Meštrovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Lepoglave, a prema nekim izvorima iz okoline Imotskog (Studenci). Razmjerno najviše Meštrovića u proteklih sto godina rođeno je u Orehovici kraj Zlatara, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Meštrović. U Hrvatskoj danas živi oko 2100 Meštrovića u preko 700 domaćinstava (189. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 1400, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Meštrovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama u ukupno 124 općine i 191 naselju, najviše u Zagrebu (450), Splitu (250), Velikoj Gorici (120), Zadru (80), i u Mariji Bistrici kraj Zlatara (70). P: Ivan M., kipar (1883),
- Josip M., muzealac (1884),
- Šime M., šumarski stručnjak (1933),
- Matko M., povjesničar umjetnosti i likovni kritičar (1933),
- Mate M., pjesnik (1937),
- Sretna M., pijanistica i klavirska pedagoginja (1937),
- Slavko M., saborski zastupnik (1948),
- Štefica M., ekonomistica (1951),
- Mijo M., gospodarstvenik (1954),
- Stjepan M., gospodarstvenik (1955),
- Stjepan M., sociolog,
- Nikola Sikira M., pol. radnik,
- Ivan M., gospodarstvenik (1963),
- Ivan M., gospodarstvenik (1964).
Izvadak iz Enciklopedije hrvatskih prezimena