Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.
view all

Profiles

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija: Vranjic kod Splita i Solina / Croatian Genealogy – Dalmatia of Vranjic near Split and Solin

Vranjic (Italian: Vragnizza)

Hr | En | It

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Vranjic

Lokacija / Location: Vranjic

Pridružite nam se!

Vaše sudjelovanje je dobrodošlo u ovom projektu. Da biste se pridružili ovom projektu (odaberite Akcije (gore desno) i kliknite Pridružite se projektu) ako ste ili želite postati dio i sudjelovanje ovog projekta.

media.geni.com/p13/db/96/dd/25/5344483bdc93afb4/ran99maf_t2.jpg?hash=82e3240dca9409a3c1298415f6521eb82f934d91934c0cec72f7b8825e2cc85f.1717570799
Upute o korištenju Geni, pogledajte Geni Help Portal
Za sva pitanja upotrijebite polje za raspravu u projektu, ovdje.


●▬▬▬▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬♥▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬▬▬▬▬●

Povijest / History

Hidroarheolozi su u nedavnim podvodnim istraživanjima koja su se vršila zajedno sa obnavljanjem mjesne rive očelivali antičke nalaze, jer su prije dvije godine u okolici nađene dvije antičke statue. Uz antičke, Vranjic je poznat i po starokršćanskim artefaktima. Ipak, arheološki stručnjak prof. dr. Zdenko Brusić sa Zadarskog sveučilišta potvrdio je sumnje kako nađena keramika pripada kasnom brončanom dobu, točnije oko 1000. godine prije Krista, čime se starost mjesta pomiče 1000 godina unatrag.

Toma Arhiđakon u 13.st. spominje Vranjic, kojega zove Hurania, kao otok, opisujući kako su Mlečani porušili kaštel nadbiskupa Bernarda na njemu, dok je u splitskom rukopisu Tomina kodeksa naknadno rukom dopisano: "Huragniz".

Stanovništvo Vranjica, čiji potomci i danas žive u samom mjestu, nastanjivano je od 1650. godine. Kako bi nakon osvajanja Klisa 1648. Mletačka Republika održala i obranila zemlje od Turaka između Klisa i Splita, posebno Solin i Vranjic koji su nakon odlaska Turaka bili gotovo napušteni, mletački general Foscolo naselio je Vranjic i okolicu sa hrvatskim stanovništvom iz Zagore, iz turskih pograničnih predjela, a naročito iz Petrova polja.

Najstariji upisnik vjenčanih u crkvenoj župi Vranjicu, koja je tada bila i župa Solina sačuvao je 37 upisa od 16. studenoga 1665. do 31. kolovoza 1676. godine. Upisnik je pisan hrvatskom ćirilicom.

Najučestalija vranjička prezimena jesu: Benzon, Bilić, Bulić, Grgić, Grubić, Ivić, Jelić, Jurić, Lalić, Mandić, Mikelić, Poljak, Milišić i dr.

Valja izdvojiti prezime Benzon, čijih članova u Vranjicu ima najviše, potječe od pokrštenih Turaka, a ne od tadašnjeg stanovništva iz Dalmatinske zagore. Mjesto broji 1200 ljudi prema popisu stanovništva iz 2001.

Vjenčanja u Vranjicu od 1665. do 1676. godine / Marriages

OBITELJSKI NADIMCI U VRANJICU KOD SPLITA / Family nicknames in Vranjic near Split

Prezimena u Vranjicu / Surnames in Vranjic

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: Jurić, Grgić, Bilić, Benzon, Mikelić, Jelić, Erceg, Ivić, Mandić, Milišić, Tomić, Vrdoljak, Bandalović, Grubić, Kljaković, Poljak, Radić, Benić, Gabelić, Hero

Danas / Today: Jurić, Grgić, Grubić, Mikelić, Mandić, Benzon, Milišić, Božić, Jelić, Ivić, Kalinić, Maleš, Uvodić, Terze, Bilić, Pletikosić, Perajica, Lalić, Jonjić, Vrdoljak

Poznate osobe

  • Stjepan Benzon, pjesnik (Bodulska balada)
  • don Frane Bulić, arheolog
  • don Luka Jelić, povjesničar i arheolog
  • mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski
  • Špiro Jurić, klapski tenor

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija: Vranjic kod Splita i Solina / Croatian Genealogy – Dalmatia of Vranjic near Split and Solin

Vranjic (Italian: Vragnizza)

Hr | En | It

Croatia, Church Books, 1516-1994 Roman Catholic (Rimokatolička crkva) Vranjic

Lokacija / Location: Vranjic

Pridružite nam se!

Vaše sudjelovanje je dobrodošlo u ovom projektu. Da biste se pridružili ovom projektu (odaberite Akcije (gore desno) i kliknite Pridružite se projektu) ako ste ili želite postati dio i sudjelovanje ovog projekta.

media.geni.com/p13/db/96/dd/25/5344483bdc93afb4/ran99maf_t2.jpg?hash=82e3240dca9409a3c1298415f6521eb82f934d91934c0cec72f7b8825e2cc85f.1717570799
Upute o korištenju Geni, pogledajte Geni Help Portal
Za sva pitanja upotrijebite polje za raspravu u projektu, ovdje.

●▬▬▬▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬♥▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬▬▬▬▬●

Povijest / History

Hidroarheolozi su u nedavnim podvodnim istraživanjima koja su se vršila zajedno sa obnavljanjem mjesne rive očelivali antičke nalaze, jer su prije dvije godine u okolici nađene dvije antičke statue. Uz antičke, Vranjic je poznat i po starokršćanskim artefaktima. Ipak, arheološki stručnjak prof. dr. Zdenko Brusić sa Zadarskog sveučilišta potvrdio je sumnje kako nađena keramika pripada kasnom brončanom dobu, točnije oko 1000. godine prije Krista, čime se starost mjesta pomiče 1000 godina unatrag.

Toma Arhiđakon u 13.st. spominje Vranjic, kojega zove Hurania, kao otok, opisujući kako su Mlečani porušili kaštel nadbiskupa Bernarda na njemu, dok je u splitskom rukopisu Tomina kodeksa naknadno rukom dopisano: "Huragniz".

Stanovništvo Vranjica, čiji potomci i danas žive u samom mjestu, nastanjivano je od 1650. godine. Kako bi nakon osvajanja Klisa 1648. Mletačka Republika održala i obranila zemlje od Turaka između Klisa i Splita, posebno Solin i Vranjic koji su nakon odlaska Turaka bili gotovo napušteni, mletački general Foscolo naselio je Vranjic i okolicu sa hrvatskim stanovništvom iz Zagore, iz turskih pograničnih predjela, a naročito iz Petrova polja.

Najstariji upisnik vjenčanih u crkvenoj župi Vranjicu, koja je tada bila i župa Solina sačuvao je 37 upisa od 16. studenoga 1665. do 31. kolovoza 1676. godine. Upisnik je pisan hrvatskom ćirilicom.

Najučestalija vranjička prezimena jesu: Benzon, Bilić, Bulić, Grgić, Grubić, Ivić, Jelić, Jurić, Lalić, Mandić, Mikelić, Poljak, Milišić i dr.

Valja izdvojiti prezime Benzon, čijih članova u Vranjicu ima najviše, potječe od pokrštenih Turaka, a ne od tadašnjeg stanovništva iz Dalmatinske zagore. Mjesto broji 1200 ljudi prema popisu stanovništva iz 2001.

Vjenčanja u Vranjicu od 1665. do 1676. godine / Marriages

OBITELJSKI NADIMCI U VRANJICU KOD SPLITA / Family nicknames in Vranjic near Split

Prezimena u Vranjicu / Surnames in Vranjic

Most common surnames - Danas-Today / U prošlosti (nekoć) - In the past, from ActaCroatica

U prošlosti (nekoć) / In the past: Jurić, Grgić, Bilić, Benzon, Mikelić, Jelić, Erceg, Ivić, Mandić, Milišić, Tomić, Vrdoljak, Bandalović, Grubić, Kljaković, Poljak, Radić, Benić, Gabelić, Hero

Danas / Today: Jurić, Grgić, Grubić, Mikelić, Mandić, Benzon, Milišić, Božić, Jelić, Ivić, Kalinić, Maleš, Uvodić, Terze, Bilić, Pletikosić, Perajica, Lalić, Jonjić, Vrdoljak

Poznate osobe

  • Stjepan Benzon, pjesnik (Bodulska balada)
  • don Frane Bulić, arheolog
  • don Luka Jelić, povjesničar i arheolog
  • mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski
  • Špiro Jurić, klapski tenor