Knez Domagoj Domagojević, Neretljanin

http://en.wikipedia.org/wiki/Domagoj_of_Croatia

Domagoj Knez Primorske Hrvatske Vladavina 864. - 876. Prethodnik Trpimir Nasljednik [Iljko]

Dinastija Domagojevići Preminuo 876.

Domagoj je bio knez Primorske Hrvatske od 864. do 876. godine i utemeljitelj dinastije Domagojevića.

Dolazak na vlast [uredi] Iako je knez Trpimir, kako se drži, imao tri sina - Petra, Zdeslava i Muncimira - na hrvatsko kneževsko prijestolje dolazi Domagoj, pripadnik druge obiteljske loze, kojoj se nasljedni zemljišni posjed nije nalazio između Trogira i Splita. Naprotiv, za Domagoja se u kasnijim ljetopisima (15. i 16. stoljeće) kaže da je bio knez Neretvana (Domoghoi prinze de Narentani). Zabilježena su samo dva imena sa završecima na -goj: Domagoj i Berigoj, a obojica su bili neretvanski knezovi. Moguće je dakle da je knez Neretvanske krajine koja je pripadala Trpimirovoj kneževini zauzeo vlast. Tom je prilikom vjerojatno pogubljen i Trpimirov sin Petar.

Stoga ne čudi da papa Ivan VIII., koji između 874. i 875. piše knezu Domaguju, opominje kneza da svoje protivnike ne pogubljuje nego da im oprosti te ih izgna.

Borbe s Mlečanima i Arapima [uredi] Promjenu dinastije pokušali su iskoristiti Mlečani, koji su se u to doba oporavili od teških udaraca zadobivenih od Arapa prije 25 godina, te su god. 865. krenuli napasti Hrvatsku, ali Domagoj je uspio ugovoriti mir. Arapi su i dalje napadali obalne gradove, a od 866. opsjedali su 15 mjeseci Dubrovnik, koji se je uspio obraniti svojim snagama i uz pomoć bizantske ratne mornarice.

Domagoj, koji je dotada učvrstio svoju vlast, pomogao je 869.-871. franačkom kralju Ludoviku II. da zauzme Bari, koji su prije osvojili i neko vrijeme držali Arapi. Bari je zauzet na juriš 2. veljače 871., a u mornarici kneza Domagoja sudjelovali su i dubrovački brodovi. Tadašnji hrvatsko-dubrovački pomorski savez prva je pouzdana veza Dubrovnika s kasnijom narodnom i državnom maticom.

U to vrijeme Domagojev boravak pod Barijem iskoristio je Bizant koji je sa svojom mornaricom napao i pokorio Neretvane, te pritom opustošio i hrvatsku obalu. Iduće godine kad su Arapi ponovo napadali bizantske gradove u Dalmaciji, Hrvati i Neretvani vratili su im istom mjerom, tako što su ponovo počeli napadati tuđe brodove i to posebno mletačke, jer su Mlečani bili bizantski podanici.

Sukobi su bili tako česti i okrutni da je kneza Domagoja i sam papa Ivan VIII. u onom istom pismu tražio da obuzda napade svojih pomoraca, jer mu njihova gusarska djela „potamnjuju dobar glas.“ U tom pismu on ga naziva „knezom Sklavina“ (dux Sclavorum). Bizant u ovom razdoblju i formalno utemeljuje Temu Dalmaciju.

Domagojevi strijelci Smrt i borba za nasljedstvo [uredi] O njegovoj smrti 876. godine Ivan Đakon naziva ga „najgorim knezom Sklavina“ (pessimus Sclavorum dux). Mletački dužd Urso Patricijak sklapa mir s Hrvatima, ali nakon Domagojeve smrti napada Neretvane, pa se pretpostavlja da su se oni tada osamostalili.

Kroz razdoblje od 876. do 878. Primorskom Hrvatskom vladao je netko iz Domagojeva roda. Neki povjesničari držali su da je to bio knez Iljko, no vjerojatnije je to plod greške u prijevodu s latinskoga jezika. 878. Bizant dovodi na vlast Zdeslava iz Trpimirova roda, koji se bio sklonio u Carigradu kako bi izbjegao Domagojeve čistke.

Izvori [uredi] Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom, prijevod i komentari Nikola pl. Tomašić (hrvatski), R. [Romilly] J. [James] H. [Heald] Jenkins (engleski), priređivač grčkog izvornika Gyula Moravcsik, Zagreb : Dom i svijet (Biblioteka Povjesnica), 2003. ISBN 953-6491-90-7.

Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Pismo pape Ivana VIII. knezu Domagoju 

Literatura [uredi] Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924. Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975. Ivan Mužić, „Hrvatska povijest devetoga stoljeća“, (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. ISBN 978-953-263-034-3[1]

=========================================================================

Domagoj of Croatia
From Wikipedia, the free encyclopediaJump to: navigation, search Domagoj Duke of Croatia Reign 864–876 Died 876 Predecessor Zdeslav of Croatia Successor Domagoj's unnamed son then Zdeslav of Croatia

Domagoj (died 876) was a Duke of Dalmatian Croatia in 864–876.[1] He is the founder of the House of Domagojević.

Domagoj was a powerful Croatian nobelman, with lands around Knin. Following the death of Trpimir I in 864, he usurped the throne of Zdeslav in a civil war. Domagoj became the Duke of Dalmatian Croatia, and Trpimir's sons, Petar, Zdeslav and Muncimir, were forced into exile. During Domagoj's reign piracy was a common practice, which caused bad relations with the Venice. In 865 Domagoj was forced to make an unfavourable peace with the Venetian Republic, giving hostages to Venice as a guarantee for safe passage of Venetian ships in the Adriatic Sea.

Domagoj helped the Franks, as their vassal, to conquer Bari from the Arabs in 871. In the meantime, the Venetians also renewed their attacks on Croats. In 874, Pope John VIII intervened by begging Duke Domagoj as a Christian to restrain his Pirates.

After Domagoj's death, Venetian's chronicles named him The worst duke of Slavs (Latin: pessimus dux Sclavorum). Pope John VIII referred to Domagoj in letters as Famous duke (Latin: glourisus dux).

Statue Archers of Duke Domagoj[edit] Domagoj's sons After the death of Louis the German, King of the Eastern Franks, Duke Domagoj decided to raise a rebellion and free Dalmatian Croatia from Frankish rule, although his death in 876 delayed his plans, which were continued by his unnamed son, who ruled as a Prince of Croatia with his brothers. The Croatian forces razed four Frankish Cities in Istria in 876. Finally, Croatian army was defeated by the Venetian navy. This war liberated the Croats from supreme Frankish rule with Byzantine help of the Eastern Roman Emperor Basil I. Two years later, in 878, Zdeslav returned from Constantinople and with Byzantine help deposed Domagoj's sons, thus finally restoring order to a Dalmatian Croatia, no longer under Frankish rule.

[edit] References 1.^ Hrvatski leksikon (1996-1997) (Croatian) Hrvatska opća encikopedia (1999–2009) (Croatian) Hrvatski leksikon (1996–1997) (Croatian) [edit] Further reading Klaić V., Povijest Hrvata, Knjiga Prva, Zagreb 1982. John V.A. Fine, Jr., The Late Medieval Balkans, Ann Arbor, 1987

Domagoj († 876.), knez Primorske Hrvatske od 864. do smrti i utemeljitelj dinastije Domagojevića.

Ivan Đakon bilježi da je 864. godine ubijen dužd Petar i da je izabran Urso pa nastavlja:

"Naime, prije rečeni dužd Urso žurio se da povede mornaricu protiv slavenskog vladara Domagoja."[2] U jednom tekstu, koji je sastavljen od dvije kronike (jedna iz 15., a druga iz 16. stoljeća) navodi se Domagoja da je princ Neretljana ("Domoghoi, prinze de Narentani").[3]

Sadržaj 1 Borbe s Mlečanima i Arapima 1.1 Smrt i borba za nasljedstvo 1.2 Bilješke 1.3 Izvori 1.4 Literatura Borbe s Mlečanima i Arapima Promjenu dinastije pokušali su iskoristiti Mlečani, koji su se u to doba oporavili od teških udaraca zadobivenih od Arapa prije 25 godina, te su god. 865. krenuli napasti Hrvatsku, ali Domagoj je uspio ugovoriti mir. Arapi su i dalje napadali obalne gradove, a od 866. opsjedali su 15 mjeseci Dubrovnik, koji se je uspio obraniti svojim snagama i uz pomoć bizantske ratne mornarice.

Domagoj, koji je dotada učvrstio svoju vlast, pomogao je 869.-871. franačkom caru Ludoviku II. da zauzme Bari, koji su prije osvojili i neko vrijeme držali Arapi. Bari je zauzet na juriš 2. veljače 871., a u mornarici kneza Domagoja sudjelovali su i dubrovački brodovi. Tadašnji hrvatsko-dubrovački pomorski savez prva je pouzdana veza Dubrovnika s kasnijom narodnom i državnom maticom.

U to vrijeme Domagojev boravak pod Barijem iskoristio je Bizant koji je sa svojom mornaricom napao i pokorio Neretvane, te pritom opustošio i hrvatsku obalu.[4] Iduće godine kad su Arapi ponovo napadali bizantske gradove u Dalmaciji, Hrvati i Neretvani vratili su im istom mjerom, tako što su ponovo počeli napadati tuđe brodove i to posebno mletačke, jer su Mlečani bili bizantski podanici.

Sukobi su bili tako česti i okrutni da je kneza Domagoja i sam papa Ivan VIII. u onom istom pismu tražio da obuzda napade svojih pomoraca, jer mu njihova gusarska djela "potamnjuju dobar glas". U tom pismu on ga naziva „knezom Sklavina“ (dux Sclavorum). Bizant u ovom razdoblju i formalno utemeljuje Temu Dalmaciju.

Smrt i borba za nasljedstvo

O njegovoj smrti 876. godine Ivan Đakon naziva ga „najgorim knezom Sklavina“ (pessimus Sclavorum dux). Mletački dužd Urso Patricijak sklapa mir s Hrvatima, ali nakon Domagojeve smrti napada Neretvane, pa se pretpostavlja da su se oni tada osamostalili.

Kroz razdoblje od 876. do 878. Primorskom Hrvatskom vladao je netko iz Domagojeva roda. Neki povjesničari držali su da je to bio knez Iljko, no vjerojatnije je to plod greške u prijevodu s latinskoga jezika. 878. Bizant dovodi na vlast Zdeslava iz Trpimirova roda, koji se bio sklonio u Carigradu kako bi izbjegao Domagojeve čistke.

Bilješke

• http://www.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=1296 Rački, Franjo, Rački, Documenta, str. 364. Preveo Dane Gruber
• Jakov Stipišić, Corona Venetorum. Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, god. I./1972, br. 1/2, str. 128 - 135. U ovoj mletačkoj kronici pod naslovom Corona Venetorum Domagoja se naziva ovako: „Domoghoi, prinze de Narentani“.
• Mužić, Ivan, str. 128. Izvori Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom, prijevod i komentari Nikola pl. Tomašić (hrvatski), R. [Romilly] J. [James] H. [Heald] Jenkins (engleski), priređivač grčkog izvornika Gyula Moravcsik, Zagreb : Dom i svijet (Biblioteka Povjesnica), 2003. ISBN 953-6491-90-7. Wikisource-logo.svg Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Pismo pape Ivana VIII. knezu Domagoju Literatura Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924. Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975. Ivan Mužić, „Hrvatska povijest devetoga stoljeća“, (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. ISBN 978-953-263-034-3[1] Vladarske titule Prethodnik Trpimir Knez Primorske Hrvatske 864. – 876. Nasljednik Iljko?

Smrt i borba za nasljedstvo

O njegovoj smrti 876. godine Ivan Đakon naziva ga „najgorim knezom Sklavina“ (pessimus Sclavorum dux). Mletački dužd Urso I. Particijak sklapa mir s Hrvatima, ali nakon Domagojeve smrti napada Neretvane, pa se pretpostavlja da su se oni tada osamostalili.

Kroz razdoblje od 876. do 878. Primorskom Hrvatskom vladao je netko iz Domagojeva roda. Neki povjesničari držali su da je to bio knez Iljko, no vjerojatnije je to plod greške u prijevodu s latinskoga jezika.

878. Bizant dovodi na vlast Zdeslava iz Trpimirova roda, koji se bio sklonio u Carigradu kako bi izbjegao Domagojeve čistke.

Nije točno da je bio Iljko nasljednik, imao je sina ali mu nije bilo zabilježeno ime, vidi više u profilu Iljko

• https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5070
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Domagojevi%C4%87i
• https://www.vecernji.hr/vijesti/knez-viseslav-bio-je-sin-kneza-doma...
• https://www.index.hr/vijesti/clanak/rusimo-hrvatske-mitove-tko-je-s...
• https://www.jutarnji.hr/kultura/art/rijesen-veliki-arheoloski-miste...