Obitelj Vranyczany-Dobrinović

VRANYCZANY-DOBRINOVIC

• Ambroz (1801-1870)
• Janko (rođ. 1920)
• Klothilde udana Buratti (1838-1913)
• Lujo-Ludwig (1840-1922)
• Vladimir (1845-1929) oženj. s Paula Kiepich
• Paula od Kiepach (1856-1892)
• Theresia od Modrušan (1814-1838)
• Viktor (1860-1887)
• Zdenka von Hellenbach (5.8.1861-1921) udaje se 1886 u Veneciji za Viktora Vranyczany-Dobrinović iz Gornja Bedekovčina. Iz toga braka potječe sin Ambroz (1886-1940). Poslje viktorove smrti udaje se za generala Nikolaus von Karapancsa.
• Juraj Vranyczany (Rijeka, 30.1.1838 - Rijeka, 21.2.1925), predsjednik "Organizacije za unapređenje hrvatstva u Rijeci" koja je osnovana 1905. god.; dugogodišnji predsjednik Hrvatske narodne čitaonice u Rijeci. (MD)

Dobrinovići se spominju početkom 13. stoljeća u Bosni, odakle su u 15. stoljeću prebjegli pred Turcima u Dalmaciju i stalno se naselili u Vranjicu pokraj Splita... Dobrinovići se spominju početkom 13. stoljeća u Bosni, odakle su u 15. stoljeću prebjegli pred Turcima u Dalmaciju i stalno se naselili u Vranjicu pokraj Splita. Manojlo Dobrinović dobio je od splitskoga gradskog vijeća 1454. godine naslov patricija pod imenom Vranjican po mjestu Vranjic. Patricijat je potvrdio i mletački dužd. U 16. stoljeću, nakon pada Klisa, Vranjicani odlaze na otoke Hvar i Brač. Na Hvaru se nastanjuju u Starom Gradu gdje i danas postoji prezime Vranjican. Kada je Hvar s ostalom Dalmacijom pripao Francuskoj nakon Požunskog mira 1805. godine, obitelj Vranjican je skupila oko dvije tisuće otočana i potjerala Francuze. No, Bečkim mirom 1809. godine Francuzi su se vratili, a braća Ambroz stariji i Ivan te bratić im Šime Vranjican su s brojnom obitelji, bojeći se osvete Francuza, koji su im konfiscirali imovinu i osudili Šimina sina Juru na smrt, emigrirali u Hrvatsku.

Ambroz stariji naselio se u Severinu na Kupi, Ivan stariji u Senju, Šime u Zagrebu, a nakon odlaska Francuza 1815. godine otišao je u Rijeku. Za usluge na Hvaru kralj Franjo II. dodijelio im je godišnju rentu od 1000 zlatnih kruna, što im je pomoglo u početku da prežive. Šimini sinovi Nikola i Ambroz mlađi odlaze u Karlovac, Matija i Ivan mlađi u Senj, a Jure u Rijeku. Pod geslom Fratrum concordia, obogativši se trgovinom, Šimini sinovi osnovali su obiteljsku tvrtku koja se bavila izvozom žita, drvne građe i bačvarskih dužica širom Sredozemnog i Crnog mora, atlantskih luka, Engleske i drugih zemalja. Nakon ekonomskog jačanja obitelji uslijedilo je društveno i staleško napredovanje. Ambrozu st. i Ivanu st. potvrđeno je 1822. godine staro plemstvo, a njihovi potomci dobivaju 1827. godine ugarsko-hrvatsko plemstvo. Šime i sin mu Jure postaju riječki patriciji, a godine 1837. Šimi i njegovim sinovima podijeljeno je također staro ugarsko-hrvatsko plemstvo, zapravo indigenat, a prezime Vranjican se mađarizira u Vranyczany. Ambroz ml. dobiva 1846. godine u Beču za sebe i braću viteški stalež s prezimenom Dobrinović, čime je vraćeno staro obiteljsko ime. Godine 1862. petoro braće Vranyczany-Dobrinović dobivaju barunat.

Među Dobrinovićima najistaknutiju ulogu u društvenom životu tada preporodne Hrvatske imao je Ambroz mlađi (1801.-1870.). Organizirao je poduzeće za riječnu plovidbu Kupom i Savom koje je 1844. godine kupilo austrijski riječni parobrod imenom Florisdorf i preimenovalo ga u Sloga, koji je tako postao prvi hrvatski parobrod. Bio je pristaša ilirske stranke, velik rodoljub i mecena hrvatske kulture. Ban Jelačić imenuje ga prvim hrvatskim ministrom financija i on daje kovati prvi hrvatski novac. Bio je predsjednik Matice hrvatske u doba Bachova apsolutizma. Financijski je pomogao osnivanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) i kazališta te drugih kulturnih i nacionalnih institucija. Njegov ugled i utjecaj u Beču imao je veliku važnost u kriznom razdoblju od 1843.-1845. i u revoluciji od 1848. do 1849. godine. Jedna zagrebačka gornjogradska ulica dobila je ime po Ambrozu Vranyczanyu. Obitelj Vranyczany-Dobrinović je početkom 19. stoljeća posjedovala imanja oko Karlovca i Severina na Kupi. U Zagrebu su Vranyczanyi izgradili nekoliko palača, od kojih je najreprezentativnija palača na Zrinjevcu (danas Moderna galerija), koju je izgradio Ljudevit (Lujo) Vranyczany-Dobrinović.

Ilirac Ambroz i njegova kćerka Klotilda, udana grofica Buratti, bili su vlasnici palače Dverce na Gornjem Gradu. Potkraj 19. stoljeća kupuju i najljepše zagorske dvorce. Janko kupuje Začretje te kurije Šenjugovo i Puhakovec, njegov brat Ernest kupuje Mirkovec, a brat Viktor dvorac u Gornjoj Bedekovčini. Jankov i Ernestov bratić Lujo (graditelj palače na Zrinjevcu) kupuje dvorac Oroslavje gornje, a njegov brat Vladimir dvorac Laduč. Viktorov unuk Janko Vranyczany-Dobrinović (rođen 1920.) bio je od 1990. Godine ministar za turizam u Vladi Republike Hrvatske, a od 1992. Veleposlanik u Bruxellesu.

Tekst: http://www.dvorci.hr/news.aspx?NewsID=87&PageID=491

• Zdenka Vranyczany-Dobrinović, rođ. Hellenbach, kći Lazara H. i Kothilde Jelačić od Bužima, kći Karle J. i Fanny grofice Sermage (MD)

Nedaleko od Maruševca u Varaždinskoj županiji nalazi se i dvorac Gornja Bedekovčina koji je još 1887. kupio dr. Viktor barun Vranyczany-Dobrinović, oženjen barunicom Zdenkom Hellenbach iz Marije Bistrice. Dvorac je naslijedio njihov sin Ambroz, a njegov sin Janko, koji živi u Belgiji, bio je jedan od hrvatskih ministara turizma. Godine 1862. petorica braće dobivaju barunat. Obitelj Vranyczany-Dobrinović je početkom 19 stoljeća posjedovala imanja oko Karlovca i Severina na Kupi. U Zagrebu su izgradili nekoliko palača na Zrinjevcu, posjedovali su palaču Dverce na Gornjem gradu.

Koncem 19 . stoljeća kupuju i najljepše zagorske* dvorce kao što su Začretje, te kurije Šenjugovo i Puhakovec, Mirkovec, te spomenuti u Gornjoj Bedekovčini. Pored ostalog, kupili su dvorac Oroslavje i dvorac Laduč.

• Krapinsko-zagorska županija
• Dvorac u Začretju
• Dvorac u Mirkovcu
• Kurija u Švaljkovcu
• Kurija u Štrucljevu

References

• http://www.mgz.hr/en/museum-programmes/living-pictures/revived-know...
• str. 6 http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1005.0
• http://www.sveti-kriz-zacretje.hr/index.php?option=com_content&task...
• http://svetikriz.com/povijest.html
• Bedekovčina Gornja > http://www.dvorci.hr/ControlPage.aspx?page=PhotoGallery&PageID=1116
• Grad Oroslavj
• http://www.oroslavje.hr/hr/o+oroslavju/povijest+grada/
• Varaždinska županija Ivana od Puhakovca (Prigorje, Graberje, Ferkuljevec, Orehovica, Boričevec, Komor, Naševina, Križanec, Mirkovec, Puhakovec, Zabok, Krapina, Popovec, Erpenje, Radoboj, Ternovec, Kostel, Gorica ili Pregrada, Veliki Tabor, Cesargrad, Gregurovec, Toplica, Bužin, Martindol, Oškovec).

- Mane Vranicani-Dobrinović, veleposjednik, Severin (1891.) - Epaanuel Vranicani-Dobrinović, veleposjednik Severinski, Severin (1887.)

Foto: Lidija i Marica