Runovići, Hrvatsko rodoslovlje

Izvori

• Kopije crkvehi knjiga na familysearch.org za Runovic
  • Births (Rođeni) 1825-1862 Marriages (Vjenčani) 1825-1858
  • Deaths (Umrli) 1825-1836 Church Census (Stanje duša) 1836
  • Deaths (Umrli) 1836-1860
• Arhiv u Splitu

Povijest / History

Za sudbinu stanovništva Runovića bili su ključni ratovi koji su se vodili između Mletačke Republike i Turske u drugoj polovini 17. i početkom 18. stoljeća. Prvo, radilo se o Kandijskom ratu1645.-1669. godine koji se vodio za Kretu (turski Kandija), ali su se borbe vodile i u Dalmaciji. U borbama su, angažirani na strani Mlečana, masovno sudjelovali naši ljudi. Tada je mnogo našeg svijeta prebjeglo s turskog teritorija u Makarsko primorje te prema Omišu i Braču. Nakon Kandijskog uslijedio je u razdoblju 1684.-1699. godine Morejski (Bečki) rat. Protiv Osmanlija vodila ga je Sveta liga, a povod mu je bila poluotok Moreja (Peloponez) u Grčkoj. Rat je završio mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine. Runovići i još neka imotska sela bila su u Morejskom ratu oslobođena od Turaka, ali su potom opet prepuštena Turcima, što je uzrokovalo novu „bježaniju“ stanovništva. Tek je u trećem ratu vođenom protiv Turaka između 1714. i 1718. godine oslobođen Imotski (1717.) i Imotska krajina, a granica je određena mirom u Požarevcu 1718. godine. (Tako je nastala tzv. „Linea Mocenigo“, koja je u protekla tri stoljeća predstavljala dalmatinsku granicu s Bosnom i Hercegovinom.).11

Runovićka prezimena, Vlado Puljiz,Prof.

Zemljišnik kojeg je uspostavio mletački providur Dalmacije Nicolo Erizzo odlukom iz 1725. godine, koja je provedena 1726. godine. Doduše, i u tursko doba, prije providura N. Erizza, bilo je katastarskih popisa, ali je njihova važnost prestala s povlačenjem Turaka. Stanovništvo se doseljavalo iz dva osnovna pravca: (1) povratkom iz Makarskog primorja, kamo je izbjeglo tijekom tursko-mletačkih ratova te (2) iz Hercegovine odakle se doselilo na poziv mletačkih vlasti kako bi branilo granicu od Turaka. Svim je doseljenicima dodijeljivano zemljište, prvo uz rub polja (u tzv. Čitluku) te na Umljanima. Zemljište je dodijeljivano uz obvezu plaćanja poreza od 18 soldi po kampu te obavljanje vojne službe. Dvadeset godina kasnije, 1747., podijeljeno je polje odnosno tzv. barovni dio zemljišta. Zemljišne je odnose mletačka vlast dodatno definirala 1756. godine „Grimanijevim agrarnim zakonom“, kojim je učvršćeno državno vlasništvo nad zemljom, a njeno korištenje i nadalje uvjetovano je vojnom službom

• Alerić Prezime nije navedeno u Zemljišniku iz 1725. godine, pa se pretpostavlja da su Alerići kasnije doselili iz Hercegovine (Ružići). Danas ih ima u Drinovcima. Prvotno im je prezime bilo Alilović.
• Babić Prezime je zabilježeno u Erizzovu Zemljišniku. Prema predaji, Babići su se doselili iz Studenaca i prvotno naselili blizu današnje Fratrove kuće. (Odatle se, navodno, taj brijeg zove Studenčina). No ostali su Babići, prema drugim izvorima,došli iz Hercegovine (Vitina i Gradac kod Mostara.)
• Bakavić Prvotno im je prezime bilo Puljić, a nema ih u Zemljišniku. Prema predaji, doselili su se iz Hercegovine.
• Beževan Uobičajilo se i kao Bežovan. Kako ih nema u Zemljišniku, pretpostavlja se da su kasnije doselili iz Hercegovine.
• Bilić Ni Bilića nema u Zemljišniku, pa je izvjesno da su se kasnije doselili iz Hercegovine (Drinovci i Grab kod Ljubuškog).
• Biočić Prezime je registrirano u Zemljišniku. Prema jednom izvoru Biočići potječu od Gudelja, a kako je jedan njihov predak radio kao zidar na Bijači kod Ljubuškog, oženio se tamošnjom djevojkom, zato su ga prozvali prvo Bijačić, pa potom Biočić.
• Bitanga Bitange su izvorno bili Balajići, a živjeli su na prostoru između Rašćana i Slivna. Balajići su u Slivnu preimenovani u Bitange, Glibote, Juriće, Talaje. Drugo im je prezime bilo Radovinović, a nadimak „bitanga“ dobili su kasnije po mađarskoj riječi za skitnicu.
• Bugarić Ovog prezimena nema u Zemljišniku. Nastalo je od nadimka koji se pojavio uz prezime Puljić.
• Buljan Buljani su došli u Runoviće iz Gornjeg Podbablja.
• Cvitanušić Za vrijeme Morejskog rata otišli su kao Cvitanovići u Brela Gornja, pa su po povratku pod prezimenom Cvitanušići registrirani u Runoviću.
• Čale U nekadašnjem dijelu Runovića Kostričić, koji danas pripada Slivnu, zabilježeni su kao Ćialići. Sišli su u Runoviće i skratili prezime.
• Glavota Ovog prezimena nema u Erizzovom Zemljišniku. Prvotno su se zvali Arap i Arapović. Glavote su danas podijeljene između Dalmacije i Hercegovine.
• Grepo U Runoviće su sišli iz područja Kostričića, pa su tek kasnije zapisani u župnim maticama.
• Jakić Jakići su zapisani u Zemljišniku. Prethodno su bili Lucići, pa su nakon zbijega u Kandijskom ratu preimenovani u Jakiće i pod tim su se prezimenom vratili u Runoviće.
• Jukić Zabilježeni su u Zemljišniku iz 1725. godine. Prema predaji, doselili su se iz Hercegovine, vjerojatno iz Gradaca kod Broćna.
• Kundid Doselili iz Hercegovine, a i danas ih ima s obje strane granice. Prvotno su se zvali Zekušići.
• Kuštra Izvorno im je prezime Kustura, kojeg danas ima u Slivnu, a jedan se Kustura prije nekoliko desetljeća doselio u Runoviće. Zanimljivo je da su se Miševići u Zmijavcima nazivali Kusturama.
• Lešina navedeni su u Zemljišniku. Prvotno im je prezime bilo Lešin, pa im je narod dodao slovo „a“ na kraju. Riječ je turskog porijekla.
• Lubina Ovo je prezime nastalo od Lubin, a zapisano je u Zemljišniku. Prezime Lubin registrirano je i u Trogiru.
• Ljubičić Spominju se u Zemljišniku. Za Kandijskog rata iselili su u Podgoru, ali su se kasnije vratili u Runoviće.
• Marijanović. Nema ih pod tim imenom u Zemljišnku. Kasnije se spominju kao Bilonjići, a čini se da su doselili iz Tihaljine.
• Puljić Nema ih u Zemljišniku iz 1725. godine. Kasnije se uz Puljić spominje prezime Bugarić, a i prezime Bakavić je sljednik prezimena Puljić.
• Puljiz Prezime je registrirano u Zemljišniku. Čini se da je nadimak Puljiz postao prezime nekadašnjih Širinića (Šarinovića ili Širunovića). Također su, kao i mnogi stari Runovićani, za Kandijskog rata odselili u Podgoru, pa se nakon Požarevačkog mira, preko Rašćana, gdje i danas postoji „Puljizov dolac“, spustili u Podosoje te Runoviće.
• Repušić Prezime je zapisano u Zemljišniku. Čini se da je Repušić nadimak koji je dodan uz prvotno prezime Vuković.
• Škoro Kod stvaranja Zemljišnika Škore su bili Pavlinovići. (Iz tog je roda slavni don Mihovil Pavlinović,koji su se iz Rašćana doselili u Runoviće.
• Tucak. U Zemljišniku je zapisan Mate Tucaković. Prezime je kasnije skraćeno i pretvoreno u Tucak. Po svemu sudeći došli su iz Sovića, gdje ih i danas ima.
• Vodanović Ovog prezimena nema u Zemljišniku iz 1725. godine. U izvorima se spominje da su doselili iz Ružića u Hercegovini.
• Vuknić Spominju se u Zemljišniku. Za vrijeme Morejskog rata odselili su u Kučiće, pa se po oslobađanju sela vratili u Runoviće.
• Ždero. U Zemljišniku su zabilježeni kao Žderići. Za Kandijskog su rata preselili u Podgoru. Žderića danas ima u Staševici i Rogotinu, ali i kod Livna.

Od runovićkih prezimena u Podosoju koja nisu dosad spomenuta vrijedi navesti sljedeća:

• Karoglan ?
• Dragović U ranim se maticama u Slivnu navode kao Dragojevići. Prema predaji, živjeli su u Kraljevića dragi te se kasnije preselili u Podosoje.
• Garac Ovo je prezime prvotno bilo Dragović, pa je jedan od njih koji se doselio na novu lokaciju postao Garac.
• Jerković Nema ih u ranim zemljišnim dokumentima, pa su se vjerovatno kasnije doselili u Podosoje. Pretpostavlja se da potječu od Pirića, koji su se doselili u Imotsku krajinu 1919. godine.
• Protrka U Slivnu je u stanju duša 1744. godine zabilježeno ime Protrkić. Bilo ih je u Prološcu, a potom su odselili u Vir.
• nadimci unutar pojedinih rodova, koji pomažu međusobno razlikovanje. Celići, Marinovići, Ćendići (u Ljubičića), Vidošušići (u Bitanaga), Nikolići, Kapići, Đogušići, Čauševići (u Jukića), Tecići (u Lubina), Zorići, Gošići, Ćokići, Bušići (u Babića). Trgovčevići, Perotići (u Puljića), Mijukići, Taslakovići, Matuševići (u Lešina), Kosotići, Ljiljići, Markovići, Lazići, Kutlići, Blažušići, Šorkići (u Puljiza) i mnoga druga.

do sada uneseno (kompletirano)

• Cenzus 1836
• vjencanja 1825-1858
• rođeni 1825-1862

Dodatne informacije

• https://www.runovici.hr/
• https://en.wikipedia.org/wiki/Runovi%C4%87i
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Runovi%C4%87i
• https://www.franjevci-split.hr/pdf/Runovici_1_2011.pdf
• https://smn.hr/nadbiskupija/42-imotski-dekanat/377-runovic
• https://actacroatica.com/hr/location/runovic/
• https://zir.nsk.hr/islandora/object/unizd:737/preview
• http://croatiarediviva.com/2017/06/10/popis-likvidiranih-imocana-19...
• https://osmrtnicama.ba/groblja/runovic-novo-groblje-u-runovicu-sv-m...