
POVIJEST DREŽNIK GRADA
POVIJEST ŽUPE DREŽNIK GRAD
Župa Drežnik-grad nalazi se u sjedištu nekadašnje Drežničke županije. Drežnička se županija spominje u XI. stoljeću i bila je sjedište drežničkog arhidakonata. Županija se prostirala na području od Plitvičkih jezera, niz Koranu, sve do Slunja. Oko nje su se nalazile županije Gacka, sa sjedištem u Otočcu, Modruška, sa sjedištem u Modrušu, Gorička, na sjeveru prema Petrovoj gori, i Gorska, na istoku prema Zrinskoj gori. Na Uni su bile županije Hum i Pset.
O počecima Drežničke županije nemamo mnogo podataka. Na njezinu prostoru nalaze se, uz Drežnik-grad, današnja veća mjesta: Prijeboj ili Priboj, Ličko Petrovo Selo, Arapov Dol, Broćanac, Rakovica, Mašvina, Močila, Smoljanac, Vaganac, Tržac i Lade-vac. Oko sredine XIII. stoljeća županija je pod kraljevskom vlašću i njome upravljaju kraljevi pouzdanici. Drežnički je arhidakonat bio pod upravno-crkvenom vlasti Krbavske,1 zatim Modruške2 biskupije. God. 1253. knezovi Nelipići,3 Ivan i Stjepan, postaju gospodari Drežničke županije. Knezovi Gisingovci4 (braća Nikola, Ivan i Henrik) god. 1278. gospodari su te upravne jedinice hrvatskog kraljevstva. Iste godine, 20. travnja, knezovi Babonići postali su, zbog obrambena ugovora s Gisingovcima, gospodari Drežničke županije. Ta su utanačenja potkrijepljena još ugovorima god. 1280. i 1292. Iz zadnjega su ugovora vidljive granice županije. Međaši su bili: "Brdo Oslića (Izlicha), uz Koranu blizu crkve sv. Jurja; zemlje Miloje, sina Rekle iz Drežnika, te Vučine, sina Dragoslavova i njegova roda, onkraj Korane; zemlje Jake sina Ivana sina Vraniše od roda Klokočkih; zemlje županije Novigradske; dolina Predol, ovdje je Korana bila medom Novigradske županije; zemlje Slavine sina Slavine odroda Gezlića, i zemlje građana topuskih. Spominju se zatim: kamen Solun, na kojem je uklesan križ, dolina Jelendol (Hiendol), cesta koja je vodila na Gvozd, posjedi Mateja i Bartola sinova Grubeše, brdo Tuluzvrh (Tucluzvrh), zemlje županije Krbave (Gorboa), brdo Obnogonica, zemlje županije Gacke, ravnica zabroska (zaburuzka), veliko brdo Oštri vrh (Wztri), zemlje županije Modruške, klanac Čikoga (porta Chykoga), te zemlje Babonića." Iste su godine Drežničkom županijom zagospodarili Šubići, jer je pripala njihovu posjedu.
Godine 1253., za vladanja kralja Bele IV (1235.-1270.), županija je u vlasti Nelipića, a od god. 1323. njome gospodare Frankopani, knezovi krčki. U njihovu je vlasništvu ostala do polovine XVI. stoljeća. Oko god. 1500. Drežnička je županija imala, gotovo, 12.000 stanovnika.
DREŽNIK-GRAD
Drežnik-grad, po kojemu današnja drežnik-gradska župa nosi naziv, nalazi se na lijevoj strani rijeke Korane. Vrijeme nastanka te utvrde nemoguće je ustvrditi. Vjerojatno je bio, u početku, plemensko sjedište, zatim banov i, napokon, kraljevski grad. To bijaše uzrokom što se uz Drežnik-grad nikada nije razvilo jedno naselje ili trgovište. Kako smo vidjeli, od god, 1323. Drežnik-grad posjeduju Frankopani. To su im vlasništvo potvrdili god. 1346. hrvatsko-ugarski kralj Ljudevit I. (1342.-1382.), a god. 1475., kralj Matija Korvin (1440.-1490). Drežnik-grad se spominje i god. 1492. u vezi s nekim sporom s njegovim stanovnicima.
DREŽNIK-GRAD U VRIJEME TURSKIH PROVALA
U vrijeme turskih provala u zapadne hrvatske krajeve, osobito kad je uništena hrvatska obrana na Vrbasu god. 1528. i kad se na Uni uspostavila nova hrvatska obrana, Drežnik-grad je, kao utvrđenje, u toj svakodnevnoj borbi imao svoju obrambenu zadaću. O tim vremenima, kad su Turci svakodnevice navaljivali na gradove u Pounju i provaljivali u područje zapadno od Une, postoje mnogi podaci. Mi ih nećemo ovdje navoditi, jer su tiskani u mnogim publikacijama i glasilima. Ovdje ćemo uvrstiti jednu narodnu pjesmu u kojoj se govori kako je god. 1520. na području današnje drežnik-gradske župe poginuo hrvatski ban biskup Petar Berislavić (1513.-1520.). Zabilježio ju je u prošlom stoljeću drežnik-gradski župnik Joso Vukelić po riječima svoga župljanina Dane Gašljevića iz sela Korane.
Početkom devetnaestog stoljeća u Drežniku su živjeli ovi vojni obveznici na slijedećim kućnim brojevima:
Ime i prezime Kućni broj
- Bićanić Luka 3
- Ralić Milutin 4
- Hodak Vid 5
- Poljak Ivan 7
- Hodak Ivan 8
- Conjar Ivan 9
- Sabljak Tome 10
- Turkalj Vid 11
- Vuković Tome 12
- Vuković Marko 12
- Turkalj Anton 16
- Oštrina Mate 17
- Sabljak Ivan 17
- Sabljak Tome 18
- Vuković Jure 21
- Kollić Petar 23
- Bićanić Stipan 24
- Krizmanić Luka 25
- Pavlić Petar 27
- Kosanović Leopold 28
- Hodak Nikola 31
- Špehar Jure 32
- Hodak Ivan 35
- Sabljak Anton 36
- Krizmanić Vid 38
- Krizmanić Ivan 47
- Perković Martin 64