Follow
RODOSLOVLJE OBITELJI Viđak (Marasović-Vidov,Vidjach,Vigiach,Vidiach,Vidiak,Vidjak,Viđak)
Ovo je projekt o povijesti, podrjetlu i cjelokupno rodoslovlje obitelji prezimena Viđak u Splitu, njenim precima, potomcima i srodnicima.
Rod Viđakovi’ je stari, fetivi i pučki splitski rod koji u neprekinutom nizu živi u gradu Splitu već cca 400 godina.
Rodonačelnik obitelji Viđak je Šime Viđak (Marasović Šime) odnosno Vid Marasović iz Istre, koji je 1678. godine oženio Dominu Čulić, od kojeg su svi članovi obitelji Viđak potomci odnosno od njegova sina Mihovila, koji je 1704. godine oženio Dominu Roje. U težnji za razlikovanjem od druge obitelji Marasović, koja se u Split doselila u idućem razdoblju, dodaju prezimenu pridjevak Vidov (detto Vidov), što je očito u vezi s rodonačelnikom obitelji. Iznosimo primjer iz 1749. godine, kada je Lovre Marasović-Viđak, Dujala. Nešto poslije "Vidov" se mijenja u Viđak (Vidjach, Vigiach, Vidiach), koje se u 18. stoljeću javlja paralelno s Marasović. Već u 19. stoljeću, kada je u Split pristigla još jedna obitelj Marasović, oblik Viđak znatno je češći od oblika Marasović-Viđak.
Iz iznesenog je evidentno da je nastavak prezimena vezan uz rodonačelnika obitelji (vjerojatno jaki Vid). Od samog ulaska u grad pa do 19. stoljeća Viđakovi isključivo nastanjuju Lučac. Kod potomaka Arnira Viđaka, koji je 1808. godine oženio Baru Duplančić, javlja se nadimak Bugara. U 19. stoljeću jedna grana obitelji nalazi se u Varošu. Tako je, na primjer, Frane Marasović Viđak, ribar iz Velog Varoša, 1830. godine oženio Mariju Krstulović-Jelić iz istoga predgrađa.
U crkvenim matičnim knjigama rođenja, smrti, vjenčanja oblik prezime Viđak se pojavljuje u obliku Marasovich-Vidov, Vidjach,Vigiach,Vidiach,Vidiak,Vidjak,Viđak.
Godine 1832. u Splitu živi 48 članova obitelji. Što se tiče zanimanja, svi Viđaci oženjeni do kraja 19. stoljeća su težaci osim spomenutog ribara Frane i njegova brata pomorca Vicka koji se 1827. godine oženio Anticom Alujević-Dujas. Viđakovi posjeduju 7972 m2 zemlje na Gripama, Pazdigradu i Lučcu, dok kao koloni obrađuju 176.570 m2 na području Radoševca, Pojišana, Smrdečca, Mertojaka, Sv. Lovre, Duilova, Sirobuje, Kitožera, Dragovoda, Visoke, Pijata, Punte Poljuda i Lučca, uživajući prosječan prihod po glavi sa 2618 m2 na razini prosjeka težačkih obitelji.
- Izvor: feljton Slobodne Dalmacije 14.5.2002. i knjiga " Splićani - obitelji i prezimena, prema zemljišniku Splita iz 1832. godine", autor: M.N. Kuzmanić.
U vremenu francuskog vladanja Splitom, Dalmacijom i šire (1806.-1813.) posebnim ukazom (belom) preko svoga delegata, General Marmont odredio je koje krčme i gostionice mogu nastaviti radom. Među onima kojima je bio dozvoljen rad nailazi se i na pretke: Katarinu Viđak – krčma, te Lovre Viđak, Dujala – Gostionica, osnovane 1799., koju danas jedan od potomaka vodi gosp. Nenad Viđak-Longo Oštarija u Vidjakovi, Oštarija Viđak, Oštarija u Vidjakovi, Split, u kojoj se se nalazi cjelokupno rodoslovno obiteljsko stablo obitelji Viđak.
Pripremio, izradio, pronašao za projekt: Ozren