Iljko? Domagojević Lapčanin

Iljko ? Domagojević Lapčanin)

Hr, En, Hu

Iljko je prema tradicionalnoj historiografiji bio Domagojev sin koji ga je naslijedio kao knez Hrvatske (876. – 878.).[1] U nekih autora, pa i Nazorovu pjesništvu, taj se vladar javlja i pod imenom Inoslav[2]. Ipak, danas je uglavnom prihvaćeno da je riječ o imaginarnom vladaru koji je stvoren kao plod krivog tumačenja latinskoga teksta u Dandolovoj kronici.[3]

Vjerojatno je da je u godinama nakon Domagojeve smrti netko iz njegova roda vladao kneževinom, no nije ostalo nijedno sigurno zabilježeno ime. Poznato je samo da je 878. uz pomoć Bizanta na vlast došao Zdeslav iz roda Trpimirovića, a svoje je protivnike, pa tako valjda i prethodnika na kneževskoj časti, izgnao.

ILJKO (Ilko, Inko, Inoslav), tobožnji hrvatski knez (druga pol. IX. st.). Prema zapisu u duljoj redakciji tzv. Male kronike A. Dandola (Annales Danduli minores ili Chronicon breve) o hrvatskim napadajima na naselja na zapadnoj istarskoj obali te o pomorskom sukobu s duždom Ursom Patricijakom 876 – događajima u kojima je sudjelovao »Yllicus Sclavoniae princeps« – starija je hrvatska povijesna literatura Iljka interpretirala kao najstarijega sina i nasljednika kneza Domagoja koji je kneževsku čast obnašao 876–878, kada ga je prognao i postao knezom Trpimirov sin Zdeslav. Držeći da ta redakcija Kronike vjerojatno nije djelo samoga Dandola, već nekoga suvremenoga priređivača, i oslonivši se na navod u kraćoj redakciji (»Illico Sclavorum princeps«), M. J. Dinić protumačio je pojavljivanje Iljkova imena pogrješnom interpretacijom izvornoga navoda (latinske riječi »illico«) te pobio tvrdnje o njemu kao povijesnoj osobi, što je u hrvatskoj historiografiji uglavnom prihvaćeno.

LIT.: H. Simonsfeld: Andreas Dandolo und seine Geschichtswerke. München 1876, 50. — F. Rački: Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia. Zagrabiae 1877, 366. — F. Šišić: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925 (pretisak 1990, 356–357, 360, 394, 748–749). — M. J. Dinić: O hrvatskom knezu Iljku. Jugoslovenski istoriski časopis, 4(1938) 1/2, str. 77–86. — J. Lučić: Dva torza o srednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti. Historijski zbornik, 18(1965) str. 298–300. — N. Klaić: Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine. Zagreb 1972, 24–25. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 1. Zagreb 1972, 79, 85.

Iva Mandušić (2005)

• Izvor: ILJKO (Ilko, Inko, Inoslav), Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Napomena:

• Iljko nije bio član i pripadnik plemena Lapčani a ni otac od Viniha Lapčanina
• Iljko nije bio sin kneza Domagoja, knez Domagoj je imao sina nepoznatog imena; u povijesnim kronikama nije ostalo nijedno zabilježeno ime.
• Iljko je danas prihvaćeno da je riječ o imaginarnom vladaru koji je stvoren kao plod krivog tumačenja latinskoga teksta u Dandolovoj kronici.

Reference, Izvori, Literatura:

• ILJKO (Ilko, Inko, Inoslav), Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
• Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1990. (pretisak)
• Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.
• Ivan Mužić, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. ISBN 978-953-263-034-3; (PDF)
• Lučić, Josip (1965). „Dva torza o srednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti” (horvát nyelven). Historijski zbornik 18, 298-300. o.
• Mladjov, Ian. "Croatian Rulers" (PDF)
• Mužić Ivan: Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Split 2007, p. 131

Ban Inoslav