Povijest župe Zaostrog

Prvi se put u pisanim spomenicima spominje 1494.g., ali se život na tim prostorima odvijao i u dalekoj pretpovijesti, o čemu svjedoči i granitni ručni žrvanj iz mlađeg kamenog doba, pronađen na Viteru, brdu iznad Zaostroga 1953.g. Zaostrog su nastanjivali stari Iliri, što potvrđuju brojne nekropole (gomile). U doba rimske vladavine u Zaostrogu se odvijao bogat kulturni život, što dokazuju mnogi antički spomenici, posebno oni od kamena: reljef plesača i frulaša u ilirskoj narodnoj nošnji, reljef boga Mitre i dva nadgrobna spomenika. Nakon dolaska Hrvata u 7.stoljeću naselje dobiva i slavenski naziv Ostrog, koji oko 950.g. spominje bizantski car Konstantin kao jedan od četiri utvrđena grada Paganije Neretvanske kneževine (Mokrun, Berulia,Ostrog,Labinetza). Srednjovjekovni Ostrog (utvrda) nalazio se visoko u brdu ispod Malog Vitera, a kasnije se na sjeveri zaostroškog polja ispod brda Šapašnika razvilo novo naselje, a sjeverozapadno od Porfigogenetova koje se zvalo Zaostrog. U XV.st. feudalni gospodari Zaostroga bili su hrvatska vlastela, braća Vlatkovići-Jurjevići, koji su imali utvrđeni grad na Viteru, o čemu svjedoče ruševine, ostaci stare utvrde među kojima se ističe kameni prag reljefa ruke. U 17.st. stanovnici Zaostroga se počinju doseljavati do morske obale, da bi se konačno svi iz gornjeg naselja preselili na područje uz more nakon 1962.g. U starom naselju Zaostroga nalaze se tri crkve: stara gotička crkva sv.Barbare s grobljem na antičkom dijelu, crkvica sv.Roka iz 17.st. i novija crkva sv.Barbare iz 1872.g. Uz spomenute crkve nalaze se i tri kapelice: sv.Ante u selu(1893.), Gospina na Kučinama (1911.) i sv.Ilije na Prosiku(1894.). Najveći i najvažniji spomenik kulture na ovom području i šire je franjevački samostan Svete Marije. Smatra se da je samostan osnovan u 14.stoljeću. Osnovali su ga redovnici "pustinjaci sv.Augustina", koji su ga nakon pada Bosne 1463.g. napustili i povukli se na otoke. U napušteni samostan su se 1468.g. naselili franjevci iz provincije Bosne Srebrene, i u njemu djeluju i danas. Franjevci su tako unaprijedili samostan, za vrijeme teških vremena pod turskom vlašću, da je 1640.g. prema ocjeni generalnog vizitatora iz Rima proglašen najljepšim od svih samostana velike provincije. Jedan od značajnih spomenika kulture koji oslikava kulturnu razinu samostana u to doba je kameni natpis pisan hrvatskim jezikom i pismom (bosančica) iz 1589.g. koji se nalazi iznad glavnog ulaza u crkvu. Samostan u Zaostrogu je u to vrijeme bio svjetski poznato svetište koje je ušlo u popis Gospinih svetišta širom svijeta. Samostan je imao veliku prosvjetiteljsku ulogu. Više od 500 god. U njemu se održavala škola za odgoj svećenika. Još za vrijeme turske vladavine 1640.g. u njemu se održavala osnovna i humanistička škola, kasnije od gimnazije do filozofije i bogoslovije. Samostan posjeduje bogatu knjižnicu s oko 20.000 knjiga i arhivski fond.

[http://makarsko-primorje.com/index.php?option=com_content&task=view...], http://www.sss-makarska.hr/spisi/prije-sada/zaostrog/novi-stanovnis...

Devet Zaostrožana solunskih dobrovoljaca 1917.

• http://en.wikipedia.org/wiki/Thessaloniki
• http://hr.wikipedia.org/wiki/Solun
• KRALJEVIĆ ANTE ANTIN,
• MATUTINOVIĆ TADIĆ JURE,
• GJIKOVIĆ MIJO ANTIN,
• JELČIĆ LUKA
• PEĆAR STIPE MATIN.
• BARBARIĆ IVAN ANTIN. * u Zaostrogu
• DESPOT IVAN STIPIN,
• BABIĆ BOŽO MARKOV,
• KOSOVIĆ JOZE ANTIN

Dalmatian Ancestors - zaostroška prezimena

• Alfirevic
• Alfirovic
• Anticic Alfirovic
• Andriašević Andrijašević Andriasevich Andrijasevich
• Antičić Anticich
• Banović Banovich
• Banović Barsatić Banovich Barsatich
• Barbarić Barbarich
• Berić Berich
• Boris
• Burmaz
• Bulatović Bulat Bulatovich
• Bumberkušić Bumberkushich Bumberkusich
• Bulijaš
• Cvitanović
• Crljen
• Dernaković Dernacovich
• Despot Despotović Despotovich
• Dragičević Dragichevich Dragicevich
• Điković Giković Gikovich
• Đilakova Gilacova
• Jeličić Jelić Jelich
• Jerković Jerkovich
• Karamarković Karamarcovich
• Kosović Kosovich
• Kosović Čudrić Kosovich Cudrich
• Kraljević Kraljevich
• Kumparović Kumparovich
• Lavretini
• Lučić Lucich
• Martinović Martinovich
• Martinović Orlović Martinovich Orlovich
• Martinović Lučić Martinovich Lucich Luchich
• Maninović Maninovich
• Matutinović Matutinovich
• Medić Medich
• Musulin
• Pečar Pecar Pechar
• Pribičević
• Prlenda
• Slovina
• Sučić Sucich Suchich
• Šimunović Simunovich
• Škrbić
• Štula
• Štambuk
• Vuinčević Vuinac Vuincevich Vuinchevich
• Vulić Vulich