Follow
Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija grada Knina / Croatian Genealogy – Dalmatia, city of Knin
Matične crkvene knjige / Croatia, Church Books, 1516-1994, from FamilySearch
- Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Knin
- Orthodox (Pravoslavna crkva) Knin
- Orthodox (Pravoslavna crkva) Kninsko Polje
Knin ("Kraljevski grad") je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji. U njegovoj blizini nalazi se izvor rijeke Krke (ispod slapa Krčić) koja i protječe gradom i najviša hrvatska planina Dinara udaljena oko petnaest kilometara. Kroz svoju povijest, između ostalog, Knin je bio prijestolnica hrvatskog kraljevstva u vrijeme kralja Dmitra Zvonimira.
Povijest / History
U povijesti se, ime Knin prvi put spominje u 10. stoljeću u djelu bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta De administrando imperio (Upravljanje carstvom), kao centar županije Tnena. No život je u užem i širem području Knina mnogo stariji, što pokazuju brojni arheološki nalazi. Knin je u prošlosti bio utvrđeni grad koji je po položaju, obrambenoj snazi i naoružanju bio najmoćnija tvrđava u Dalmaciji. Od osnivanja, Knin se branio od mnogih neprijatelja o čemu svjedoči dobro očuvana kninska tvrđava s čvrstim bedemima. Branitelji su tvrđavu stalno dograđivali prema tadašnjim obrambenim potrebama. Bio je jedno od sjedišta hrvatskih kraljeva, i to glavno sjedište, jer se iz Knina sigurnije moglo vladati područje i Liburnije i Dalmacije, a i pokatoličavati poganske Hrvate u Gackoj, Lici i Krbavi, o čemu svjedoči veći broj crkvenih objekata na kninskom području sagrađenih u doba kneza Trpimira [5]. Nekoliko rimskih grobova otkrivenih ispod tvrđave i ostatci arhitekture na brdu Spas potvrđuju da je tu bilo rimsko naselje.
U doba rane hrvatske države tu je povremeno boravište narodnih vladara (Trpimir, Muncimir, Svetoslav Suronja, Stjepan Držislav, Dmitar Zvonimir i Petar Svačić), odnosno u obližnjoj Biskupiji, u kojoj je od oko 1040. , otkako je osnovana je Kninska biskupija (koja je imala jurisdikciju sve do Drave), i "hrvatski biskup". Nakon pogibije kralja Petra Svačića 1097. i ulaskom u personalnu uniju s Ugarskom 1102., Knin gubi status prijestolnice, no još je uvijek zadržao status značajnog upravnog sjedišta.
Poslije su u Kninu povremeno stolovali hrvatski velikaši (Šubići Bribirski i Nelipići), gotovo dva stoljeća je pod Turcima, a 1688. zauzimaju ga Mlečani i drže sve do 1797. Zapadno od Knina uzdiže se srednjovjekovna tvrđava podignuta sredinom 10. stoljeća konačni je izgled dobila početkom 18. stoljeća., kada je umjetnim prosjekom odijeljena od brda Spas koje se na nju nadovezuje sa sjeverne strane. Tvrđava je jedna od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji. Podijeljena je na gornji, srednji i donji grad, koji su međusobno povezani drvenim mostovima. Najstariji je gornji grad na sjevernom dijelu tvrđave, dok su srednji i donji grad sagrađeni u kasnome srednjem vijeku. U početku 18. stoljeća na gradnji zidina kninske tvrđave radili su i domaći majstori Ivan Macanović i njegov sin Ignacije.
U doba hrvatskog narodnog preporoda, Knin je bio utvrdom hrvatstva, a 1865. je Narodna stranka konačno uspijela pobijediti na izborima. Prvi načelnik iz redova hrvatskog naroda je bio Lovro Monti.
U tvrđavi je bio smješten Muzej hrvatskih starina (danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu), osnovan 1893. Na brdu Spasu otkriveno je kasnoantičko i starohrvatsko naselje. Svršetak 19. stoljeća grad Knin je dočekao s 90% hrv. stanovništva.
Za doba Kraljevine SHS/Jugoslavije, počinje se s planskim naseljavanjem Srba. Ipak, do konca Drugog svjetskog rata, grad je ostao s hrvatskom većinom (52%).
Općina Knin je, relativno gledajući, općina koja je imala najviše partizana u 2.svj. ratu (10264 od čega 4000 žena) od svih općina u bivšoj Jugoslaviji. Četnika i ustaša je bilo zanemarivo malo prema ovom broju i oni su zajedno ratovali protiv partizana. [nedostaje izvor] Pri tome valja uzeti u obzir mogućnost velikog broja konvertiranih četnika, a što je najbolje pokazala i jedna od najžešćih bitaka u drugom svjetskom ratu na području Dalmacije, u prosincu 1944..
Socijalistička Jugoslavija posao posrbljavanja grada obavila je temeljitije. Naseljavanje Srba u grad postaje znatno sustavnije, dobivaju povoljna i sigurna radna mjesta.
Grad se ustrojio kao važno mjesto, odnosno forsiralo ga se kao važnu prometnu i stratešku točku (željezničko čvorište), dok se s druge strane sprječavalo izgradnju cestovne prometnice Zagreb-Split i ikakvo zaobilaženje Knina.
Posrbljeni Knin je dobio i gospodarsku potporu ustrojavanjem jedne od rijetkih vojnih tvornica u Hrvatskoj (koje su inače bile samo po Srbiji, Crnoj Gori i dijelovima BiH sa značajnim srpskim zajednicama), a politička zaštićenost njihova položaja je bila takva da su vlasti SR Hrvatske redovito pokleknjivale pred svim njihovim zahtjevima (vika u Kninu je predstavljala potres u Saboru).
Stambena pitanja doseljenim Srbima su bivala iznimno brzo rješavana. Socijalističke vlasti su, nasuprot tome, Hrvate planski zapostavljali po najosnovnijim pravima, što je rezultiralo iseljavanjem Hrvata i još većim rashrvaćivanjem grada.
Ignoriranje Hrvatske i uzgoj antihrvatskog duha, još za doba socijalizma je bio toliki, da su čak i na saveznim objektima (i na objektima JNA, što nije bio drugdje slučaj) bile isticane sve redovne zastave (jugoslavenska i partijska), ali ne i zastava SR Hrvatske.
U kolovozu 1990. počinje pobuna srpskog stanovništva, koja je kulminirala proglašenjem Republike Srpske Krajine godinu dana kasnije, čiji je Knin bio "glavni grad".
U vojno-redarstvenoj akciji Oluja u kolovozu 1995. Hrvatska vojska oslobađa Knin i njegovu okolicu te ga vraća pod nadzor Republike Hrvatske.
Naselja / Settlements
- Golubić
- Knin (Tenin)
- Kninsko Polje (Kninscopoglie)
- Kovačić (Covacich)
- Ljubač (Gliubaz)
- Očestovo
- Plavno (Plauno)
- Potkonje (Podcogne)
- Polača (Polazza)
- Radljevac (Radiglievaz)
- Strmica (Stermizza)
- Vrpolje (Verpoglie)
- Žagrović
Prezimena iz Knina / Surnames from Knin
Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, from ActaCroatica
U prošlosti (nekoć) / In the past: Jelić, Marić, Zelić, Maloča, Rašković, Knežević, Grgić, Barišić, Popović, Ćaćić, Radić, Vukadin, Blažević, Lelas, Perić, Šimić, Kovačević, Krvavica, Sinobad, Teskera
Danas / Today: Marić, Jelić, Blažević, Šimić, Babić, Barišić, Štrbac, Marković, Gambiroža, Popović, Matić, Zelić, Sinobad, Vidović, Bošnjak, Kalat, Kovačević, Perić, Radić, Tomić
Poznate osobe / Famous people
- kralj Dmitar Zvonimir
- kralj Petar Svačić
- Dinko Šimunović - hrvatski književnik
- Hrvoje Požar - akademik
- Lujo Marun, franjevac i arheolog, umro u Kninu 15. siječnja 1939. godine, osnivač prvog arheološkog muzeja u Hrvatskoj 1893.godine
- Lovro Monti (1835. - 1898.), hrv. preporodni političar i publicist
- Paško Paić (1929. - 2008.), hrv. povjesničar i književnik, najzaslužniji za očuvanje i obnovu kninske tvrđave u 20. stoljeću
- Ante Nadomir Tadić Šutra - hrvatski književnik
- Frane Cota, hrvatski kipar i arhitekt
- Vojin Jelić - hrv. književnik
- Pero Čimbur - hrv. književnik,
- Ilija Petković - nogometni trener,
- Eda Vujević - novinarka i književnica
- Radomir Vukčević - vratar NK Dinara, NK Hajduk i reprezentacije Jugoslavije
- Branko Grčić - političar, ekonomist, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije
- partizanski borci NOB-a, nositelji naslova narodnog heroja Jugoslavije Jošo Durbaba, Boško Žunić, Stevo Opačić
- Milan Damjanović (1943. - 2006.), nogometaš, FK Partizan, reprezentacije Jugoslavije
- Mirko Marjanović (političar) (1937. - 2006.) - političar, ekonomist, predsjednik Vlade Srbije
- Nikola Lalić (1862.-1917.), liječnik
Poveznice / Links
- Hr | En | It
- Knin, from ActaCroatica
- http://www.knin.hr/povijest/
- Kninska krajina
- Detalji povijesti kninskog kraja
- Kninsko polje, from ActaCroatica
Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija grada Knina / Croatian Genealogy – Dalmatia, city of Knin
Matične crkvene knjige / Croatia, Church Books, 1516-1994, from FamilySearch
- Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Knin
- Orthodox (Pravoslavna crkva) Knin
- Orthodox (Pravoslavna crkva) Kninsko Polje
Knin ("Kraljevski grad") je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji. U njegovoj blizini nalazi se izvor rijeke Krke (ispod slapa Krčić) koja i protječe gradom i najviša hrvatska planina Dinara udaljena oko petnaest kilometara. Kroz svoju povijest, između ostalog, Knin je bio prijestolnica hrvatskog kraljevstva u vrijeme kralja Dmitra Zvonimira.
Povijest / History
U povijesti se, ime Knin prvi put spominje u 10. stoljeću u djelu bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta De administrando imperio (Upravljanje carstvom), kao centar županije Tnena. No život je u užem i širem području Knina mnogo stariji, što pokazuju brojni arheološki nalazi. Knin je u prošlosti bio utvrđeni grad koji je po položaju, obrambenoj snazi i naoružanju bio najmoćnija tvrđava u Dalmaciji. Od osnivanja, Knin se branio od mnogih neprijatelja o čemu svjedoči dobro očuvana kninska tvrđava s čvrstim bedemima. Branitelji su tvrđavu stalno dograđivali prema tadašnjim obrambenim potrebama. Bio je jedno od sjedišta hrvatskih kraljeva, i to glavno sjedište, jer se iz Knina sigurnije moglo vladati područje i Liburnije i Dalmacije, a i pokatoličavati poganske Hrvate u Gackoj, Lici i Krbavi, o čemu svjedoči veći broj crkvenih objekata na kninskom području sagrađenih u doba kneza Trpimira [5]. Nekoliko rimskih grobova otkrivenih ispod tvrđave i ostatci arhitekture na brdu Spas potvrđuju da je tu bilo rimsko naselje.
U doba rane hrvatske države tu je povremeno boravište narodnih vladara (Trpimir, Muncimir, Svetoslav Suronja, Stjepan Držislav, Dmitar Zvonimir i Petar Svačić), odnosno u obližnjoj Biskupiji, u kojoj je od oko 1040. , otkako je osnovana je Kninska biskupija (koja je imala jurisdikciju sve do Drave), i "hrvatski biskup".
Nakon pogibije kralja Petra Svačića 1097. i ulaskom u personalnu uniju s Ugarskom 1102., Knin gubi status prijestolnice, no još je uvijek zadržao status značajnog upravnog sjedišta.
Poslije su u Kninu povremeno stolovali hrvatski velikaši (Šubići Bribirski i Nelipići), gotovo dva stoljeća je pod Turcima, a 1688. zauzimaju ga Mlečani i drže sve do 1797. Zapadno od Knina uzdiže se srednjovjekovna tvrđava podignuta sredinom 10. stoljeća konačni je izgled dobila početkom 18. stoljeća., kada je umjetnim prosjekom odijeljena od brda Spas koje se na nju nadovezuje sa sjeverne strane. Tvrđava je jedna od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji. Podijeljena je na gornji, srednji i donji grad, koji su međusobno povezani drvenim mostovima. Najstariji je gornji grad na sjevernom dijelu tvrđave, dok su srednji i donji grad sagrađeni u kasnome srednjem vijeku. U početku 18. stoljeća na gradnji zidina kninske tvrđave radili su i domaći majstori Ivan Macanović i njegov sin Ignacije.
U doba hrvatskog narodnog preporoda, Knin je bio utvrdom hrvatstva, a 1865. je Narodna stranka konačno uspijela pobijediti na izborima. Prvi načelnik iz redova hrvatskog naroda je bio Lovro Monti.
U tvrđavi je bio smješten Muzej hrvatskih starina (danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu), osnovan 1893. Na brdu Spasu otkriveno je kasnoantičko i starohrvatsko naselje. Svršetak 19. stoljeća grad Knin je dočekao s 90% hrv. stanovništva.
Za doba Kraljevine SHS/Jugoslavije, počinje se s planskim naseljavanjem Srba. Ipak, do konca Drugog svjetskog rata, grad je ostao s hrvatskom većinom (52%).
Općina Knin je, relativno gledajući, općina koja je imala najviše partizana u 2.svj. ratu (10264 od čega 4000 žena) od svih općina u bivšoj Jugoslaviji. Četnika i ustaša je bilo zanemarivo malo prema ovom broju i oni su zajedno ratovali protiv partizana. [nedostaje izvor] Pri tome valja uzeti u obzir mogućnost velikog broja konvertiranih četnika, a što je najbolje pokazala i jedna od najžešćih bitaka u drugom svjetskom ratu na području Dalmacije, u prosincu 1944..
Socijalistička Jugoslavija posao posrbljavanja grada obavila je temeljitije. Naseljavanje Srba u grad postaje znatno sustavnije, dobivaju povoljna i sigurna radna mjesta.
Grad se ustrojio kao važno mjesto, odnosno forsiralo ga se kao važnu prometnu i stratešku točku (željezničko čvorište), dok se s druge strane sprječavalo izgradnju cestovne prometnice Zagreb-Split i ikakvo zaobilaženje Knina.
Posrbljeni Knin je dobio i gospodarsku potporu ustrojavanjem jedne od rijetkih vojnih tvornica u Hrvatskoj (koje su inače bile samo po Srbiji, Crnoj Gori i dijelovima BiH sa značajnim srpskim zajednicama), a politička zaštićenost njihova položaja je bila takva da su vlasti SR Hrvatske redovito pokleknjivale pred svim njihovim zahtjevima (vika u Kninu je predstavljala potres u Saboru).
Stambena pitanja doseljenim Srbima su bivala iznimno brzo rješavana. Socijalističke vlasti su, nasuprot tome, Hrvate planski zapostavljali po najosnovnijim pravima, što je rezultiralo iseljavanjem Hrvata i još većim rashrvaćivanjem grada.
Ignoriranje Hrvatske i uzgoj antihrvatskog duha, još za doba socijalizma je bio toliki, da su čak i na saveznim objektima (i na objektima JNA, što nije bio drugdje slučaj) bile isticane sve redovne zastave (jugoslavenska i partijska), ali ne i zastava SR Hrvatske.
U kolovozu 1990. počinje pobuna srpskog stanovništva, koja je kulminirala proglašenjem Republike Srpske Krajine godinu dana kasnije, čiji je Knin bio "glavni grad".
U vojno-redarstvenoj akciji Oluja u kolovozu 1995. Hrvatska vojska oslobađa Knin i njegovu okolicu te ga vraća pod nadzor Republike Hrvatske.
Naselja / Settlements
- Golubić
- Knin (Tenin)
- Kninsko Polje (Kninscopoglie)
- Kovačić (Covacich)
- Ljubač (Gliubaz)
- Očestovo
- Plavno (Plauno)
- Potkonje (Podcogne)
- Polača (Polazza)
- Radljevac (Radiglievaz)
- Strmica (Stermizza)
- Vrpolje (Verpoglie)
- Žagrović
Prezimena iz Knina / Surnames from Knin
Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, from ActaCroatica
U prošlosti (nekoć) / In the past: Jelić, Marić, Zelić, Maloča, Rašković, Knežević, Grgić, Barišić, Popović, Ćaćić, Radić, Vukadin, Blažević, Lelas, Perić, Šimić, Kovačević, Krvavica, Sinobad, Teskera
Danas / Today: Marić, Jelić, Blažević, Šimić, Babić, Barišić, Štrbac, Marković, Gambiroža, Popović, Matić, Zelić, Sinobad, Vidović, Bošnjak, Kalat, Kovačević, Perić, Radić, Tomić
Poznate osobe / Famous people
- kralj Dmitar Zvonimir
- kralj Petar Svačić
- Dinko Šimunović - hrvatski književnik
- Hrvoje Požar - akademik
- Lujo Marun, franjevac i arheolog, umro u Kninu 15. siječnja 1939. godine, osnivač prvog arheološkog muzeja u Hrvatskoj 1893.godine
- Lovro Monti (1835. - 1898.), hrv. preporodni političar i publicist
- Paško Paić (1929. - 2008.), hrv. povjesničar i književnik, najzaslužniji za očuvanje i obnovu kninske tvrđave u 20. stoljeću
- Ante Nadomir Tadić Šutra - hrvatski književnik
- Frane Cota, hrvatski kipar i arhitekt
- Vojin Jelić - hrv. književnik
- Pero Čimbur - hrv. književnik,
- Ilija Petković - nogometni trener,
- Eda Vujević - novinarka i književnica
- Radomir Vukčević - vratar NK Dinara, NK Hajduk i reprezentacije Jugoslavije
- Branko Grčić - političar, ekonomist, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije
- partizanski borci NOB-a, nositelji naslova narodnog heroja Jugoslavije Jošo Durbaba, Boško Žunić, Stevo Opačić
- Milan Damjanović (1943. - 2006.), nogometaš, FK Partizan, reprezentacije Jugoslavije
- Mirko Marjanović (političar) (1937. - 2006.) - političar, ekonomist, predsjednik Vlade Srbije
- Nikola Lalić (1862.-1917.), liječnik
Poveznice / Links
- Hr | En | It
- Knin, from ActaCroatica
- http://www.knin.hr/povijest/
- Kninska krajina
- Detalji povijesti kninskog kraja
- Kninsko polje, from ActaCroatica