Is your surname Milić Bekreta?

Research the Milić Bekreta family

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Vinko Anastazijo Milić Bekreta

Italian: Vicenzo Anastazio Milich Begherta
Also Known As: "Vinko", "Vicko Anastazijo"
Birthdate:
Birthplace: Borgo Grande-Veli Varoš, Split, Općina Split, Split-Dalmatia County, Croatia
Death: April 22, 1910 (77)
Split, Općina Split, Split-Dalmatia County, Croatia
Immediate Family:

Son of Petar Milić Bekreta and Anka Milić (Bonačić-Leste)
Husband of Anđelka Milić (Stefanović)
Father of Milivoj Milić
Brother of Antun Milić

Occupation: hrvatski političar i publicist, pravnik, zastupnik u Dalmatinskom saboru 1860. -1910., gradonačelnik Splita 1900. – 1906.
Managed by: Ozren Čulić Viskota Žava
Last Updated:

About Vinko Milić

Vinko Milić (Split, 22. siječnja 1833. - Split, 22. travnja 1910.), hrvatski političar i publicist.

Rodio se u pučkoj obitelji u Velom Varošu. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom Splitu, a pravo na sveučilištima u Padovi i Grazu. Po završetku studija radio je u raznim mjestima Dalmacije, a početkom 60-ih godina 19. stoljeća u riječkom županijskom sudu.[1]

Godine 1861. sukobio se s Niccolom Tommaseom u spisu A Niccolo Tommaseo i dalmato-slavi ossia i quesiti di patrio interesse u kojem osporava Tommaseove misli i ideje. Za razliku od Tommasea koji se zalagao za autonomiju Dalmacije, smatrajući da bi bilo štetno njeno povezivanje s Hrvatskom, Milić je tvrdio da je Dalmacija uvijek bila dio Hrvatske, te da su razlike između Dalmacije i Hrvatske nametnute stoljetnom odvojenošću, a ne razlikom među narodom koji je isti.[2]

Pisao je članke i u zagrebačkom Pozoru, karlovačkom Glasonoši i tršćanskom Diavolettu, te u časopisu Znakovi vremena u kojem napada tadašnji bečki centralizam, iznoseći ideju potrebe federalizacije monarhije te ne štedeći ni vladara Franju Josipa, ni bana Šokčevića, ni kasnije Raucha, zbog čega se protiv njega pokreću disciplinski postupci kod tadašnjeg Banskog stola i suda sedmorice. Ti sukobi traju do 1868. godine kada se Milić vraća u Dalmaciju.

U Dalmaciji najprije obnaša dužnost kod pokrajinskog suda u Zadru, zatim u Budvi, nakon čega postaje gradski sudac u Splitu, da bi od 1886. godine postao predsjednik Okružnog suda u Dubrovniku. Uživao je veliki ugled kod Dubrovćana, pa je izabran u Dalmatinski sabor.[3] Nakon umirovljenja vraća se u Split gdje je 1900. izabran za načelnika i na toj dužnosti ostaje šest godina. Građani Splita također ga biraju u Dalmatinski sabor u kojem je predsjednik kluba hrvatske stranke.[4]

Početkom 20. stoljeća Milić je, zajedno s Franom Supilom, Antom Trumbićem i Čingrijom jedan od tvoraca politike novoga kursa i Riječke rezolucije.[5]

U Splitu je 22. siječnja 1833. rođen Vinko Milić, političar i publicist. Pučku školu i klasičnu gimnaziju pohađao je u rodnom gradu, a pravo je studirao u Padovi i Grazu. Službu započinje kao pravnik u Rijeci gdje pokreće novinu Gazzetta di Fiume. Bio je sudac u Dubrovniku, a nakon umirovljenja vraća se u Split, gdje je gradonačelnik od 1900. do 1906. Djelovao je u dalmatinskom saboru kao član Narodne stranke, kasnije Hrvatske stranke, od 1895. do 1910. Jedan je od začetnika politike Novog kursa i potpisnik Riječke rezolucije. Surađivao je u zadarskom Narodnom Listu od početka izlaženja. Pisac je mnogih političkih članaka i brošura na hrvatskom i talijanskom jeziku. U Skradinu je pisao dopise za zagrebački dnevnik Obzor pod naslovom "Pisma sa Krke". U nekima je tekstovima polemizirao s Mihovilom Pavlinovićem o držanju i radu Narodne stranke u Dalmaciji. Objelodanio je i brošuru "Dvije Marulićeve latinske pjesme još neizdane". Među inim bio je 1907. i predsjednik splitskog pjevačkog društva Zvonimir. Umro je 22. travnja 1910. u Splitu.

Milić, Vinko, hrvatski političar i publicist (Split, 1834 – Split, 22. IV. 1910). Nakon studija prava u Padovi i Grazu služio kao sudski činovnik u Splitu, Stonu i Vrgorcu. God. 1860. imenovan za pristava županijskoga Sudbenoga stola u Rijeci, a 1862. premješten u Varaždin, gdje je od 1865. obavljao dužnost sudbenoga vijećnika. God. 1866. kao zastupnik u Hrvatskom saboru sudjelovao u radu regnikolarne deputacije, koja je povela pregovore s Ugrima oko nagodbe. Nakon sukoba s banskim namjesnikom L. Rauchom bio je umirovljen te se vratio u Dalmaciju (1868). Ubrzo potom stupio je u državnu službu, a 1886. postao predsjednik Okružnoga suda u Dubrovniku. Kao član Narodne stranke (poslije Hrvatske stranke) bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru (1895–1910). Od 1900. do 1906. obnašao dužnost splitskoga gradonačelnika. Jedan od utemeljitelja politike novoga kursa i Riječke rezolucije (1905). U nizu njegovih novinskih članaka o aktualnim političkim problemima (u novinama Gazzetta di Fiume, Glasonoša, Pozor, Obzor, Narodni list, Novi list) poglavito se ističu prilozi u kojima je polemizirao s N. Tommaseom i autonomašima, osuđivao Schmerlingov centralizam i zalagao se za federalističko uređenje (početkom 1860-ih). Zapažene su i njegove polemike s M. Pavlinovićem o radu Narodne stranke (1870-ih) te zalaganje za upotrebu glagoljice u katoličkom bogoslužju (1901–03). Djela: Nikoli Tommaseu: Slavo-Dalmatinci tj. pitanja od domovinskog interesa (A Niccolò Tommaseo: i Dalmato-Slavi ossia i quesiti di patrio interesse, 1861), Postanak Riečke resolucije i njezine posljedice (1907).

MKR 117 - https://familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QSQ-G99X-F5NV?i=192&wc=9R24-VZX%3A391644801%2C392251901%2C392251902&cc=2040054 -> vidi napomenu

Napomena: U matici rođenja Velog Varoša nema upisa pod datumom 22.1.1833, već pod datumom 25.8.1833 što je prema matici rođenja njegov točan datum rođenja.

Vicko Milić

U noći između 22.i 23.travnja 1910 umro ie u Splitu poznati; rodoljub, političar i bivši splitski načelnik Vicko Milić. Pokojnik se rodio u Splitu, u Velom Varošu, god. 1833. Više nauke studirao je u Padovi i Gracu. Tu položi i izpite.

  • Godine 1855 stupi u sudbenu praksu kod splitskog sudišta. Zatimi je poslan u kotare Ston i Vrhgorac.
  • God. 1860 postade pristavom županijskoga suda na Rieci. Kad se je otvorio hrvatski sabor, godine 1861, ušao ie kao gost u sabor. Napisa u to doba više političkih brošura, u kojima se bori za siedinjene Dalmacije s Hrvatskom.
  • God. 1862 imenovan je prisjednikom sudbenoga stola u Varaždinu.
  • God. 1866 izabran je saborskim zastupnikom u Draganiću.
  • God. 1868 postade izvjestiteljem pokrajinskog sudišta u Zadnr.
  • God. 1870 postade u Budvi kotarskim sudcem.
  • God. 1881 postade savjetnik i gradski sudac u Splitu.
  • God. 1886 predsjednik okružnog sudišta u Dubrovniku.
  • God. 1895 izabran je zastupnikom na dalmatinskom saboru, a za tim stupi u mirovinu i dobi red željezne krune III. raz. - Slava mu i pokoj vječni!

DiS, 1. svibnja 1910.

Milić, Vicko (Vinko) (1834-1910), Politiker und Publizist

Milić Vicko (Vinko), Politiker und Publizist. * Spalato (Split, Dalmatien), 1834; † ebenda, 22. 4. 1910. Stud. an den Univ. Padua und Graz (ab 1855) Jus. War dann als Gerichtsbeamter, ab 1860 als Adjunkt des Kom.Gerichtes in Fiume und ab 1862 in Warasdin tätig, 1865 LGR. 1866 Abg. zum kroat. Landtag, 1867 Mitgl. der Regnikolar-Deputation, welche die Verhandlungen über den Ausgleich mit Ungarn führen sollte. Als Gegner des Ausgleichs verließ er den Staatsdienst in Kroatien und kehrte nach Dalmatien zurück. Dort wirkte er zuerst im Verwaltungsdienst, dann im Gerichtsdienst in Budua, Spalato und Ragusa, wo er 1886 Kreisgerichtspräs. wurde. Ab 1895 Abg. zum dalmatin. Landtag, 1900–06 Bürgermeister von Spalato. Als Politiker gehörte M. der kroat. Nationalpartei an und polemisierte gegen die dalmatin. Autonomisten und Tommaseo. Als Gegner von Schmerlings Zentralismus trat er für die föderative Gestaltung der Monarchie ein. M. verteidigte energ. die Rechte der Glagolica in der kath. Liturgie. Als Publizist veröff. er in kroat. und dalmatin. Ztg. Artikel über aktuelle polit. Fragen aus dem Gebiete des Rechtes, der Archäol., zur Geschichte von Spalato etc. W.: A Niccolo Tommaseo i Dalmato-Slavi ossia i quesiti di patrio interesse, 1861; Gundulić, in: Vienac, 1895; Državni položaj Dalmacije (Die polit. Lage Dalmatiens), in: Novi list, 1905; Postanak Riječke rezolucije i njezine posljedice (Die Entstehung der Resolution von Fiume und ihre Folgen), in: Narodni list, 1906; Austro-ugarska politika na Balkanu (Die österr.-ung. Politik auf dem Balkan), in: Velebit, 1908; Italija na Balkanu (Italien auf dem Balkan), ebenda, 1908; Hrvatska i Bulgarska (Kroatien und Bulgarien), in: Narodni list, 1908; Italija i Hrvatska (Italien und Kroatien), ebenda, 1908; Herceg-Bosna hoće trializam (Bosnien und die Herzegowina wollen den Trialismus), ebenda, 1909; etc. L.: Narodni list, 1910, n. 33, 1912, n. 15 f.; Obzor, 1910, n. 111; Crvena Hrvatska, 1910, n. 34; Tršćanski Lloyd. 1910, n. 375; Pokret, 1910, n. 93, 95; Zora, 1910, n. 4/5, 6/7; Zadarska revija, 1961, n. 4/5; Savremenik, 1910, n. 5; Enc. Jug.; Nar. Enc.

view all

Vinko Milić's Timeline

1833
January 22, 1833
Split, Općina Split, Split-Dalmatia County, Croatia
1910
April 22, 1910
Age 77
Split, Općina Split, Split-Dalmatia County, Croatia
????