750. glagoljaško sjemenište. God. 1751. u Splitu održao Dijecezansku sinodu. Baveći se arheologijom, u atriju nadbiskupske palače uredio epigrafski muzej. Surađivao s Filippom Riceputijem na prikupljanju građe za Illyricum sacrum.

• Izvor: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=7963
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Pacifik_Bizza
• https://proleksis.lzmk.hr/12467/
• https://hemu.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=5629
• http://www.rab.hr/grad-rab/o-gradu-rabu/povijest/P2

Izvor: Splitska nadbiskupija, Dražen Kapisoda (Split) - portret nadbiskupa Pacifiko da Bizza

Pacifik Bizza (Rab, 3. svibnja 1696. - Split, 13. svibnja 1756.), rapski biskup (1738.-1746.), splitski nadbiskup i primas Dalmacije i čitave Hrvatske (1746.-1756.). Posljednji je muški potomak rapske plemićke obitelji Bizza.[1]

Osnovnu i srednju naobrazbu stekao je u rodnom gradu, a studij filozofije, teologije i prava završio je u Padovi, gdje je postigao doktorat iz obaju prava.[1] Od 1738. postaje rapski biskup, a 1746. imenovan je splitskim nadbiskupom. Njegovom zaslugom splitsko sjemenište postalo je najbolje teološko učilište u Dalmaciji. U Priku kod Omiša otvorio je 1750. glagoljaško sjemenište.

Godine 1751. u Splitu je održao Dijacezansku sinodu. Bavio se arheologijom pa je u atriju nadbiskupske palače uredio egipatski muzej. Surađivao je s Filippom Riceputijem na sakupljanju građe za Illyricum sacrum.

Pacifik Bizza, rapski biskup, splitski nadbiskup iz prve polovine 18. st. Glagoljaš i pisac Dnevnika s putovanja po Iliriku. Suautor s Danielom Farlattijem djela Illirycum Sacrum, najvećeg historiografskog pothvata u Dalmaciji u 18. st. God. 1750. Bizza je osnovao u Priku kod Omiša sjemenište za izobrazbu glagoljaških svećenika, koji su odlazili na glagoljaške župe diljem splitske, a i makarske biskupije. Sjemenište je radilo do 1821. Izumiranjem posljednjih glagoljaških svećenika, koji su svoj nauk dobili u tom 'Arvackom Šeminariju', kako su ga oni nazivali, i sve širom mrežom javnih latiničnih osnovnih škola, prestaje u srednjoj Dalmaciji uporaba glagoljskog pisma u korist latiničnog pisma čak i kod glagoljaša;

• Izvor: http://www.rab.hr/grad-rab/o-gradu-rabu/povijest/P2

MKU index 13.5.1756 - https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-L99X-G8YZ?i=18&wc=...

MKU 13.5.1756 - https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-L99X-FVMF?i=51&wc=...