Dujam Srećko Romualdo Karaman

Is your surname Karaman?

Connect to 605 Karaman profiles on Geni

Dujam Srećko Romualdo Karaman's Geni Profile

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Dujam Srećko Romualdo Karaman

Italian: Doimo Fortunato Romualdo Caraman
Also Known As: "Duje"
Birthdate:
Birthplace: Split, Općina Split, Split-Dalmatia County, Croatia
Death: April 12, 1927 (71)
Prijedor, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
Immediate Family:

Son of Antun Karaman and Marija Karaman (Devivi)
Brother of Vicko Karaman; Vjekoslava Mladineo (Karaman); Ivanica Mladineo (Karaman) and Angela Strino (Karaman)

Occupation: folklorist i povijesni pisac
Managed by: Ozren Čulić Viskota Žava
Last Updated:

About Dujam Srećko Romualdo Karaman

KARAMAN, Dujam Srećko (Doimo Fortunato), folklorist i povijesni pisac (Split, 7. II. 1856 — Prijedor,12. IV. 1927). Gimnazijsko školovanje u Splitu prekinuo 1871. te radio kao porezni činovnik. Prikupljao narodne pjesme, poslovice i dosjetke, proučavao folklor, kulturnu baštinu te povijest Splita, Kaštela, Trogira i njihove okolice, a zanimao se i za gospodarske teme. Narodne pjesme i priloge o njima objavljivao je u časopisima i listovima Slovinac (1880, 1882–83), Hrvatska vila (1882), Narod (1890), Smotra dalmatinska (1899), a kulturno-povijesne članke, pretežno o tamošnjim obiteljima, u periodicima Annuario dalmatico (1884), Narodni list (1884, 1887), Narod (1893), Bullettino di archeologia e storia dalmata (1897–98, 1900), Il Nuovo schiesone spalatino (1900), Strossmayer (kalendar, 1908). Najpoznatije mu je djelo antologija Marjanska vila (1885), prva i jedina zbirka narodnih pjesama sa splitskoga područja, u kojoj je, drži se, objavljen najstariji tekst Asanaginice iz tzv. Splitskoga rukopisa (otkrio ga je 1880), a objavio je i raspravu o hrvatskom usmenom pjesništvu Gli slavi e la poesia popolare (1899). Pisao o junacima i bićima iz usmene književnosti (Bullettino di archeologia e storia dalmata, 1880; Marco Kraljević, 1883), o A. Kačiću Miošiću (Il Diritto croato, 1889), prvoj splitskoj hrvatskoj akademiji i tamošnjem gospodarskom društvu (Narod, 1889–90; Lovor, 1897; Narodni list, 1898; Jedinstvo, 1899; knjižica Prva hrvatska akademija i gospodarsko društvo u Spljetu. Split 1899). Njegova opsežnija rukopisna djela – rezultat zanimanja za istaknute osobe i obitelji te proučavanja heraldike, navlastito prikupljanja grbova uklesanih u kamen – čuvaju se uglavnom u Muzeju grada Splita; u četirima svescima djela Zaslužni Spljećani opisao je 500 znamenitih osoba iz splitske prošlosti, u djelu Il re d’Armi di Spalato u 126 tabla grbovnike splitskih i dalmatinskih obitelji, a u Memorie storiche sulla riviera delle Castella (Arheološki muzej u Splitu; izvadci u Bulletino di archeologia e storia dalmata, 1889–93, 1895, 1897), s crtežima grbova plemićkih obitelji, iznio vrijedno gradivo za kulturnu i političku povijest Kaštela i Trogira. Više članaka s biobibliografijama znamenitih Splićana od srednjovjekovlja do njegova doba objavio je u listu Narod (1890 –94), pretežno u rubrici Domaće slike. U ostavštini u Muzeju grada Splita čuvaju mu se i crtice o povijesti splitske okolice i splitskih obitelji te korespondencija, napose s F. Bulićem i N. Nodilom, a u NSK (R 6522) autograf zbirke većinom neobjavljenih narodnih pjesama Biser. DJELA: Marco Kraljević – l’eroe della poesia popolare slava. Trieste 1883. — Marjanska vila ili Sbirka narodnih pjesama sakupljenih u Spljetu. Spljet 1885 (4 izd. do 1985). — Andrea Kačić Miošić e suoi canti. Pola 1889. — Gli slavi e la poesia popolare. Spalato 1899.

LIT.: (Prikazi knj. Marjanska vila): J. Kapić, Iskra, 2(1885) 13, str. 100–102. — P. Kasandrić, Zora, 2(1885) 20, Pr. I, str. 7–8. — J. Hranilović (-r-): »Gli slavi de la poesia popolare« Dujma Srećka Karamana. Vienac, 31(1899) 45, str. 731. — L.: Dujam Srećko Karaman. Jadranska pošta, 3(1927) 19. IV, str. 3. — I. K. Ostojić: Dujam Srećko Karaman. Pučka prosvjeta, 10(1930) 6, str. 123–125. — A. Miškov: Kako pjeva o moru i mornarima Marjanska vila. Jadranski dnevnik, 4(1937) 129, str. 2–3. — Z. Mužinić: Obitelj Karaman – jedna od markantnijih splitskih obitelji. Kulturna baština, 9(1983) 14, str. 129, 133. — N. Anzulović: Arhivska građa u biblioteci Arheološkog muzeja u Splitu. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 11(1990) str. 225. — D. Deša: Arhivska zbirka Muzeja grada Splita. Ibid., str. 234. — D. Kečkemet: Tko je otkrio i prvi zapisao »Hasanaginicu«? Slobodna Dalmacija, 62(2004) 2. VIII, str. 54; 3. VIII, str. 54; 6. VIII, str. 62.

Dujam Srećko Karaman (Split, 7. veljače 1856. - Prijedor, 12. travnja 1927.) je bio hrvatski skupljač narodnih pjesama, povjesničar, pravnik i publicist.

Otkrio je poznati, presudni Splitski rukopis Asanaginice.

MKR 23 - https://familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-899X-KJM3?mode=g&i=159...

view all

Dujam Srećko Romualdo Karaman's Timeline

1856
February 7, 1856
Split, Općina Split, Split-Dalmatia County, Croatia
1927
April 12, 1927
Age 71
Prijedor, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina