Otok Biševo / Island Bisevo

Biševo (čakavski: Bisovo, tal. Busi, lat. Bucium)

Hr | En | It | Fr | La

Lokacija / Location: Biševo

Povijest / History

Biševo (tal. Busi) je otok u Jadranskom moru, 5 km jugozapadno od Visa; s Komižom je tijekom čitave godine povezan brodskom linijom (prugom). Površine 5,91 km² s 11 stanovnika (2011). Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije Drugog svjetskog rata preko 300) koji su živjeli u osam biševskih zaselaka: Mezoporat, Vela Gora, Potok, Poje, Nevaja, Porat, Salbunara Gornja, Salbunara Donja.

Po popisu iz 2001. godine otok je imao 19 stalnih stanovnika, od kojih je 8 starije od 65 godina. Još 1961. je na Biševu bilo 114 stanovnika (prije Drugog svjetskog rata preko 200), koji su se preselili uglavnom u Komižu. Mnogi su i dalje ostali vezani za svoj otok na kojem obrađuju vinograde i maslinike, a ljeti uglavnom i borave na njemu.

Statistike su podatke za otok Biševo prikazivali 1869. kao dio naselja Komiže te sve tako do 1931. godine.

Otok je bio naseljen još u pretpovijesti, u starogrčkom i starorimskom vremenu.

Naselja koja su nekad bila redovito nastanjena, a danas nemaju stalnih stanovnika su: Salbunora (staro ribarsko naselje), Porat, Mezuporat, Vela Gora, Potok, Polje i Nevaja. Uz obalu nalaze se Porat, Mezoporat i Salbunora, a u unutarnjem dijelu otoka su Polje, Gornja Salbunora, Potok, Velo Gora i Nevaja.

Glavno naselje na otoku je bilo Polje. Naselje Polje imalo je nekad školu izgrađenu iseljeničkim donacijama. Radila je do 1961. godine. Na otoku se nalazi Crkva sv. Silvestra u Polju iz 11. st., izgradio 1050. Ivan Grlić (en italien : Giovanni Gherlich) iz Splita.

Un monastère Bénédictin a été fondé sur Biševo en 1050 par Ivan Grlić (en italien : Giovanni Gherlich), mais celui-ci a été abandonné deux siècles plus tard à cause du danger liés aux pirates. L'église de Sylvestre Ier est préservée près des ruines du monastère1,4

• Fr Histoire: Sylvestre Ier, Pope Sylvester I

Biševo, otočić 4 km jugozapadno od Visa s istoimenim naseljem; obuhvaća 5,91 km² s 11 st. (2011). Dug oko 4 km, a širok do 2 km. Građen od vapnenca; najviši vrh Stražbenica (239 m). Strma, nerazvedena obala duga je 18,1 km (koeficijent razvedenosti 2,1). Od mnogobrojnih obalnih špilja najpoznatije su Modra ili Biševska špilja te Medvedina. Veći dio otoka obrastao je zimzelenom makijom. Malobrojno stanovništvo bavi se uzgojem vinove loze (plavac), masline i dr. te ribarstvom. Turizam. – Svećenik Ivan iz Splita osnovao je 1050. na otočiću benediktinski samostan sv. Silvestra Pape; poslije napušten zbog opasnosti od gusara. Uz ruševine samostana vide se ostatci prvotne crkve sv. Silvestra sagrađene u XI. st. U današnjoj crkvi uzidan je dio natpisa svećenika Ivana, vjerojatno osnivača samostana, te ulomak grčkog natpisa iz antičkog doba. U prvoj polovici XII. st. Biševo se u izvorima spominje kao samostalna opatija s vlastitim predstojnikom. Za opata Ivana 1145–46. hvarski knez Petar Zadranin daruje posjede na Komiži benediktinskomu samostanu na Biševu i uzima ga u zaštitu od napada župana Marislava, a papa Aleksandar III. 1181. oslobađa crkvu sv. Silvestra svih tereta i podavanja te navodi da benediktinskoj opatiji uz druge posjede pripada i otok Biševo. Tijekom prve polovice XIII. st. zabilježeno je više darovnica biševskomu samostanu, a kao darovatelji se navode stanovnici susjednih otoka. God. 1258. tarantski vojvoda Manfred primio je biševsku zakladu pod zaštitu napuljskoga kralja Konrada I. U toj se povelji uz samostan sv. Silvestra prvi put spominje i samostan sv. Nikole, koji je tada samo podružnica biševske opatije. Iz doba biševskog opata Prodana (1289) potječe podatak o hvatanju i upotrebi sokola za lov na ptice. U drugoj polovici XIII. st. redovnici su zbog opasnosti od gusarskih napada premjestili sjedište na Vis (samostan sv. Nikole, tzv. Muster). Poveljom pape Kaliksta III. iz 1458. Biševo se daruje hvarskomu biskupu Tomi Tommasiniju, a poslije su sva dobra opatije pripala Hvarskomu kaptolu te dijelom komiškoj crkvi i župničkoj nadarbini. God. 1606. osmanski gusari provalili su na Biševo i zapalili tamošnju šumu. God. 1890. zemljišne posjede na otoku otkupili su tamošnji težaci.

• Izvor / Source: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7903

Broj stanovnika po popisima

• 1857. - 45
• 1869. - 0
• 1880. - 130.
• 1890. - 160
• 1900. - 231
• 1910. - 243
• 1921. - 243
• 1931. - 192
• 1948. - 193
• 1953. - 147
• 1961. - 114
• 1971. - 56
• 1981. - 12
• 1991. - 14
• 2001. - 19
• 2011. - 15
• 2017. - 13

U 1869. podaci su sadržani u naselju Komiža. Do 1931. iskazivano je kao dio naselja.

Prezimena / Surnames

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, , from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: see below a link of article "Stanovnici Biševa i Komiže kroz povijest" or check in project of Komiža.

Danas / Today: Demaria, Jončić, Belanić, Mardešić, Martinis, Mihajlović, Tomić

Poznate osobe / Famous people

• Mate Martin Bogdanović, (otok Biševo kod Komiže, 1882. - 1944.), industrijalac, pionir tvorničkog konzerviranja ribe na zapadu SAD-a

Poveznice / Links

• Stanovnici Biševa i Komiže kroz povijest , article online
• https://spasimobisevo.org/
• https://actacroatica.com/hr/location/bisevo/
• Upoznajte online posljednih 13 stanovnika Biševa, article online from newspaper Večernji List, 17.1.2017, by Martina Butorac
• www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-52-2000-04-07.pdf Razvitak hrvatskih otoka - Građevinar, article pdf online / download
• Hrvatski otok koji polako umire: Svaki tjedan pratite život 13 preostalih stanovnika, article online -> iOtok - Zimske priče s Biševa