Start your family tree now Is your surname Jelić?
There are already 45 users and 1,592 genealogy profiles with the Jelić surname on Geni. Explore Jelić genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.

Jelić Genealogy and Jelić Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Create your Family Tree.
Discover your Family History.

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!
view all

Profiles

  • Grof. prof. Juraj Dražojević Jelić (1846 - 1897)
    Grof Juraj Dražojević-Jelić (1846. - 1897.), hrvatski enolog iz plemićke obitelji Dražojevića. Živio u Splitu. Pristaša narodnika. Dio prve garniture profesorâ Velike realke u Splitu u vrijeme njezina ...
  • Krezić (deceased)
  • Jelić (deceased)
  • Jelić (deceased)
  • (No Name) (deceased)

About the Jelić surname

Postavio Milivoj Vranješ:

                                        Porijeklo prezimena JELIĆ

Tipični matronim od osobnog imena Jela, što je objašnjeno u prethodnom odjeljku knjige o rodu Jeličića.

Danas u Muću Donjem živi jedna dvočlana obitelj s prezimenom Jelić.

U Muć Donji stigao je 1692. godine iz sela Dobranica pokraj Bihaća Ivan Jelić i oženio se Anom Delić i nastavio živjeti na ženinstvu sve do svoje smrti 1997. godine. Iza njega je ostala supruga i dvoje djece. Inače, Ivan Jelić korijenom od Jelića iz Skočaja u Lici.

Jelići su pak stari hrvatski rod, koji je nastao od znamenitog plemena Dražojevića, čija je starina u Docu Donjem u drevnoj Poljičkoj Kneževini. Rodonačelnik poljičkih plemića Dražojevića, čiji se i obiteljski grb sačuvao, bio je Dražoje, gospodara Kamengrada, koji se nalazio istočno od Bihaća, odakle je i doselio u novo prebivalište u Docu Donjem.

Juraj Dražojević se spominje 2. lipnja 1390. godine kao sudionik u označavanju granica između Splita i Poljica. U Poljičkom statutu, jednom od najstarijih hrvatskih pravnih spisa, izrijekom piše Dražojević rečeni Jelić, što je i konačna potvrda da su Jelići nastali od Dražojevića.

I A. Kačić Miošić u svom je Razgovoru ugodnom naroda slovinskog pojevao poljičke plemiće Jeliće kao istaknute borce protiv Turaka i njihovih zuluma.

Nakon oslobođenja Dalmacije od Turaka i Jelići se raseljavaju po dalmatinskim i hercegovačkim prostorima. Dakle, poljičkih su korijena i današnji Jelići u Pribinovićima pokraj Širokog Briga, zatim u Rami ali i u Lovreću pokraj Imotskog.

Griješi V. Vrčić kada tvrdi da su Jelići u Lovreć, gdje se spominju prigodom mletačke podjele zemlje 1725. godine, stigli iz Pribinovića pokraj Širokog Briga, gdje se ne spominju tek 1790. godine. Čini se da su Jelići i u okolicu Širokog Briga i Imotskog stigli s njihove poljičke starine, iako migracijski pravac zapad-istok u tim vremenima nije bio uobičajen.

Jelića danas ima i u Šujici pokraj Duvna, gdje su tu na ženinstvo doselili iz Kupresa, a korijenom su i Uskoplja (Gonjeg Vakufa), gdje je 1741/1742. godine biskup fra Pave Dragićević u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika zabilježio 5-članu obitelj Mate jelića. Između Uskoplja i izvora rijeke Vrbas nalazi se selo Jelići, danas s većinskim muslimanskim stanovništvom.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

http://www.ogorje.net/prezime/jelic/61.html