Follow
Općina Sućuraj
Godine 1331. stoji u Sućurju već crkva sv. Jurja i daje mjestu ime, danas je nadomještena novom kraja XIX st.. Uz crkvu je moglo biti pastirskih stanova i možda koji ribar. U XVI st. selo je imalo 150 stanovnika. Tu su već Augustinijanci koji 1573.g primaju župničku funkciju. Opasnost od gusara s Neretve za doba Turaka uvjetovala je izgradnju povezanih grupa kuća gdje se spojene ulice zatvaraju izvana. (v.Modrići) Demografska podvojenost stanovništva,kad su došli doseljenici s kopna bježeći pred turcima u XVII st. utjecala je na izgradnju mjesta. Tako su stari stanovnici bili na sjevernoj strani,a novi na južnoj (Gornja i Donja Banda).
Šteta što je arhitektura mjesta stradala mnogo još u II sv. ratu, kada su uništeni interesantni sklopovi ili pojedini objekti . Župski stan je bivši augustinijanski samostan (red koji je aboliran 1787.g.). U času restauracije 1651.g. pstavljen je na kući, uz natpis predgradnje, još i ovaj: Coenobium fratrumeremitarum s. Augustini MCCCIX ,- restauratum. Crkva sv.Antuna je iz 1663.g., osnovana od ranciskanaca, posjeduje zbirku kamenih fragmenata u lapidariju.
Nova župska crkva Sv. Jurja nije spomenik kulture, ali u njenom starom dvoruštu stoji jedan ćirilski natpis iz XVII st. i svjedoći o junačkom podrijeklu ovih stanovnika. Natpis glasi »1655 - Na poštenje Boižije i blažene Gospe čini ovo Petar Kulišić Tomica Žalalia Paranžik Cvitan Kotarac ovo činiše svoim vitezovima». Citiramo ovaj natpis poginulima da bismo ocrtali stanje duhova onog vremena na granici turske države koja je držala kopno udaljeno samo 6 km.
U jednom od danas praznih grobova stare crkve ležalo je tijelo Biskupa Bartola Kačića, duhovnog vođe naroda za vrijeme ratnog perioda, koji se nakon bijega iz Makarske smjestio u Sućurju u umro 1645.g. Do njega je bio njegov brat Conte Petar Kačić Žarković. U skromnoj sakristiji čuvaju se dva povijena kaleža,jedan je bio poklon Pape Grgura XV biskupu Bartolu, a drugi je poklonio crkvi francuski vojvoda d'Alenson (1844-1910) za vrijeme francuske uprave. S jedne i druge strane ovog uskog dijela otoka, od Gdinja do Bogomolja, nižu se romantične morske uvale koje su zbog svoje ljepote proglašene zaštićenim predjelima, bar do sada. Osim većih koje smo spomenuli tu su još na sjevernoj strani: Mlaska, Krivodolac, Studenac, Divlja Vela, Divlja Mala, Gornja Didina, Donja Didina, Mala Mosevčica, Vela Mosevčica, a na južnoj: Perna, Židigova, Rasohatica, Slivanske Lučice, Prapratna, Martinovik i Aržišće.
Sućuraj postoji već više od 2300 godina i kroz svoju povijest je više puta do temelja uništavan i ponovo obnavljan. Prvi poznati stanovnici Sućurja bili su Iliri, a njihova kraljica Teuta imala je u 3. stoljeću prije Krista ovdje svoj dvorac. U 7. i 8. st. Sućuraj su naselili Hrvati, koji u njemu žive do današnjih dana.
Prvo je bio dijelom Neretvanske kneževine, a poslije je bio dijelom kraljevine Dalmatinske Hrvatske. Kroz povijest u Sućurju su se mijenjali razni gospodari i razne države: Iliri, Rimljani, Hrvati, Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Talijani...
Samo u 20. stoljeću Sućuraj je bio u 6 različitih država. Najstarija dobro sačuvana građevina u Sućurju je stari augustinski (danas franjevački samostan). Kada je točno sagrađen, nije poznato, ali se zna da je prvi put obnavljan 1309., a posljednji put 1994. godine. Sućuraj je dobio ime po crkvi sv. Jurja koju spominje Hvarski statut iz 1331. god. (ta crkva je srušena krajem 19. st., kada je napravljena nova). Velik broj stanovnika u Sućuraj dolazi s primorja u 15. stoljeću bježeći pred Turcima. Iz tog vremena do danas je sačuvana barokna crkva sv. Ante iz 1663. godine. Djelomično je sačuvana i stara venecijanska tvrđava ("fortica") iz 1613. godine.
The following families are recorded in the (Literary Circle) periodical article entitled earliest preserved census of the island of Hvar from 1673, which listed the following families for Sućuraj;
ANGELINI (Anzelini) Frane S, Ivan 6, Mihovil 2, Šime 8 ACALINI (Azzalini, Azzalin) Jakov 6, Luka pok. Jakova 3, Luka pok. Jurja 6, Stjepan pok. Jakova 4 BEVENIĆ (Beuenich) Margarita 2, Tomo 4 CALJ (Zagl) Grgo 3 CERATI Kata 2 CORNARO Simplicius 4 DOMAZETOVIĆ Juraj 8 DUJMOVIĆ Juraj 5, Luka 3, Mate 3 FRANIČEVIĆ Frane 4, Ivan 7 GOEYO (?) Juraj 4 GUDELJEVIĆ (Gudeglieuich, Gudeglieu) Jela Pavlova 5, Juraj 3, Mate pok. Pavla 2; JELIČIĆ Grgo 5, Stjepan 4 JURISIN (Giurischin) Nikola 3 LIBANUVIĆ Ana Mate 2 LULIĆ Kata 1 LJUBIĆ (Gliubich) Nikola 3 MARNJAVAC (Margnauaz i Margnauceua) Ana 1, Lucija pok. Ivana 4 MARGITIC Ana ud. Pavla 4, Jakovica (Giacovizza) pok. Nikole 2, Jela ud. Pavla 3, Stjepan 6 MARUŠIĆ Mato 7 OBRADIĆ Mato 5, Stjepan 4; PERIĆ Marko 5 SKOČILOVIĆ (Scocilouich) Ivan S SKORIČIJEVIĆ (Scorichieuich) Stjepan 3 SORIČIĆ (Soricich) Frane 4 STIPČEVIĆ (Stipichieuich) Juraj 3 STRIŠIĆ Ivan 4 VOJKOVIĆ Lucija 2 VUJNOVIĆ (Vuinouich) Ana 2 ŽEŽEVICA (Xexevizza) Ivan 3, Margarita 4
Nekoliko obitelji spominju se samo imenom, kao što su Antun pok. Vulina S, Ivan Antunov 3, Juraj pok. Tadi- je 2, Kata pok. Grega 3, Kata pok. Mihovila 3, Margarita Capitova 3, Zanmaria da Carauazzo 4. Na čelu franjevaca u Sućurju je Simplicius Cornaro, naslov »gospo- da« ima samo Kata Cerati, obitelj Dujmović ima naziv »Murlacho<<, Nikola Jurišin ima slugu Ivana Buličevića iz Bogomolja.
Information extracted from an article on THE CENSUS OF THE ISLAND OF HVAR FROM 1673' by Nevenka Bezić-Božanić, published in the magazine Čakavska rič, Split 1991, br.1.
Najpopularnija prezimena u Sućuraju na otoku Hvaru - DANAS 1. Franičević 2. Mihaljević 3. Jeličić 4. Vuljan 5. Slavić 6. Pavlović 7. Piacun 8. Kačić-Bartulović 9. Petričević 10. Vitali 11. Vujnović 12. Erceg 13. Modrić 14. Kačić-Barišić 15. Jerković 16. Franić 17. Rosandić 18. Brkan 19. Juričević 20. Kuluz