Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.
Follow

Muć

Project Tags

Top Surnames

Bakić, Bakich, Barač, Barach and 16 others
view all

Profiles

View in:

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija naselja Muć / Croatian Genealogy – Dalmatia of settlement Muc

Muć je mjesto i općina u Republici Hrvatskoj. Nakon Drugog svjetskog rata korišteni su nazivi Muć Gornji i Muć Donji. Nalazi se u Zagori na 450 m n/v u podnožju brda Moseća (843 m n/v) i nedaleko od planine Svilaje (1508 m n/v). Administrativno se nalazi u Županiji Splitsko-dalmatinskoj, regionalno u Dalmaciji.

Starohrvatski naziv Muća je Zmina. I danas postoje određene težnje za povratom staroga naziv Zmina. Muć je središte Zagore i središnje mjesto starohrvatske srednjovjekovne Dalmacije - kolijevke hrvatske državnosti.

Muć obiluje arheološkim nalazima, posebno iz najstarije hrvatske prošlosti. Mućki kraj ima bogate korijene u tradiciji hrvatskog naroda.

Hr | En | It

Matične crkvene knjige / Croatia, Church Books - Roman Catholic (Rimokatolička crkva), koje se čuvaju u Državnom arhivu u Split (DAST), Državnom arhivu u Zadru (DAZD) i Nadbiskupskom arhivu u Splitu (NAS).

Matične crkve knjige

  • MKR=Matične knjige rođenih
  • MKU=Matične knjige umrlih
  • MKV=Matične knjige vjenčanih

ZMINA
Uključuje naselja kojima je župnik bio fra Bonaventura Biloglav: Muć, Ogorje, Skradin, Velim, Perušić, Tinj, Knin, Varoš, Šibenik.

BRAČEVIĆ – Vidi Zlopolje

  • HR-DAST-179/39 - MKR 1896 -1904.

ZLOPOLJE (Vidi Bračević)
Mjesta u župi: Ogorje Gornje, Ogorje Donje, Bračević, Milešina, Radunić,Crivac, Ramljani, Pribude, Postinje Donje

MUĆ DONJI
Mjesta u župi: Muć Donji, Gornje Postinje, Suvava, Plišivica; Moseć

MUĆ GORNJI
Mjesta u župi: Muć Gornji, Gizdavac, Zelovo Gornjeg Muća

  • NAS, Zbirka parica - MKR 1818-1921.
  • NAS, Zbirka parica - MKV 1818-1920.
  • NAS, Zbirka parica - MKU 1818-1880.
  • NAS, Zbirka parica - MKU 1881-1921.

NEORIĆ
Mjesta u župi: Neorić, Sutina

  • HR-DAZD R k 644 - MKR 1825.-1851.
  • HR-DAST-179/346 - MKR 1851-1883.
  • HR-DAST-179/347 - MKR 1883-1900.
  • HR-DAST-179/348 - MKV 1825-1862.
  • HR-DAST-179/349 - MKU 1826-1866.
  • HR-DAST-179/350 - MKU 1866-1897.
  • NAS, Zbirka parica - MKR 1818-1890.
  • NAS, Zbirka parica - MKR 1891-1920.
  • NAS, Zbirka parica - MKV 1818-1920.
  • NAS, Zbirka parica - MKU 1818-1890.
  • NAS, Zbirka parica - MKU 1891-1920.

Matične knjige Muća Gornjeg koje pokrivaju i naselja Gizdavac i Zelova Gornjeg Muća se ne nalaze se u DASTu te su. čini se, stradale u drugom svjetskom ratu.
Matične knjige Zelova Potravljskog se pak nalaze pod Potravljem.

Povijesna prezimena prema naselju

Gornji Muć: Bakić, Bebić, Ćuk, Jelavić, Jelavić-Čičić, Jelavić-Mitrović, Jelavić-Šako, Jelavić-Šovran, Jeličić, Kokan, Krolo, Kumir, Matenda, Mijić, Palinić.
Gizdavac, Bakić, Krolo, Kuduz, Paštar, Pekić, Šunjić
Donji Muć: Delić, Granić, Grubišić, Jukić, Radman, Orlović, Topić, Soldo
Neorić: Asanović, Stupalo, Veić, Vrdoljak, Vuknić, Zuban
Sutina: Jurić, Šolić
Zelovo:

Povijest / History

Muć (secondo la vecchia grafia Much)

Toponim Zmina prvi put se spominje u ispravi kralja Zvonimira od 16.travnja 1078. godine. Tom se prigodom navodi kao utvrda. Prema pisanju bizantinskog cara Konstantina VII Porfirogeneta stara se hrvatska država sastojala od jedanaest županija čija su središta bila stare gradinske utvrde. Neke prostranije županije su imale više takvih uporišta a jedno od njih bila je i Zmina. Postojanje Zmine kao zasebne cjeline moglo bi se pretpostaviti i dvjesto godina ranije, u doba Branimira, ako uzmemo kao znakovito podizanje crkve sv. Petra 888. godine u današnjem Muću Gornjem. Pučanstvo starohrvatskih županja sačinjavali su najvećim dijelom potomci slavena, dok su plemeniti ljudi potjecali od dvanaest priznatih hrvatskih plemena.

Dolazak Turaka na ovo područje prekinuo je dotadašnji razvoj. Nakon pada utvrde Neorić 1538. godine Zmina je ostala pod Turcima sljedećih 150 godina. Nova turska vlast ubrzo je poduzela korake kako bi naselila polupustu Zminu. Vjerojatno je manji dio starosjedilaca ostao ali pridošlice su ipak prevagnule. Oni su donjeli i novo ime MUĆ. Prigodom popisivanja Bosanskog sandžaka 1528. godine prvi put u pisanim ispravama nailazimo na to ime. Početkom 18. stoljeća stanovništvo prestaje koristiti naziv Zmina, a ostaje Muć.

Do pronalaska Branimirova natpisa u G. Muću došlo je pukim slučajem. Svećenik don Mijo Jerko Granić bio je 1869. godine premješten iz K.Gomilice u G.Muć. Kad je prvoga dana stupio na tlo nove župe, rekao je narodu da mu je crkva mala i trošna i da će je on nastojati proširiti. Početkom ljeta 1871. odlučeno je da se gradi nova crkva. U kolovozu iste godine započelo je iskapanje temelja.

Petog ili šestog dana radnici su otkrili jedan krnji rimski natpis, mnogo grobova te Branimirov natpis u tri komada. Spomenik s latinskim natpisom bio je prenesen u Zagreb, gdje je i danas vlasništvo Arheološkog muzeja. Branimirov natps urezan je na tvrdom kamenu kakvog nema u mućkom kraju stoga je očito izrađen u klesarnici nekoga drugog mjesta. U početku se držalo da je spomenik služio kao nadvratnik crkve dok današnji stručnjaci smatraju da je to bila oltarna pregrada.

Na oltarnoj pregradi uklesan je tekst pisma napisanog 7. lipnja. 879. godine. Na taj dan, papa Ivan VIII. piše pismo “dragom sinu Branimiru”, hrvatskom biskupu Teodoziju, hrvatskom svećenstvu i hrvatskom narodu kojim potvrđuje prihvaćanje, podržavanje i zaštitu novoustrojenog hrvatskog političkog opredjeljenja. Zadovoljan što se Hrvatska vratila u okrilje Rimske crkve papa je, na Branimirovu molbu, u crkvi sv. Petra, 21. svibnja 879., blagoslovio kneza, hrvatski narod i hrvatsku državu (“Naime, kad smo na dan Uzašašća Gospodinova slavili misnu žrtvu na svetome oltaru blaženoga Petra apostola, s uzdignutim rukama, blagoslovili smo tebe i sav tvoj narod kao i cijelu tvoju zemlju, da ovdje i u vječnosti možeš tijelom i dušom zdrav sretno i sigurno vladati zemljom koju imaš i da bi se poslije smrti nebesima sretno vratio s Bogom veselio i vječno upravljao…”), što je, po tadašnjem međunatrodnom pravu, a u skladu s poimanjem papinskog univerzalizma i papinskim pravom priznavanja zakonitosti vlasti i vladara, značilo priznanje Branimira zakonitim vladarom, a Hrvatske neovisnom državom. To je bilo međunarodno priznanje Hrvatske.

Muć, Donji i Gornji

Muć, Donji i Gornji, dva sela oko 15 km zapadno od Sinja; Donji Muć ima 593 st. (2011), a Gornji Muć 522 st. Sela leže na osojnim padinama Moseća, na 438 m apsolutne visine, uz cestu Split–Drniš. Župne crkve: Male Gospe (1890; Donji Muć) i sv. Petra Apostola (Gornji Muć). Rasadnik. – Na području Gornjega Muća u rimsko doba nalazio se vojni logor Andetrium pa su pronađeni ostatci rimskih građevina i nadgrobnih spomenika. Ondje se nalazila starohrvatska crkva, preuređena kasnoantička jednobrodna uzdužna građevina, na čijem je mjestu 1871., pri gradnji nove župne crkve sv. Petra Apostola, otkriven kameni ulomak oltarne pregrade s uklesanim natpisom hrvatskoga kneza Branimira i godinom 888 (Branimiri annor(um) Xpi (Christi) Sacra de Virg(ine) carne(m) ut su(m)ps(it) s(acrum) DCCCLXXX et VIII vi q(ue) indic(tione) / U vrijeme kneza Branimira otkad je Krist uzeo sveto tijelo od Svete Djevice, godine 888., VI. indikcije). Taj se kameni natpis čuva u Arheološkome muzeju u Zagrebu. Uokolo crkve nalazila se starohrvatska nekropola. U razvijenom i kasnome srednjem vijeku na području današnjih sela nalazila se utvrda Zmina, koja se spominje u ispravi kralja Zvonimira iz 1078. Zmina se nakon pada utvrde Neorić (1538) sljedećih 150 godina nalazila pod osmanskom vlašću. Naziv Muć, koji se prvi put spominje u ispravama Bosanskoga sandžaka 1525., uvriježio se nakon oslobođenja toga područja od osmanske vlasti potkraj XVII. st.

Naselja / Settlements

(geni podprojekti, geni subprojects)

  • Bračević
  • Crivac
  • Ogorje: Gornje Ogorje, Donje Ogorje
  • Donje Postinje
  • Donji Muć
  • Gizdavac
  • Gornje Postinje
  • Gornji Muć
  • Mala Milešina
  • Neorić
  • Pribude
  • Radunić
  • Ramljane
  • Sutina
  • Velika Milešina
  • Zelovo

Obitelji

Donji Muć:

Poznate osobe / Famous people

  • Aljoša Asanović - nogometaš
  • Vladimir Beara - nogometaš
  • Toma Bebić - hrvatski multidisciplinarni umjetnik
  • Željko Kerum - poduzetnik, političar
  • Matko Jelavić - pjevač
  • Šandor Romano - humorist, zabavljač, izvjestitelj, novinar, putopisac
  • Vladimir Bebić - političar
  • Ante Jelavić Mitrović - ustavni sudac (potpredsjednik ustavnog suda)
  • Ivo Purišić - viceadmiral i partizanski zapovjednik
  • Petar Šolić - biskup Splitsko-Makarske nadbiskupije; mjesto rođenja Sutina
  • Ivan Dadić - prometni ekspert Fakulteta Prometnih Znanosti u Zagrebu
  • Vlado Dadić - kirurg/urolog KBC-a Split
  • Vlado Dadić - znanstveni savjetnik laboratorija za fiziku Oceanografskog instituta u Splitu

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija naselja Muć / Croatian Genealogy – Dalmatia of settlement Muc

Muć je mjesto i općina u Republici Hrvatskoj. Nakon Drugog svjetskog rata korišteni su nazivi Muć Gornji i Muć Donji. Nalazi se u Zagori na 450 m n/v u podnožju brda Moseća (843 m n/v) i nedaleko od planine Svilaje (1508 m n/v). Administrativno se nalazi u Županiji Splitsko-dalmatinskoj, regionalno u Dalmaciji.

Starohrvatski naziv Muća je Zmina. I danas postoje određene težnje za povratom staroga naziv Zmina. Muć je središte Zagore i središnje mjesto starohrvatske srednjovjekovne Dalmacije - kolijevke hrvatske državnosti.

Muć obiluje arheološkim nalazima, posebno iz najstarije hrvatske prošlosti. Mućki kraj ima bogate korijene u tradiciji hrvatskog naroda.

Hr | En | It

Matične crkvene knjige / Croatia, Church Books - Roman Catholic (Rimokatolička crkva), from FamilySearch

Povijest / History

Muć (secondo la vecchia grafia Much)

Toponim Zmina prvi put se spominje u ispravi kralja Zvonimira od 16.travnja 1078. godine. Tom se prigodom navodi kao utvrda. Prema pisanju bizantinskog cara Konstantina VII Porfirogeneta stara se hrvatska država sastojala od jedanaest županija čija su središta bila stare gradinske utvrde. Neke prostranije županije su imale više takvih uporišta a jedno od njih bila je i Zmina. Postojanje Zmine kao zasebne cjeline moglo bi se pretpostaviti i dvjesto godina ranije, u doba Branimira, ako uzmemo kao znakovito podizanje crkve sv. Petra 888. godine u današnjem Muću Gornjem. Pučanstvo starohrvatskih županja sačinjavali su najvećim dijelom potomci slavena, dok su plemeniti ljudi potjecali od dvanaest priznatih hrvatskih plemena.

Dolazak Turaka na ovo područje prekinuo je dotadašnji razvoj. Nakon pada utvrde Neorić 1538. godine Zmina je ostala pod Turcima sljedećih 150 godina. Nova turska vlast ubrzo je poduzela korake kako bi naselila polupustu Zminu. Vjerojatno je manji dio starosjedilaca ostao ali pridošlice su ipak prevagnule. Oni su donjeli i novo ime MUĆ. Prigodom popisivanja Bosanskog sandžaka 1528. godine prvi put u pisanim ispravama nailazimo na to ime. Početkom 18. stoljeća stanovništvo prestaje koristiti naziv Zmina, a ostaje Muć.

Do pronalaska Branimirova natpisa u G. Muću došlo je pukim slučajem. Svećenik don Mijo Jerko Granić bio je 1869. godine premješten iz K.Gomilice u G.Muć. Kad je prvoga dana stupio na tlo nove župe, rekao je narodu da mu je crkva mala i trošna i da će je on nastojati proširiti. Početkom ljeta 1871. odlučeno je da se gradi nova crkva. U kolovozu iste godine započelo je iskapanje temelja.

Petog ili šestog dana radnici su otkrili jedan krnji rimski natpis, mnogo grobova te Branimirov natpis u tri komada. Spomenik s latinskim natpisom bio je prenesen u Zagreb, gdje je i danas vlasništvo Arheološkog muzeja. Branimirov natps urezan je na tvrdom kamenu kakvog nema u mućkom kraju stoga je očito izrađen u klesarnici nekoga drugog mjesta. U početku se držalo da je spomenik služio kao nadvratnik crkve dok današnji stručnjaci smatraju da je to bila oltarna pregrada.

Na oltarnoj pregradi uklesan je tekst pisma napisanog 7. lipnja. 879. godine. Na taj dan, papa Ivan VIII. piše pismo “dragom sinu Branimiru”, hrvatskom biskupu Teodoziju, hrvatskom svećenstvu i hrvatskom narodu kojim potvrđuje prihvaćanje, podržavanje i zaštitu novoustrojenog hrvatskog političkog opredjeljenja. Zadovoljan što se Hrvatska vratila u okrilje Rimske crkve papa je, na Branimirovu molbu, u crkvi sv. Petra, 21. svibnja 879., blagoslovio kneza, hrvatski narod i hrvatsku državu (“Naime, kad smo na dan Uzašašća Gospodinova slavili misnu žrtvu na svetome oltaru blaženoga Petra apostola, s uzdignutim rukama, blagoslovili smo tebe i sav tvoj narod kao i cijelu tvoju zemlju, da ovdje i u vječnosti možeš tijelom i dušom zdrav sretno i sigurno vladati zemljom koju imaš i da bi se poslije smrti nebesima sretno vratio s Bogom veselio i vječno upravljao…”), što je, po tadašnjem međunatrodnom pravu, a u skladu s poimanjem papinskog univerzalizma i papinskim pravom priznavanja zakonitosti vlasti i vladara, značilo priznanje Branimira zakonitim vladarom, a Hrvatske neovisnom državom. To je bilo međunarodno priznanje Hrvatske.

Muć, Donji i Gornji

Muć, Donji i Gornji, dva sela oko 15 km zapadno od Sinja; Donji Muć ima 593 st. (2011), a Gornji Muć 522 st. Sela leže na osojnim padinama Moseća, na 438 m apsolutne visine, uz cestu Split–Drniš. Župne crkve: Male Gospe (1890; Donji Muć) i sv. Petra Apostola (Gornji Muć). Rasadnik. – Na području Gornjega Muća u rimsko doba nalazio se vojni logor Andetrium pa su pronađeni ostatci rimskih građevina i nadgrobnih spomenika. Ondje se nalazila starohrvatska crkva, preuređena kasnoantička jednobrodna uzdužna građevina, na čijem je mjestu 1871., pri gradnji nove župne crkve sv. Petra Apostola, otkriven kameni ulomak oltarne pregrade s uklesanim natpisom hrvatskoga kneza Branimira i godinom 888 (Branimiri annor(um) Xpi (Christi) Sacra de Virg(ine) carne(m) ut su(m)ps(it) s(acrum) DCCCLXXX et VIII vi q(ue) indic(tione) / U vrijeme kneza Branimira otkad je Krist uzeo sveto tijelo od Svete Djevice, godine 888., VI. indikcije). Taj se kameni natpis čuva u Arheološkome muzeju u Zagrebu. Uokolo crkve nalazila se starohrvatska nekropola. U razvijenom i kasnome srednjem vijeku na području današnjih sela nalazila se utvrda Zmina, koja se spominje u ispravi kralja Zvonimira iz 1078. Zmina se nakon pada utvrde Neorić (1538) sljedećih 150 godina nalazila pod osmanskom vlašću. Naziv Muć, koji se prvi put spominje u ispravama Bosanskoga sandžaka 1525., uvriježio se nakon oslobođenja toga područja od osmanske vlasti potkraj XVII. st.

Naselja / Settlements

(geni podprojekti, geni subprojects)

  • Bračević
  • Crivac
  • Ogorje: Gornje Ogorje, Donje Ogorje
  • Donje Postinje
  • Donji Muć
  • Gizdavac
  • Gornje Postinje
  • Gornji Muć
  • Mala Milešina
  • Neorić
  • Pribude
  • Radunić
  • Ramljane
  • Sutina
  • Velika Milešina
  • Zelovo

Obitelji

Donji Muć:

Poznate osobe / Famous people

  • Aljoša Asanović - nogometaš
  • Vladimir Beara - nogometaš
  • Toma Bebić - hrvatski multidisciplinarni umjetnik
  • Željko Kerum - poduzetnik, političar
  • Matko Jelavić - pjevač
  • Šandor Romano - humorist, zabavljač, izvjestitelj, novinar, putopisac
  • Vladimir Bebić - političar
  • Ante Jelavić Mitrović - ustavni sudac (potpredsjednik ustavnog suda)
  • Ivo Purišić - viceadmiral i partizanski zapovjednik
  • Petar Šolić - biskup Splitsko-Makarske nadbiskupije; mjesto rođenja Sutina
  • Ivan Dadić - prometni ekspert Fakulteta Prometnih Znanosti u Zagrebu
  • Vlado Dadić - kirurg/urolog KBC-a Split
  • Vlado Dadić - znanstveni savjetnik laboratorija za fiziku Oceanografskog instituta u Splitu
English (US)   eesti   Svenska   Español (España)   Français   עברית   Norsk (bokmål)   dansk   Nederlands   Deutsch   »
To enable the proper functioning and security of the website, we collect information via cookies as specified in our Cookie Policy. Geni does not use any third-party cookies.