Gojslav I Trpimirović

Is your surname Trpimirović?

Connect to 30 Trpimirović profiles on Geni

Gojslav I Trpimirović's Geni Profile

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Gojslav I Trpimirović

Croatian: Gojislav Trpimirović
Birthdate:
Death: circa 1019 (30-48)
Immediate Family:

Son of King Stjepan Drugi Držislav Trpimirović and Margarita Rimljanka Trpimirović
Brother of Svetislav "Suronja" Trpimirović, king of Croatia and Krešimir III Trpimirović, king of Croatia

Occupation: hrvatski kralj 1000. - o.1020.
Managed by: Private User
Last Updated:

About Gojslav I Trpimirović

-http://fmg.ac/Projects/MedLands/CROATIA.htm#KresimirIIIdied1029A

iii) GOJISLAV . His parentage is confirmed by the charter dated 1062 under which "Cresimir…Petrus Chroatorum rex Dalmationorumque" confirmed donations to "monasterio Chrysogoni Jaderæ" founded by "proavi nostri Cresimiris maioris" and recorded donations during the time of "filii eius Dirzislai et eorum…banis Pribyne et Godemiro, et…Suataslao et fratrum eius Cresimir et Goyslao et filii eius Stephani patris mei"[85].



-https://hr.wikipedia.org/wiki/Gojslav_I.

Gojslav I. (Goislav, Gojislav, Goyslauus), hrvatski kralj (druga pol. X. st. — nakon 1019.).

Sin je kralja Stjepana Držislava iz narodne dinastije Trpimirovića i brat Svetoslava Suronje i Krešimira III. Jedini dokument u kojem se Gojslav imenom spominje, a koji se ujedno drži temeljnim dokumentom za kronologiju hrvatskih vladara druge polovice X. stoljeća i prve polovice XI. stoljeća, isprava je kralja Petra Krešimira IV. iz 1066./67. kojom samostanu sv. Krševana potvrđuje posjed u Diklu. Zbog oskudnih i posrednih vrela za to razdoblje hrvatske povijesti (strani kroničari Ivan Đakon, Ivan Skilica odnosno Georgije Cedren i Andrea Dandolo, navodi Tome Arhiđakona i Ljetopisa popa Dukljanina), historiografske interpretacije osnovnih tokova i kronologije, posebice s kraja X. stoljeća, često su bile različite pa i oprečne. Dvojbe započinju s problemom datiranja smrti kralja Držislava (rješenja su u rasponu od prije 986. do poslije 1000.), Samuilova vojnog pohoda do Zadra (998.) ili mletačkog zauzimanja dalmatinskih gradova (998.–1000.).

U novije vrijeme sve češće se prihvaća mišljenje Mihe Barade prema kojemu je Držislav umro oko 995. Drži se da je prijestolonasljednik Svetoslav, protiv kojeg su se mlađa braća pobunila, bio još za života kralja Držislava njegovim suvladarom. Prijestolne borbe možda su počele i prije, no tek 998. braća Krešimir i Gojslav zbacuju Svetoslava i postaju vladarima. Suparničke strane dobivaju poticaje i izvan granica Hrvatske. Vojni pohod makedonskog cara Samuila do Zadra (998.) povezuje se s potporom Krešimiru i Gojslavu protiv Svetoslava koji se sklonio u neki od dalmatinskih gradova.

view all

Gojslav I Trpimirović's Timeline