Sitno (Sitno Gornje), općina Prgomet

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija - Sitno, općina Prgomet / Croatian Genealogy – Dalmatia, of Sitno, municipality of Prgomet

Ovaj projekt tj. potprojekt se odnosi na / This subproject is a related to Sitno (Gornje), Prgomet

Ovaj projekt uključuje mjesto/ naselje:Sitno (Gornje).

• Lokacija / Location Sitno (Gornje), Prgomet

Sitno (Sitno Gornje)

Sitno je naselje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Upravno pripada općini Prgomet.

Povijest / History

Sitno Donje i Sitno dijelovi su povijesnog sela Sitnica (Sitno), koje se prvi put spominje u ispravi Bele IV 22. studenog 1251. u kojoj se potvrđuje dokle sežu sjeverna i istočna granica šibenskog područja: "Od mlinova na rijeci Krki, do Konjevrata ...na Sitnicu/Sichnicha, odatle na Lepenicu ..." te kao župa u novoosnovanoj biskupiji šibenskoj 1298. godine.

Sitnica se zatim spominje:

• 1401. u reformacijama ("izmjenama i dopunama") šibenskog statuta u propisima o čišćenju lokava (R108 i R109);
• 1430. u reformacijama šibenskog statuta, u propisu o organizaciji i radu sudaca za polja,putove i gromače (R211 i R212);
• 1434. u sporu oko granica, što je pod upravom Mlečana, a što potpada banskoj Hrvatskoj odnosno Ivanu Nelipiću knezu Cetinskom: "Prvi međaš počinje od strane sela Sitnica, koje pripada šibenskom okrugu;
• 1460. kada se utvrđuju granice između sela Sitnica i sela Koprno.

Nakon što su Turci poharali Sitno 1498. ono je ostalo pod njihovom kontrolom, a nakon tursko-mletačkog rata 1537.-1540. i formalno je pripadalo Mućkoj nahiji (upravno područje), Kliškom sandžaku (vojna uprava) i kadiluku (sudska uprava) u Skradinu.

Sitnica je uvijek bila na administrativnim i crkvenim granicama, što je i dovelo do podjele na Sitno Donje i Sitno (Gornje).

Prvi spomen o podjeli povijesne Sitnice na dva dijela, Stara i Nova (Vetus et Nova), dolazi iz 15. stoljeća u spisu notara Campolongo (S. Gunjača, Ispravci i dopune, knjiga IV, Zgb. 1978.).

Nakon odlaska Turaka koncem 17. stoljeća i uspostave mletačke uprave na novoosvojenim područjima, Sitnica se dijeli na Sitno Donje i Sitno Gornje. Potvrda o tome dolazi iz 1711. u popisu posjednika za Sitno na trogirskom području, kada se za neke koji tamo imaju svoje posjede, izričito navodi da su iz Sitnog Donjeg (da Sitno Inf.). U praksi, svaka upravna i sudska jedinica, svaka za svoj dio Sitnog, koristila je isti naziv, Sitno, a uobičajeno su se prepoznavali kao Sitno trogirsko odnosno Sitno drniško.

Prilikom obnove crkvene organizacije nakon odlaska Turaka Sitno Donje je pripojeno župi Mirlovići šibenske biskupije. Uskoro nakon ukidanja trogirske biskupije 1830., kada je i župa Visoka sa selom Sitno (Gornje) opet došla u sastav šibenske biskupije, već 1836. Sitno Donje se izdvaja iz župe Mirlovići i pridružuje župi Visoka.

Sitnjani u pobuni Zagorana protiv francuske uprave (1806.-1813.)

Francuska vlst nije bila omiljena u Zagori, a u buntu su aktivno sudjelovali i Sitnjani. Za Malu Gospu 1806. kod sv. Jure u Sitnom (zajednička crkva za Sitno Donje i Sitno (Gornje) napadnuti su župnik Mirlovića fra Ante Jurić i župnik Visoke fra Ilija Soldo, jer da potpomažu novačenje za Napoleonova ratovanja davanjem podataka iz matičnih knjiga. Zamalo su ih kamenovali, a u smirivanju su se istakli Jure Jakelić iz Sitnog i Ilija Paić s Ljubostinja. Nekoliko dana kasnije, kada su glavari i predstavnici sela došli na Mirloviće na sastanak sa serdarom Božom Milovićem radi provjere popisa regruta, Sitnjani su napali glavara Mirlovića Franu Bulata, jer da pomaže regrutaciju. Na njega je skočio Mijo Ilić, Jure Jakelić je ovog puta potegao nož, a Ilija Paić udario je Bulata šakom u glavu. Sitnjani su se priključili velikim skupinama seljaka iz cijele Zagore, koja je pošla razoružavati Francuze u Trogiru. Kada se to smirilo, na putu kući preko Labina tražili su nekog Barišu Zovića, koji im se posebno zamjerio prilikom regrutacije. Kad ga nisu našli potpalili su mu kuću, a neki Škopljanac je vikao: Di je ti Bonaparte? Di je General da ga rasičemo na komade?.

Sitno (Gornje), Prgomet / Sitno (Gornje), Prgomet

Prezimena u Sitno (Gornje), Prgomet / Surnames in Sitno (Gornje), Prgomet

Prezimena u Sitno (Gornje), Prgomet / Surnames in Sitno (Gornje), Prgomet

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, Sitno from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: Skelin, Dražić, Radnić, Škrapić, Dražić-Kero, Pralija, Rakić, Matas, Mihanović, Plazonić, Plazonjić, Vržina

Danas / Today: Skelin, Dražić, Radnić, Škrapić, Munjiza

Poveznice / Links

• Sitno (Gornje), Prgomet, from ActaCroatica