dr. iur. Ivan Kašić

• Updated from MyHeritage Family Trees via wife Giacobina Nicoletta Cassio (born Capogrosso) by SmartCopy: Oct 31 2014, 12:43:15 UTC

MKV 26.5.1653 - https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-L99X-KJ4R?i=240&wc...

bračni ugovor i miraz s Nikolotom Capogrosso: https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=iiif.v.a&id=177309&tify={%22pages%22:[18],%22panX%22:0.608,%22panY%22:-0.025,%22view%22:%22%22,%22zoom%22:0.518}
ivenntar: https://hrcak.srce.hr/75853

https://hbl.lzmk.hr/clanak/kasic
"Njegovi sinovi Ivan i Lovro nastanili su se u Zadru; 1612. u ninskom su Vijeću, Ivan kao općinski savjetnik. Iz njegova braka s Marijom Petričić potječe ljetopisac → IVAN, koji je iz brakova s Katom Parenci i Nikolotom Capogrosso imao mnogobrojno potomstvo. Njegove su se kćeri udale za Zadrane, Mihaela za Guerina Guerinija, a Jelena za Franu Zanchija. Grana je u muškoj lozi izumrla 1698. smrću Ivana i sina mu Frana, a njezini su pripadnici dijelom pokopani u zadarskoj crkvi sv. Dominika."

KAŠIĆ, Ivan (Cassio, Cassius; Giovanni, Johannes, Zuanne), ljetopisac (Nin?, o. 1620 — Zadar, 27. XII. 1698). Pripadnik ninsko-zadarske grane Kašića. Doktorirao iz obaju prava na Sveučilištu u Padovi 1644, potom bio časnik u mletačkoj vojsci. Vrativši se u Nin, obnašao službe u plemićkom vijeću, a 1646–48. istaknuo se u obrani od Turaka. Kad je odlučeno da se zbog opasnosti od turskoga utvrđivanja Nin razori, nakon evakuacije 28. IV. 1648. prvi je zapalio vlastitu kuću, a njegov su primjer slijedili ostali građani (nakon povratka u Nin zauzimao se za njegovu obnovu). Od 1653. više puta obavljao dužnost općinskoga savjetnika, a 1682, za kneževe odsutnosti, bio upravitelj Nina i njegova kotara. God. 1697. spominje se i kao zastupnik i odvjetnik paške općine. Zapamćen je kao pjesnik i skupljač antičkih umjetnina, poglavito kao pisac povijesti Zadra i Nina. Prema C. F. Bianchiju, promatrajući gorući Nin iz susjednoga Zatona, o tom napisao pjesmu na hrvatskom jeziku; 1688. ispjevao je i latinsku elegiju u čast hrvatskoga prijevoda Eneide I. Tanzlingera Zanottija. Na osnovi dokumenata sastavio je djela Storica dissertazione sulla città di Zara i Storia di Nona, koja su, uz povijesne događaje, opisivala svjetovne i crkvene spomenike XVII. st. Od svega je danas sačuvan samo njegov rukopis o Ninu iz 1675 (Descritione delle case in Nona fatta fare per ordine di Pietro Ciorano a. 1675; Znanstvena knjižnica u Zadru, sign. Ms. 212). Navode iz toga djela preuzeli su mlađi ninski kroničari, radovima kojih (danas također izgubljeni) služili su se povjesničari s kraja XIX. st. (Bianchi, V. Brunelli). K. je imao velik arhiv i knjižnicu, a, prema Brunelliju, pripadao mu je i kodeks ugarskih i mletačkih privilegija paškoj općini što je potkraj XIX. st. bio u posjedu paške obitelji Zorović. O njegovu ugledu i imetku svjedoče zemlje kraj Vrane (nekoć pripadale majčinim predcima Pritičevićima) dobivene za zasluge 1664. od dalmatinskoga generalnoga providura Girolama Contarinija, posjedi u široj okolici Nina te kuća u Zadru. Inventar njegovih dobara čuva se u DA u Zadru (Spisi zadarskih bilježnika, Nicolo Lomazzi /1678–1706/, b. V. Inventari 1677–1776, inventar br. 49).

LIT.: C. F. Bianchi: Zara cristiana, 2. Zara 1879, 188–197. — V. Brunelli (V. B.): Un gruppo di famiglie zaratine. Il Dalmata, 29(1894) 3, str. 1. — A. Sabalich: Guida archeologica di Zara. Zara 1897, 380–383. — L. Jelić: Dvorska kapela sv. Križa u Ninu. Zagreb 1911, 3. — A. Bacotich: Appunti per la storia della città di Nona con speciale riguardo all’origine della sua chiesa. Achivio storico per la Dalmazia (Roma), 3(1928) VI/32, str. 13; VI/33, str. 16. — A. M. Strgačić: Zadranin Šime Vitasović i kulturno-povijesno značenje njegovih djela. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 2(1955) str. 52. — A. Jutronić: Dunata Kavanjin, njen miraz i vjenčani ugovor iz godine 1669. Ibid., 4–5(1958–59) str. 468. — R. Jelić: Ninjani u zadarskim maticama XVI i XVII stoljeća. Ibid., 16–17(1969) str. 606, 611. — J. Kolanović: Zbornik ninskih isprava od XIII do XVII stoljeća. Ibid., str. 489–490. — M. Novak-Sambrailo: Političko-upravni položaj Nina u doba Mletačke Republike. Ibid., str. 182. — S. Antoljak: Hrvatska historiografija do 1918, 1. Zagreb 1992. — M. P. Ghezzo: I Dalmati all’Università di Padova dagli atti dei gradi accademici, 1601–1800. Atti e memorie della Società dalmata di storia patria (Venezia), 21(1992) str. 42. — M. Granić: Plemstvo, grbovi i rodoslovlja paške vlastele u XVIII. stoljeću. Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 35(1993) str. 166. — Isti: Ime i rod Bartola Kašića. U: Život i djelo Bartola Kašića. Zadar 1994, 24, 26, 28, 33, 34.

Ivan Majnarić (2009)

• Izvor: https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9917, https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9915, https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30777
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Ka%C5%A1i%C4%87