Josip Maria Kodl

Kodl, Josip, hrvatski arhitekt (Zdice, Češka, 1887 – Split, 26. IX. 1971). Visoku građevinsku školu završio u Pragu. Kao radikalni pristaša funkcionalističke arhitekture zauzimao se za načelo unošenja novih suvremenih stilova u povijesne ambijente. Djelovao je u Splitu, gdje je pregradio i dogradio Općinski dom (1924), projektirao Meteorološku stanicu na vrhu Marjana (1926), Dom veslačkoga društva »Gusar« u splitskoj luci (1927), osnovne škole Manuš i Dobri (1930), javna carinska skladišta u luci te više stambenih kuća i vila (Čorak, Tresić-Pavičić, Kodl). Nakon II. svjetskoga rata vodio je izgradnju rezidencije na Brijunima.

• http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32212

MKR (birth) No.78 - http://ebadatelna.soapraha.cz/d/9108/65

KODL Josip Maria (1887.-1971.), jedan od osnivača Gusara, rođeni Čeh i dugogodišnji veslač praškog Bleska, koji se sa svojim splitskim prijateljima doselio u grad pod Marjanom, oženio se ovdašnjom djevojkom Šibenčankom Emom Melak te ostatak života proveo u Splitu, radeći kao općinski arhitekt te potom i privatni arhitekt. Njegova najzapaženija zdanja koja odražavaju duh moderne su Meteorološki opservatorij na Marjanu, OŠ Manuš - Dobri te drugi Gusarov dom, na Matejuški, otvoren 1927. godine. Splićani su ga od milja zvali Pepik. Kodl se rodio 08.09.1887. u čehoslovačkom gradiću Zdice udaljenom pedesetak kilometara jugozapadno od Praga. Bio je iz siromašne obitelji. Otac mu se zvao također Josip, a majka Rozalija Havliček. Završio je Visoku tehničku školu u Pragu. Već tada je pokazao svoju darovitost i mnogo obećavao. U Split je došao kao mladi arhitekt na nagovor kolega F. Kaliterne, L. Krstulovića i drugih s kojima je bio prijatelj još iz studentskih dana. Zavolio je ovaj grad i u njemu stalno ostao. Tu je našao svoju novu domovinu i primio jugosla¬vensko državljanstvo. Supruga mu je bila Ema Merlak iz Šibenika. Nisu imali djece. Poslije prvog svjetskog rata, radio je u Tehničko-građevnom odjeljenju splitske općine i to u odsjeku za visokogradnju kojeg je vodio arh. Prosper Čulić. Kodl je bio zadužen za poslove novogradnje. Živio je na više mjesta u gradu. U početku je imao stan na Francuskoj obali br. 1 tj. zapadnom dijelu današnje Titove obale. Kasnije je podigao porodičnu zgradu na dnu današnjeg Prilaza VIII korpusa. Tu je kuću prodao porodici Andreis pa se preselio u Tršćansku ulicu br. 9 u zgradu koja je također bila njegovo vlasništvo. Dio ove zgrade je poslije smrti ostavio Ligi za borbu protiv raka. U svom dugogodišnjem stručnom dje-lovanju bio je vrlo produktivan sa širokim rasponom od urbanizma, pro¬jektiranja stambenih i javnih zgrada, uređenja interijera pa do rada u operativi i rukovodećih funkcija.

izvedeno po Kodlovim nacrtima: • 1921—1924. Adaptacije Općinskog doma. • generalnu i detaljnu osnovu za uređenje, izgleda groblja Lovrinac 1925. godine.29' • zgrada Meteorološkog opservatorija na prvom vrhu Marjana. • nacrt za Postament spomenika Marka Marulića • nacrt postolja za grandioznu skulpturu Grgura Ninskog na Peristilu 1929. godine. • po njegovoj je zamisli izrađen veći broj spomen ploča (u čast dru Anti Trumbiću, na početku marjanskog stubišta, ploče na rod¬noj kući Marka Marulića, u glavnoj dvorani nekadašnje Gradske kuhinje nakon njene obnove 1928. godine, dvije na crkvi Gospe od Otoka u Solinu, 1930. još dvije ploče na Marjanu: za čempres dr Šimun Tudor, mala ploča koja označava da je tu bio čempres Ive Cipika. • nove česme na današnjoj Uvodićevoj širini u Velom varošu • preuredio je stare česme koje su se nalazile kod nekadašnje Realke i crkve sv. Petra na Lučcu, • Dom veslačkog kluba »Gusar« Nacrt je izradio Kodl • Projekt za trafostanicu Dujmovača i jednu manju zgradu. • 1926. za školu Manuš—Dobri izrada detaljnog projekta Kodlu. • javni klozet u Ulici ispod Grota koja je nekada išla kroz središnju dvoranu Dioklecijanove palače i spajala Peristil s obalom. • hotel »Ambasador« Kodl dobio zadatak da izradi izvedbeni nacrt. • 1924. sagrađena je po njegovim nacrtima kuća Ćorak. • projektirao je kamenu kuću za poli¬tičara i književnika Antu Tresić Pavičića. • trokatnica Tramontana u ulici Čajkovskog br. 10. • dvije vile na raskrsnici Georgi Dimitrova i Hektorovića ulice na Firulama za ing. Mihajla Kargotića, splitskog na¬čelnika, i ing. Lovru Krstulovića, poduzetnika. • stambenu zgradu Romac na četiri kata u Starčevićevoj ulici br. 13, • stambenu uglovnicu na križanju Ulice prvoboraca i Ribarove izgrađenu 1933, -???? • vilu na imanju Matković u Duilovu, danas smješten Institut za jadranske kulture. • kavana »Luxor« -oblikovao interijer te napravio nacrte za drveni i metalni namještaj koji su činile četvrtasti stolići s okruglim foteljama. • U doba talijanske okupacije Kodl je bio veoma aktivan kao ilegalac. Godine 1943. se prebacio na oslobođeni teritorij, a odatle u Italiju. • Kodl je pored službe na općini radio i u projektnom uredu poduzeća Lovre Krstulovića i Mihajla Kargotića za njegove potrebe i to nacrte zgrada kao i statičke račune. • Kodl je radio u »Konstruktor« u periodu 01.01.1946.-30.02.1948. kao upravitelj. Sudjelovao je u rukovođenju radovima na obnovi razrušenih gradova i sela u Dalmaciji. • Kodl je rukovodio radovima na uklanjanju zvonika crkvu sv. Petra u ožujku 1946. • Kraće je vrijeme bio suradnik Urbanističkog biroa za Dalmaciju u Splitu. Vodio je izgradnju predsjedničke rezidencije i luke na Brijonima gdje je proveo nekoliko godina.

• http://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/514817/jedna-...
• https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_pag... (osmrtnica)
• https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_pag...
• https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_pag...
• https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/pvpages/pvpages/viewPage/?pv_pag...