Sig. Julije Bajamonti

iz MK vjenč 28.12.1704. -> https://familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-899X-VHD?mode=g&i=412&...

iz MK umrlih 15.12.1716. -> https://familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-L99X-FCM4?i=387&wc=9R2...

Prvi splitski Bajamonti bio je nahoče Svojedobno smo za obitelj Bajamonti, koja je ostavila značajan trag u povijesti Splita, utvrdili da je podrijetlom iz Poreča, s obzirom na činjenicu da je Ivan-Dominik prilikom vjenčanja sa splitskom plemkinjom Elenom Capogrosso-Cavagnini 1643. godine zabilježen kao "nobil signor di Parenzo". No, naknadno se pokazalo da je rodonačelnik obitelji Julije, djed poznatog Julija Bajamontija, nahod rođen u Splitu, kao jedini Julije kršten u drugoj polovici 17. stoljeća.

Obitelj Bajamonti

Dva najpoznatija Bajamontija: skladatelj, književnik i polihistor Julije (1744.-1800.) te pravnik i gradonačelnik Splita Antonio (1822.-1891.) Pišući svojedobno o ovoj obitelji (Bruno i Nepo Kuzmanić: Splitske obitelji), koja je ostavila značajan trag u povijesti Splita, utvrdili smo da je podrijetlom iz Poreča, temeljeći tu tvrdnju na činjenici da je Ivan-Dominik prilikom svojega vjenčanja sa splitskom plemkinjom Elenom Capogrosso-Cavagnini (1643. godine) zabilježen kao plemeniti gospodin iz Poreča (nobil signor di Parenzo). Međutim, naknadna istraživanja su potvrdila da je od nikakve analize gora samo površna. Pokazalo se, naime, da je rodonačelnik obitelji Julije (djed poznatog Julija Bajamontija), kojemu se niti prigodom vjenčanja (1704.), niti smrti (1716.) ne bilježi ni provenijencija ni ime oca, nahod rođen u Splitu, kao jedini Julije kršten u drugoj polovici 17. stoljeća. Osoba kojoj obitelj duguje svoj streloviti uspon njegova je supruga Amata Guido (iz obrtničke obitelji trogirskog podrijetla, čije ime čuva spomen na baku, Splićanku Ljubu Rudičić), koja se nakon njegove smrti udala za bogatog venecijanskog trgovca Nikolu Ruspinija, koji je omogućio da njegov pastorak Ivan-Dominik završi studije u Padovi. Kako akademski stupanj u ono doba nije bio dovoljan da se stane pokraj jedne Capogrosso-Cavagnini, posegnulo se za kupnjom plemstva grada Poreča, što čak ni prije nije bio rijedak slučaj. Podsjetimo da je i bogata splitska obitelj Capogrosso osamdesetak godina prije nego što će biti primljena u splitsko plemstvo (1671.) dobila (kupila) ugarsko plemstvo. Spiritus movens obitelji Amata Guido doživjela je visoku dob od 88 godina (umrla je 1768.). Svi Bajamontiji s iznimkom prvoga (riječ je, naravno, o muškarcima) postigli su akademske stupnjeve (pravnici i liječnici). Godine 1832. u Splitu živi pet članova obitelji koji posjeduju 363.100 m2, što ih svrstava među najbogatije Splićane. Bajamontiji, čiju zemlju obrađuju isključivo koloni, uživaju prihod sa 121.030 m2 ili 24.206 m2 po članu obitelji, što je pet puta više od najbogatijih težačkih obitelji. Valja zabilježiti da se u vrijeme političkog djelovanja Antonija Bajamontija (1822.-1891.) obitelj sastoji od njega i supruge Luigje Krušević (uz brata posljednjeg izdanka obitelji koja je bila bogatija od Bajamontijevih), te već prije udane sestre. Pretpostavljajući da u četrdesetak godina nije došlo do značajnijih promjena u imanju, supruzi Bajamonti su vjerojatno bili najbogatiji par u Splitu. Stoga mi se čini da je zamjeranje koristoljublja Antoniju Bajamontiju od njegovih političkih protivnika uglavnom potpuno neutemeljeno, ako nas uopće zanima istina. Dodajmo na kraju da težačka obitelj Bajamonti iz Veloga varoša, koja živi u Splitu u 19. i 20.st., ima isti nastanak kao i prva, ali ne i isti socijalni uspon.

Izvor: feljton Slobodne Dalmacije "SPLIT U ZEMLJIŠNIKU IZ 1832. GODINE" i knjige " Splićani - Obitelji i prezimena - Splitske obitelji u zemljišniku Splita iz 1832. godine", M.N. Kuzmanić

• http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020224/feljton01.asp