Trpimir II Trpimirović

https://hr.wikipedia.org/wiki/Trpimir_II.

Trpimir II. hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića. Slabo je poznat, moguće da nije ni postojao. Povjesničari koji prihvaćaju njegovo postojanje smatraju da je vladao negdje od 928. ili kasnije, do otprilike 935. godine.

Moguće da je mlađi brat kralja Tomislava, neki ga čak navode kao Tomislavova sina[nedostaje izvor]. Hrvatska je za njegovo vrijeme vjerojatno više-manje ostala u istim granicama kao i za vrijeme kralja Tomislava. Bizantu više nije bila potrebna hrvatska pomoć kako bi se zaustavilo napredovanje Bugarske na zapad, stoga je prekinut savez, ali hrvatska vlast je unatoč tome ostala vidljiva u dalmatinskim gradovima.[nedostaje izvor]

Hrvatska je za vrijeme Trpimira II. najvjerojatnije bila manje-više u istim granicama kao i za vrijeme Tomislava Pitanje je li Trpimir II. zaista postojao ili se radi o historiografskom konstruktu još uvijek nije do kraja riješeno. Naime, jedini potencijalni dokaz o postojanju Trpimira II. ovisi o tome kako se interpretiraju podaci iz 31. glave spisa Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio. Tamo se spominje hrvatski arhont Trpimir koji je imao sina Krešimira. Krešimira je naslijedio Miroslav, a njega je nakon četiri godine vladavine ubio ban Pribina.[1]

Wikicitati „Poslije mnogo godina, u doba vladara Trpimira, oca vladara Kresimira, iz Francije, koja se nalazi između Hrvatske i Venecije, dođe neki čovjek po imenu Martin… Krštena Hrvatska može na noge podići konjaništva do 60.000, a pješadije do 100.000 i sagena do 80, a kondura do 100. I sagene imaju po 40 ljudi, a kondure po 20 ljudi, a manje kondure po 10 momaka. Veliku tu moć i množinu naroda imađaše Hrvatska sve do arhonta Kresimira. Pošto pak ovaj umrije, a sin njegov Miroslav vladavši četiri godine od ruke bana Pribine pogibe, kad u zemlji nastade raskol i razdor veliki, umanji se broj i konjaništva i pješadijei sagena i kondura, što ih imađahu Hrvati. Sada oni imadu 30 sagena, **kondura većih i manjih i **konjanika i **pješaka..[2]” Svi povjesničari od Ivan Lučića Luciusa smatrali su Trpimira kojeg spominje Porfirogenet istoznačnim knezu Trpimiru koji je vladao sredinom 9. stoljeća. Slijedom toga, Krešimir i Miroslav su se najčešće u rodoslovlje hrvatskih vladara smještali prije Domagoja.[3] Dakle, u historiografiji nije bilo traga mišljenju da je postojao hrvatski vladar Trpimir II. Svojevrsni "kopernikanski obrat" dolazi s Ferdom Šišićem. On je utjecajnom radu o genealogiji hrvatskih vladar ustvrdio da vladare koje spominje Porfirogenet treba smjestiti u 10. stoljeće.[4]. Samim time, Šišić je u genealogiju hrvatskih vladara uvrstio Trpimira II.[5]

Zbog autoriteta samog Šišića,[6] koji je bio najvažniji hrvatski povjesničar prve polovice 20. stoljeća, takva interpretacija dugo vremena nije dovođena u pitanje. Određeni povjesničari, npr. Dominik Mandić, nastojali su ojačati pretpostavke o postojanju Trpimira II. korištenjem navodnog teksta tkz. Arensovog troškovnika za koji nikad nije pouzdano dokazano da uistinu postoji.[7] Tek u posljednih nekoliko godina u historiografiji se javljaju radovi koji preispituju postojanje Trpimira II., od strane autora kao što Ivan Mužić,[8] Predrag Komatina[9] i Tibor Živković.[10] U većini tih radova navodi se da je Porfirigenetov Trpimir ipak istoznačan knezu Trpimiru, te se stoga vladari koje spominje Porfirogenet (Trpimir, Krešimir i Miroslav) uglavnom smještaju u drugu polovicu 9. stoljeća ili najkasnije na prijelaz iz 9. u 10. stoljeće.