ban Petar Berislavić

Petar Berislavić (Beriszló Péter, ), (Trogir, 1475. - Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.), hrvatski ban i biskup iz roda Berislavića (Berislavići Trogirski).

• Hr | En | Hu, from wikipedia

http://krk.fcpages.com/hr/ratnici/pb.html

Kraljev kancelar i vesprimski biskup, Trogiranin Petar Berislavić postaje banom god. 1513., te odmah odlučno ide braniti domovinu. Nakon što je od svog velikog prijatelja pape Lava X. primio novčanu pomoć od 50 000 dukata, ban se vraća u Hrvatsku da organizira hrvatske ratnike za boj. Kako su u to vrijeme nakon kratkog zatišja Turci započeli s novim valom navala prodirući još dublje u ranjenu Hrvatsku, ban je morao na brzinu skupiti vojsku, te krenuti u akciju.

Na Veliku Gospu 15. kolovoza god. 1513. Petar Berislavić izvodi vojne manevre, a Turci kopaju rovove kod Blinje misleći da je banova vojska velika. Međutim nakon što je turska ophodnja otkrila da je kršćanska vojska brojčano mnogo slabija od njihove, oni kreću u navalu. Dana 16. kolovoza odigrala se velika bitka koja je završila velikom pobjedom hrvatskih vojnika kod Dubice na Uni. Turci su doživjeli strašan poraz, mnogo ih je poginulo u boju, a mnogi su se pri bijegu utopili u Savi i Uni. Pretpostavlja se, da je tada izgubilo živote oko 4 000 do 7 000 turskih vojnika. Među poginulima bilo je i četvero turskih vojvoda, dok je peti bio zarobljen te je zajedno s ostalim zarobljenicima poslan kao dar kralju Vladislavu.

Sjajne vijesti o velikoj hrvatskoj pobjedi brzo su se pročule po svim kršćanskim zemljama.

O hrabrom junaku i slavnom ratniku banu Petru Berislaviću mnogo se je pričalo, a na Božić mu je papa Lav X. osobno darovao blagoslovljeni mač i klobuk.

Uz duhovnu i moralnu potporu napaćenom hrvatskom narodu, papa Lav X. (Giovanni Medici) je jedini koji je obilno pomagao u novcu, hrani, oružju i drugim materijalnim dobrima. Također je pisao poslanice svim vladarima tadašnje kršćanske Europe moleći ih da pomognu iscrpljenoj Hrvatskoj i njezinom banu.

Ban Berislavić uspješno je ratovao protiv Turaka sedam godina. Jednu od najvećih pobjeda ostvario je god. 1518. kad je razbio Turke kod grada Jajce kojem je donio opskrbu. Troškove za bansku vojsku podmirivao je uz pomoć hrvatskog sabora, pape Lava X., a često puta je i sam prodavao i zalagao svoje posjede i imovinu.

U planini Plješevici, negdje između Korenice i Bihaća na Uni, ban je sa svojih 300 ratnika razbio i natjerao 800 turskih vojnika u bijeg. Prigodom potjere ban je zaostao zajedno sa svojom dvojicom mladih pomoćnika zbog nezgode s konjem. Baš kad su riješili problem s konjem, na njih je iznenada navalilo oko 60 Turaka. Ban Petar Berislavić rekao je svojim pomoćnicima da bježe, te je sredivši nekoliko Turaka s mačem u ruci junački poginuo. Bilo je to 20. svibnja 1520. a opća žalost za banom kojeg su Hrvati voljeli kao oca zavladala je u Hrvatskoj, te širom Europe. Nekoliko sati nakon banove pogibije, papa Lav X. imenovao je hrabrog Petra Berislavića kardinalom, ne znajući da je on mrtav.

Berislavići Trogirski

Berislavići Trogirski nazvani po rodnom mjestu hrvatskog bana Petra Berislavića.

Njihova rodbinska veza s Berislavićima Grabarskim (Ivaniš Berislavić i dr.) nije razjašnjena.

Od članova te grane Berislavića ističu se jajački ban Bartol (oko polovice XV. stoljeća-1522.) i hrvatski ban Petar Berislavić.

Berislavić, Petar, hrvatski ban (Trogir, 1475 – Vražji vrtal ili Vražja gora kraj Korenice, 20. V. 1520). Stupio u svećenički stalež. Zbog protumletačkoga stava napustio Trogir i otišao u Ugarsku gdje je 1501. bio kaločki kanonik. Obnašao visoke crkvene dužnosti u Ugarskoj (pečuški i stolnobiogradski prepošt) te 1512. postavljen za vespremskog biskupa. Uz crkvene položaje obnašao visoke državne funkcije. God. 1504. kraljev tajnik, a 1512. rizničar. U doba rata Cambraiske lige protiv Mlečana predlagao organiziranje protumletačke pobune u Dalmaciji (1510) i bio član povjerenstva koje je trebalo pregovarati s Mlečanima da mirnim putem preda Dalmaciju. Nakon neuspjelih pregovora poslanik kod cara Maksimilijana I. te kod pape Julija II. radi dogovora o ratnoj osnovi. Kada je postavljen za hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog bana 1513., intenzivno je djelovao na ustroju obrane u Hrvatskoj. Za to je dobio znatnu novčanu pomoć od pape Lava X. pa je uz pomoć hrvatskih velikaša N. Zrinskoga, Mihovila Frankapana Slunjskoga, I. Karlovića i jajačkoga bana F. Berislavića teško porazio osmansku vojsku kraj Dubice u kolovozu 1513. Kralj Vladislav II. Jagelović postavio ga je za vranskog priora i dubičkog župana. U svibnju 1515. Osmanlije su ga porazile kraj Novigrada, a to je otežalo obranu Jajca. Sazvao slavonski sabor radi pomoći Jajcu i razvio diplomatsku aktivnost kako bi u europskim zemljama (Francuska, Poljska) pribavio pomoć protiv Osmanlija. Na slavonskim saborima 1516. i 1517. ishodio raspisivanje izvanrednog poreza za obranu kraljevstva. Zimi 1518. prodro u Bosnu i opskrbio Jajce hranom, a to je ponovio i sljedeće godine. U svibnju 1520. porazio Osmanlije kod Vražjeg vrtla na Ličkoj Plješivici, ali je u tom sukobu i poginuo. Pokopan je u katedrali u Veszprému. Svojim djelovanjem znatno ojačao položaj hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog bana i njegov međunarodni ugled. Održavao prijateljske veze s mnogim humanistima iz Dalmacije (T. Niger, M. Marulić i dr.).

• Izvor: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7094

http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Berislavi%C4%87

http://hr.wikipedia.org/wiki/Berislavi%C4%87i

http://en.wikipedia.org/wiki/Petar_Berislavi%C4%87

http://en.wikipedia.org/wiki/Berislavi%C4%87