Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.

Top Surnames

view all

Profiles

  • Fra. Ciprijan Lisica (1884 - 1963)
    Fra Ciprijan Lisica (1884.-1963.) Završio je bogoslovske nauke u Zadru a bio zaređen 1909. u Krku. Čitavoga života pastoralno veoma angažiran, odgojitelj franjevačkog podmlatka, urednik Euharistijskog ...

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija, naselja Petrčane kod Zadra / This project is a part of Croatian Genealogy – Dalmatia, of settlement of Petrčane near Zadar

Hr | En | De | It | Hu

Lokacija / Location: Petrčane

Matične crkvene knjige / Church Books and records - Petrčane

Povijest / History

Petrčane su pitomo turističko naselje s malom lukom na obali istoimene uvale. Smjestilo se 16 km. sjeverozapadno od Zadra a 2 km ispod ceste koja vodi iz Zadra u Nin. Donje Petrčane su uz more. U zelenoj šumici na Radmanovoj punti razvilo se hotelsko naselje Pinija /ing.arh. Ivo Novak, 1971./. Jednu milju sjeverno od Petrčana na ruševinama crkve sv. Slavine /spominje se već 1404./ diže se zaselak Glupavac ili Male Petrčane. Zaselak Bartulac nekad je se nalazio jugoistočno od sela uz more. Spominje se u glag.maticama 1656. Nosi ime po crkvici sv. Bartula koja se nekad na tome mjestu dizala (12/13 st.). To je vjerojatno bila prva petrčka župna crkva. Ostaci joj se i danas vide a bila je jednobrodno zdanje s bačvastim svodom i polukružnom apsidom – romaničkog stila. Ima 11 m visoki zvonik i kulu na pročelju. Crkva-tvrđava, kasnije u 19. st. je pretvorena u stambenu zgradu, u narodu poznata pod nazivom Kulina. Nosi ostatke zidnih fresaka. Na području župe imali su više stoljeća svoje posjede zadarski samostani sv. Krševana i Platona. Mjesto Petrčane se prvi put spominje 1071. god. u Kartularu Benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru prigodom kupoprodaje zemlje č. majke opatice Čike, pa je 26. lipnja 1973., na dan mjesnih zaštitnika, svečano proslavljena 900. obljetnica prvog spomena mjesta. Ime sela Petrčane (to je nom. pl.) je prema mišljenju prof. P. Skoka «izvedenica od osobnog imena Petrice, koje se spominje u 12. vijeku: Petrici…». To je potvrđeno već 1071.-in Petrcani. Prema tradiciji mjesto nosi ime još iz rimskog doba po imenu vlasnika zemljišta koji se zvao Petricius. Mjesna predaja izvodi ime mjesta iz imena braće Petra i Zane: Petrizane. To mišljenje podržavaju domaći povjesničari don Mate Klarić / Obrovac srednjovj. isprava/ i don Amos R. Filipi /Pabirci o prošlosti Petrčana/. “Petrčki baul” naslov je knjige koja želi biti svojevrsna povijest Petrčana, a objavio ju je 1999. god. gosp. Zvonimir Gržan, Petrčanac. Zaštitnici župe Petrčane su dva rođena brata, mučenici iz 4. st. sveti Ivan i Pavao. Slave se svečano u župi 26. lipnja. Staru župnu crkvu podigoše početkom 17. st. zadarski benediktinci. Nova župna crkva je sagrađena 1874. god. a obnovljena 1900. godine. Posvećena je tek 1913., neposredno prije 1. svjetskog rata. O tom svjedoči i mramorna ploča na sjevernom zidu pored glavnog oltara: OVAJ OLTAR PODIŽE PUK / NA DAN POSVETE CRKVE / POSVETIO MNS. DR. V. PULIŠIĆ / NAD. MTPR. 1913./ SURSUM CORDA / don IVAN BADROV / DUŠOBRIŽNIK. Župna crkva je jednobrodna građevina sa dograđenom četvrtastom sakristijom. U prezbiteriju se ističe veliki mramorni oltar sa tabernakulom. Na sredini su drveni kipovi sv. Ivana i Pavla. Poviše unutarnjih ulaznih vrata diše se kor. Ispod njega kamena krstionica i škropionica. U crkvenoj lađi su dva pobočna, veoma skladna i vrijedna drvena oltara. Zrače jednostavnošću i ljepotom. Pala na desnom oltaru prikazuje čudo silaska Duha Svetoga, a na lijevom oltaru lik sv. Šime sa sv. Rokom i Sebastijanom. U dnu crkve su niše sa drvenim kipovima sv. Matije i sv. Ante Padovanskog. U zadarskom SICU čuva se vrijedno procesionalno raspelo iz 15. st. Za 1. svjetskog rata vojne vlasti Austrougarske monarhije uzela su veliko zvono u vojne svrhe. Petrčanci imaju tri zvona u novom zvoniku, visokom osam metara. Na zvoniku je natpis: DAROVIMA SELJANA U AMERICI, RADO I NOVCEM DOMAĆIH ŽUPLJANA, NASTOJANJEM ANTONA TENERA, SDB, ŽUPNIKA – BOGU NA SLAVU, SEBI NA DIKU PETRČANCI PODIGOŠE 1959. Veliko zvono, zmorašnje ima promjer 95 cm. Nema posebnih ukrasa ni likova. Jedino natpis: SVETI IVAN I PAVAO, PETRČANE 1926. Malo zvono, južno, ima promjer 85 cm i dosta ukrasa, osobito pri vrhu i na podnožju. Natpis: PETRČANSKI PUK DOBAVI ZA SVOJE POTREBE NA LAVU BOGU 1901. O NAŠ STVORITELJU, ČUVAJ NAS OD SVAKOG ZLA. U RUKE TVOJE, ISUSE OTKUPITELJU, PREPORUČUJEMO ŽIVLJENJE I UMIRANJE NAŠE. KLANJAMO SE TEBI, ISUSE KRISTE, UFANJE NAŠE. FONDERIA DE POLI IN VITTORIO. Likovi: Gospa od Ružarija i sv. Matej. Novo zvono je saliveno u ljevaonici Grossmayer, u Innsbrucku, Austrija, god 1985. Posvetio ga je nadbiskup Marijan Oblak, u nedjelju 25. lipnja 1985. Ima promjer i visinu 75 cm, težinu 250 kg, a ton C. Natpis: NA SPOMEN ZAVRŠENIH SLAVLJA TRINAEST STOLJEĆA KRŠĆANSTVA U HRVATA – ŽUPA PETRČANI, 1984. Likovi: na zvonu: krstionica kneza Višeslava, hrvatski zavjetni križ, Majka Božja Bistrička. Zvono i carina isplaćeni su darovima Petrčanaca u župi i inozemstvu. Zvono je nabavljeno od gosp. Ivandije u Zagrebu. (Vjesnik zadarske nadbiskupije br. 8/1985. str. 176.). U župnom uredu Petrčane sačvane su glagoljske matice – 8 sveščića – pisane kurzivnom glagoljicom: krštenih (1614.-1655.), krštenih (1655.-1685.), krštenih (1736.-1769.); vjenčanih (1635.-1686.); umrlih (1653.-1686.), Libar od duš (1656.-1686.), Libar od duš (168-1709.), Libar od duš (1715.-1719.): «Ovo je Libar u ki se zapišivaju oni ki se ispovidaju i komunikivaju u vrime vazma». Glagoljska matica krizmanih – god 1607. Ima 16 stranica pisanih kurzivnom glagoljicom. U sakristiji se nalaze dvij posudice za sveta ulja s glagoljskim natpisima. Etnomuzikolog Jerko Bezić magnetofonosm j e zabilježio staru glagoljašku pučku pjevanu misu na staroslevanskom u Petrčanima početkom 1960-tih godina. Snimke su pohranjene u Fonoteci Instituta za folkloristiku i etnologiju, te Staroslavenskom institutu u Zagrebu.Prema radnji Vl. Cvitanovića o glagoljašima na kopenom dijelu zadarske nadbiskupije (Inst. HAZU Zadar, 1963. str. 316.) župa Petrčane podarila je Crkvi Božjoj 10 svećenika glagoljaša od 16. st. do danas.

Statistike – broj stanovnika / Population in history

Prema glagoljskim maticama i Šematizmima Petrčane su imali sljedeći broj stanovnika u prošlosti: Godine 1527. – 87 stanovnika. Godine 1647. – 124 st. God. 1702. – 126 st. Go. 1856. – 270 st. God. 1898. – 382 st. God 1911. – 482 st. God. 1928. – kuća 65 a duša 625. God. 1939. – duša 602. God. 1974. – duša 560. God. 1991. – 575 duša. Fra Ciprijan Lisica (1884.-1963.) je među njima najistaknutiji. Završio je bogoslovske nauke u Zadru a bio zaređen 1909. u Krku. Čitavoga života pastoralno veoma angažiran, odgojitelj franjevačkog podmlatka, urednik Euharistijskog Glasnika, izdavač molitvenika… Više godina je bio poratni kancelar u uredu naše Nadbiskupije te od 1945. povremeno posluživao Diklo, Petrčane i Kožino.

Prezimena iz Petrčana / Surnames from Petrčane

Most common surnames - Danas- Today / U prošlosti- In the past, from ActaCroatica

U prošlosti / In the past: Radman, Gržan, Pavlović, Stanišić, Martinović, Nemarić, Latković, Diklić, Lisica, Vukić, Vučković

Danas / Today: Stanišić, Radman, Gržan, Martinović, Diklić, Lisica, Nemarić, Pavlović, Malvoni, Vučković, Vrkić, Latković, Lalić, Bogeljić

Poznate osobe / Famous people