Obitelj Radica (Radičić-Radica)

RODOSLOVLJE OBITELJI Radica (Radičić-Radica, Radicich-Radizza,Radiza)

Ovo je projekt o povijesti, podrjetlu i rodoslovlju splitske obitelji prezimena Radica, njenim precima, potomcima i srodnicima.

Obitelj Radičić-Radica pripada, prema katalogu iz 1799. godine, poljičkom plemstvu (očito vrlo brojnom), čime je istodobno određeno mjesto njihova doseljavanja u Split. Iz popisa stanovništva splitske nadbiskupije iz 1725. godine doznajemo da su Radičići iz sela Dubrava u Poljicima. U splitskim se maticama prvi put javljaju 1615. godine pod prezimenom Radičić, pod kojim se kontinuirano javljaju do kraja 18. stoljeća. Tada je vjerojatno u obitelji obnovljeno saznanje o poljičko-plemićkoj kombinaciji Radičić-Radica te počinju upotrebljavati ovo posljednje prezime. Tako na primjer 1787. godine bilježimo smrt Ivana (starog dvije godine), sina Ante, da bi zatim prilikom smrti njegove djece Marina i Dujke (1790. i 1791.) bilo korišteno prezime Radica. Obitelj koja je od svoga dolaska u Split nastanjena u Velom Varošu, seli se na Dobri, gdje pod prezimenom Radica 1794. i 1798. godine bilježimo vjenčanja Ivana i Pavla, sinova Frane Radičića sa Šimicom Božulić-Nade, odnosno Katom Cotić. Godine 1832. u Splitu živi dvadeset članova obitelji, pretežno težačke orijentacije. Iznimku čini drvodjelac Mate Radica koji je 1818. oženio Mariju Lalise. Radice posjeduju 4505 m2 zemlje na Dračevcu i Velom Varošu, dok kao koloni obrađuju 49.963 m2 na području Smrdečca, Rogača, Karepovca, Sućidra, Duja, Pijata, Kopilice, Kmana i Kašjuna, uživajući prosječan prihod po glavi sa 1891 m2, što je s obzirom na strukturu obitelji nešto ispod prosjeka.

U crkvenim matičnim knjigama rođenja, smrti i vjenčanja prezime Radica se pojavljuje u obliku: Radizza, Radiza, Radicich.

• Izvor: feljton Slobodne Dalmacije 24.4.2002. i knjiga "Splićani - obitelji i prezimena, prema zemljišniku Splita iz 1832. godine", autor: M.N. Kuzmanić.

Pripremio, izradio, pronašao: Ozren