Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.
view all

Profiles

  • Nikola Tesla (1856 - 1943)
    Links about Tesla , According to Tesla's own story, his family surname was previously Draganić. One theory is that Tesla's family got their surname after the Roman settlement Tesleum lo...
  • Fran Krsto Krsto Frankopan, II (1643 - 1671)
    «Navik on živi, ki zgine pošteno» U zatvoru je napisao zbirku pjesama «Gartlic (vrtić – op. I. G.) za čas kratiti». I u njegovim se pjesmama očituje rodoljubna nota, kao, na primjer, u pjesmi «Pozv...
  • Stevo Seljan (1875 - 1936)
  • Mirko Seljan (1871 - 1913)

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje / Croatian Genealogy, Karlovačke županije, grad Karlovac, Hrvatska / Karlovac County, City of Karlovac, Croatia

Karlovac, Hr | En | Cz | De | It | Fr | Hu

Karlovac (Croatian pronunciation: [k%C3%A2%CB%90rlov%CC%9Eat%CD%A1s], (Károlyváros in ungherese, Karlstadt in tedesco, Karlovec in sloveno, Carlostadium in latino e Carlovizza in italiano, desueto)

Lokacija / Location: Karlovac

Matične crkvene knjige grada Karlovac / Church Books of city Karlovac, from FamilySearch

Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Karlovac, Sv. Trojstvo

Orthodox (Pravoslavna crkva)

Military (Vojni)

Jewish (Židovska)

Napomena: Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Gornji Dubovec - Župa Dubovec/Karlovac, pogrešno sortirana na FS i upisana pod Gornji Dubovec

Povijest / History

Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. srpnja 1579. godine. Osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.

Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.

Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak. Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan).U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.

Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je 4. listopada, a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba izvukla teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.

Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.

U Karlovcu je sniman dio spota za pjesmu Earth Song američkog pjevača Michaela Jacksona 1995. godine.

Karlovac geni podprojekti / Karlovac geni subproject

  • Karlovacki generalat, Ustroj Karlovačkog generalata nakon 1746 godine/ The structure of Karlovac generalate after 1746

Gradonačelnici Karlovca / Mayors of Karlovac

(1896. - 1920.)

  • Josip Vrbanić
  • Ivan Banjavčić
  • Božidar Vinković
  • Gustav Modrušan

Gradska naselja / City Setllements and Villages

  • Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donje Mekušje, Donje Pokupje, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornje Stative, Gornji Sjeničak, Goršćaki, Husje, Ivančići Pokupski, Ivanković Selo, Ivošević Selo, Kamensko, Kablar, Karasi, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Kobilić Pokupski, Konjkovsko, Koritinja, Ladvenjak, Lipje, Luka Pokupska, Mahićno, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Priselci, Rečica, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Šebreki, Šišljavić, Tušilović, Tuškani, Udbinja, Utinja, Vodostaj, Vukmanić, Vukoder, Zadobarje, Zagraj, Zamršje

Prezimena iz Karlovca / Surnames from Karlovac

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: Mihalić, Škrtić, Novosel, Belavić, Vuković, Katić, Radočaj, Goršić, Mikšić, Furač, Polović, Car, Cindrić, Štefanac, Gojak, Jakšić, Milčić, Grčić, Tuškan, Živčić

Danas / Today: Cindrić, Vuković, Goršić, Mikšić, Furač, Jakšić, Belavić, Mihalić, Štefanac, Kovačević, Palajsa, Grčić, Katić, Barić, Car, Škrtić, Marković, Tuškan, Božić, Petrić

Poznate osobe iz Karlovca / Famous people from Karlovac

list of: Poznate osobe / Famous poeple, from wikipedia

  • Fran Krsto Frankopan (1643. – 1671.), hrvatski plemić, političar i pisac
  • Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.), zagrebački biskup
  • Lukijan Mušicki (Temerin, 1777. – 1837.), episkop gornjokarlovački; umro u Karlovcu
  • Dragojla Jarnević (1812. – 1874.), hrvatska književnica i pjesnikinja
  • Vjekoslav Karas (1821. – 1858.), hrvatski slikar
  • Radoslav Lopašić (1835. – 1893.), hrvatski povjesničar
  • Milan Lenuzzi (1849. – 1924.), najznačajniji zagrebački urbanist kraja 19. i početka 20. stoljeća, autor tzv. Lenuzzijeve potkove
  • Ljudevit Rossi (Senj, 1850. - 1932.), botaničar, planinar (autor djela "Velebitom uzduž i poprijeko"), domobranski časnik, dopisni član JAZU
  • Paulina Matijević (1861. – 1926.), znamenita humanitarka i članica srpske zajednice u Hrvatskoj i izvan nje
  • Mihajlo Petrović (1863. – 1934.), prvi srpski kirurg
  • braća Seljan, Mirko (1871. – 1913.) i Stjepan (1875.–1936.), istraživači Afrike i Južne Amerike
  • Oto Šolc (1913.–1994.), književnik, tajnik Drame HNK, glavni urednik nakladne kuće "Mladost"
  • Blaž Ćuk (1915.-1975.), akademski slikar i likovni pedagog
  • Većeslav Holjevac (1917. – 1970.), najpoznatiji zagrebački gradonačelnik
  • Sergije Forenbacher (1921. – 2010.), veterinar i akademik; rođen u Karlovcu
  • Dušan Dančuo (1923. – 2009.), pjevač starogradskih pjesama, romansi i šlagera
  • Josip Vaništa (1924.), slikar, grafičar, pisac, sveučilišni profesor, akademik
  • Stanko Lasić (1927.), književni teoretičar, pisac i povjesničar
  • Gajo Petrović (1927. – 1993.), filozof
  • Slavko Mihalić (1928. – 2007.), pjesnik i akademik
  • Slavko Goldstein (Sarajevo, 1928.), pisac i publicist, suosnivač i prvi predsjednik HSLS-a; djetinjstvo proveo u Karlovcu
  • Đorđe Petrović (Moravice, 1933.), akademski slikar
  • Boris Mutić (1939. – 2009.), sportski novinar i televizijski komentator
  • Zvonko Šiljac, (1944. – 2014.), dirigent, dip.ing.
  • Slavko Cvitković (1950.), sportski novinar i televizijski komentator
  • Miroslav Brežan (1951.), svjetski poznati taekwondo stručnjak, nositelj crnog pojasa 8. dan, član Kuće slavnih ("Taekwondo Hall of Fame")
  • Jelica Pavličić-Štefančić (Slunj, 1954.), atletičarka, višestruka prvakinja Jugoslavije na 100m, 200m i 400m; svjetska rekorderka na 400 m (50.98, 1974.)
  • Ivanka Boljkovac (1955.), operna pjevačica, nacionalna prvakinja Opere HNK
  • Antun Kraljević (1958. – 2001.), pijanist
  • Željko Mavretić, (1961.), književnik
  • Daniela Trbović (1963.), televizijska voditeljica
  • Davor Gobac (1964.), pjevač grupe Psihomodo pop
  • Tomislav Čadež (1969.), novinar, kazališni i književni kritičar
  • Zrinka Cvitešić (1979.), kazališna, filmska i televizijska glumica
  • Ana Vidović (1980.), Silvije Vidović i Viktor Vidović (1973.), akademski glazbenici
  • Goran Jurić (1983.), operni pjevač, član Bavarske državne opere (njem. Bayerische Staatsoper)
  • Ivan Vilibor Sinčić (1990.), predsjednik Živog zida
  • Milan Kovačević, hrv. književnik
  • Nedžad Limić, hrvatski fizičar i matematičar
  • Miroslav Grujić, hrvatski liječnik, traumatološki kirurg, izv. član HAZU
  • Vlado Cindrić, hrvatski reprezentativac u streljaštvu u MK oružju (gađanje zračnim pištoljem standard, s 50 metara), član Streljačkog kluba “Policajac”[2][3]
  • Ivo Protulipac, hrv. liječnik, odvjetnik i važan katolički aktivist
  • Željko Drakšić, hrv. košarkaš i košarkaški dužnosnik
  • Ljubo Batalo, hrv. košarkaš i košarkaški dužnosnik
  • Krunoslav Karin, hrv. bejzbolski "mag", član Skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), glavni tajnik Europske baseball federacije (CEB)
  • Ivan Pavlaković – Musa, hrv. rukometaš, član HRK Karlovac i RŠK Karlovac, trener vratara kadetske hrvatske rukometne reprezentacije
  • Stipe Smojver, tehnički direktor kadetske hrvatske rukometne reprezentacije
  • Vladimir Mažuranić (leksikograf) (* 1845 - † 1928), leksikograf, pisac, pravnik, povjesničar i akademik JAZU.
  • Marijan Radanović, graditelj Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu i dugogodišnji župnik
  • Daniel Butala, hrvatski slikar i likovni pedagog

Valja napomenuti i da je karlovačku Gimnaziju od 1870. do 1874. godine pohađao i slavni elektroinženjer i izumitelj Nikola Tesla (1856. – 1943.), nesuđeni dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1915. Također, tri je razreda ondašnje realne gimnazije 1920-ih godina u Karlovcu završio i hrvatski književnik i prevoditelj Ivan Goran Kovačić (1913. – 1943.).