Dr. med. Eduard Karaman

KARAMAN, Eduard (Edi), entomolog i liječnik (Split, 29. XII. 1849 — Split, 9. II. 1923). Klasičnu gimnaziju završio u Splitu 1867, medicinu studirao u Pragu, Beču i Grazu, gdje je i doktorirao 1875. Već 1876. dobio je dozvolu za obavljanje privatne prakse, ali se uskoro zaposlio kao kotarski liječnik u Splitu. U državnoj je službi ostao 14 godina, zatim je otvorio privatnu ordinaciju. Nakon studija počeo je skupljati kukce, no tek nakon rana odlaska u mirovinu mogao se posvetiti skupljanju kornjaša, uglavnom srednje Dalmacije. Bio je marljiv skupljač i vrstan preparator, ali je determinaciju skupljenih primjeraka u potpunosti prepustio drugim entomolozima. Budući da je kukce razmjenjivao, u njegovoj se zbirci nalaze primjerci iz cijele Europe, a i mnogobrojni njegovi u zbirkama su drugih entomologa (V. Apfelbeck, J. Schilsky, L. Ganglbauer, E. Reitter, F. Rambousek, J. Roubal, G. Müller). Oni su ustanovili i više novih vrsta, od kojih i nekoliko endema, npr. Torneuma karamani (Kaštel-Sućurac) i Otiorrhynchus karamani (Svilaja i Dinara). Dvadesetak novih vrsta nazvano je njegovim imenom. U suradnji s P. Novakom objavio je manji faunistički prilog u Bollettino della Società adriatica di scienze naturali (Trst 1912), kojega društva je bio član. Zbirku s približno 8350 vrsta, od toga oko 2300 iz Dalmacije (Rambousek 1922), oporučno je ostavio Prirodoslovnomu muzeju u Splitu, kojemu je predana nakon osnutka 1924. Rukopisi mu nisu sačuvani, osim korespondencije s Novakom, pohranjene u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. — Sudjelovao je u radu Narodne stranke u Splitu; za pobjede na općinskim izborima 1882. spominje se među vodećim narodnjacima u gradu, a bio je i općinski vijećnik 1911–14. i 1918–23. LIT.: V. Apfelbeck: Fauna insectorum balcanica. Beiträge zur Kenntniss der Balkanfauna. Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und Hercegovina (Wien), 2(1894) str. 511–542. — L. Ganglbauer: Die Käfer von Mitteleuropa, 2. Staphylinoidea. Wien 1895. — J. Schilsky: Die Käfer Europas. Nürnberg 1896. — E. Reitter: Fauna Germanica, 1–5. Stuttgart 1908–1916. — F. Rambousek: Beitrag zur Staphylinidenfauna Dalmatiens. Entomologische Blätter (Berlin), 6(1910) str. 227–228. — J. Roubal: Ein Beitrag zur Kenntniss der Coleopterenfauna Dalmatiens. Deutsche entomologische Zeitung (Berlin), 1913, str. 511–512. — V. Apfelbeck: Revizija vrsta Otiorrhynchi sa Balkanskog poluostrva. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 30(1918) str. 129–155. — Neke bilješke o radu Dra. Eduarda Karamana. Vjesnik ljekarnika, 4(1922) 8, str. 240–242. — (Nekrolozi): F. Rambousek, Časopis Československé společnosti entomologické (Praha), 19(1922) 1/2, str. 88. — Novo doba, 6(1923) 9. II, str. 4. — P. Novak: Kornjaši Jadranskog primorja. Zagreb 1952. — Ž. Kovačević: Otiorrhynchus vrste i njihovo rasprostranjenje u Jugoslaviji. Zagreb 1971. — G. Novak: Povijest Splita, 4. Split 1978, 2219. — K. Karaman i J. Bakić: E. Karaman. U: Zaslužni splitski liječnici u prošlosti do 1945. godine. Split 1995, 87–93. — G. Nonveiller: The Pioneers of the Research on the Insects of Dalmatia. Zagreb 1999. — G. Nonveiller i B. Kokan: The Pselaphinae (Col., Staphylinidae) of Dalmatia in the Collection of Dr. Eduard Karaman of the Natural History Museum, Split (Croatia). Entomologia Croatica, 5(2001) 1/2, str. 5–18.

• http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9728

Eduard Karaman,Dr. med. (29.12.1849-1923) je bio kotarski liječnik u Splitu negdi iza 1874. - tada je tek diplomira i najprije stažira u austrougarskoj vojsci. Putova je teren na relaciji Split Omiš, - najdalje do Metkovića, Dugopolje, Sinj, Muć, Knin, Solin, Kaštela, Trogir, Vranjica. I tamo je lovio kukce. Bio je prvi entomolog u Splitu. U pripremi je izložba Prirodoslovnog muzeja o njegovoj zbirci, koju je poklonio Općini (Gradu). Nakon smrti 1923., zbirka je otišla u Grad, tj. Girometta je nagovorio gradonačelnika neka Grad uzme zbirku, a kasnije i neka osnuje prirodoslovni muzej, kojega Dubrovnik i Šibenik mislim, tada imaju već 50 godina, dok sve zbirke prirodnina iz Splita i okolice najčešće idu u bečki i budimpeštanski muzej. Naravno, prikupio je Girometta još zbirki od drugih splitskih prirodoslovaca, nešto je i kupljeno,a dao je i svoje zbirke. I tako je nastala jezgra za osnivanje muzeja. Činjenica je da Girometta nije bio Hrvat, kao ni da gradonačelnik Tartaglia nije naginjao hrvatstvu. I činjenica je da je stari Eduard Karaman bio nasuprot njima politički aktivan kao "narodnjak", dakle hrvatski orijentiran. On i Tartaglia su sjedili skupa u gradskom vijeću, s mlađim Giromettom se kao prirodoslovac družio i prijateljevali su i šalili se. Bili su dobro i sve što je učinjeno ostalo je nama danas. Štoviše, Girometta i Tartaglia pokušavaju, kao "podobni elementi" od one stare jugoslavenske vlasti izvući što više za Split. Bilo je tu i ekstremnijih primjera da su neki istaknuti građani i velikosrpski disali (npr. kirurg Račić) ali su isto radili za cili grad.

• http://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=602687
• http://free-zg.htnet.hr/Bogomir_Milosevic/mirror/osobeK.htm
• http://209.59.234.173/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articl...

Dr. Eduard Karaman (Split, 1849 – 1923) was a physician and entomologist. After retirement, he collected beetles comprising a big collection of more than 8 000 individuals, now placed in the Natural History Museum in Split. He worked with Ganglbauer, Reitter, Winkler, G. Müller, and lots of beetles were named after him, such as carabid species Harpalus karamani Apfelbeck 1904.

• http://17ecm.biom.hr/croatian-carabidology-historical-overview/

  ---

https://familysearch.org/pal:/MM9.3.1/TH-1961-28340-8143-89?cc=2040...

MKV 2 brak pod rd. br. 48 -> https://familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QSQ-G99X-2KKZ?mode=g&i=204...