Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.
view all

Profiles

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija Otoka Šolta / Croatian Genealogy – Dalmatia Island Solta

Otok Šolta / Island Solta

Hr | En | It | De

Ovaj projekt uključuje mjesta na otoku Šolta / This project include a places and settlements on the Island Solta

Matične crkvene knjige otoka Šolte / Church Catolich records of Island Solta, FamilySearch

Naselja u unutrašnjosti / Settlements on the Island Solta

  • Grohote
  • Gornje Selo
  • Srednje Selo
  • Donje Selo

Naselja uz more / Settlements near sea

  • Stomorska
  • Nečujam
  • Rogač
  • Maslinica

Ribarska sela

  • Gornja Krušica
  • Donja Krušica

Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 51,9 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Najviši vrh na otoku, Vela straža, nalazi se na nadmorskoj visini od 237 m, kod Gornjeg sela. Uz otok Šoltu, kod uvale Maslinica, nalazi se još sedam otočića. Glavno mjesto na otoku su Grohote. Za istaknuti je bogatstvo flore i posebno faune (preko 100 vrsta ptica, divlje svinje, zečevi, itd.). Otok je naseljen od prapovijesti, a prvi put ga spominje Pseudoskilaks u 4. st. pr. Kr. pod imenom Olyntha. Kasnije nosi ime Osolenta. Dolaskom Hrvata se ime kroatizira u oblik Sulet. Otok nosi to ime do novog vijeka, kad pod utjecajem mletačke vlasti dolazi do romanizacije hrvatskog imena u oblik Šolta. Ipak, najveću ulogu za proširenje oblika Šolta ima Austro-Ugarska koja je mapirala jadransko područje u 19. stoljeću, koristeći talijanske toponime.

Vjeruje se da je otok Šolta ime dobio od grčkog naziva olynthia što znači "nezrela smokva". U prošlosti su brojni narodi poput Grka, Talijana i Španjolaca na svojim putovanjima kroz Jadransko more pristajali uz Šoltu kako bi trgovali s lokalnim ribarima. Šolta je bila pravi otok ribara, ali i poljoprivrednika, osobito maslinara i vinogradara. Iako je život na Šolti oduvijek bio težak, škrti krš i naporan rad iznjedrio je prijazne ljude otvorenog srca, specijalitete poput djevičanskog maslinovog ulja i oštrog šoltanskog vina i složne ribarske pjesme u osvit novog dana.

Grohote je najstarije i najveće otočko naselje nalazi se u unutrašnjosti otoka, od 1811. godine je i sjedište općine Šolta. Stanovništvo se bavi poljoprivredom, pomorstvom, a donedavno i proizvodnjom kvalitetnog šoltanskog vapna koje su prodavali diljem obale kao važan građevinski materijal.

U naselju ima tragova rimskih građevina i mozaika. Temelji starokršćanske bazilike iz 6/7. stoljeća nalaze se uz župnu crkvu Sv. Stjepana Pravomučenika sagrađenu 1924. godine. U crkvi su i tri novovjeka kaštela,. Obrambena kula iz 17. stoljeća nalazi se u naselju, a u polju kraj sela gotička crkvica Sv. Mihovila s freskama iz 14. stoljeća.

Šolta (pronounced [%CA%83%C9%94%CC%82%CB%90lta]; Italian: Solta; Latin: Solentium) is an island in Croatia. It is situated in the Adriatic Sea in the central Dalmatian archipelago, west of the island of Brač, south of Split (separated by Split Channel) and east of the Drvenik islands, Drvenik Mali and Drvenik Veli (separated by the Šolta Channel).[2] Its area is 58.98 km2[3][4] and it has a population of 1,700 (as of 2011).[1]

The highest peak of Šolta is the summit Vela Straža[5] which is 236 metres high.[4] On the north-eastern coast of the island there are the large bays of Rogač and Nečujam. In the western part of the interior of Šolta there is a field approximately 6 km (4 mi) long and 2 km (1 mi) wide.

The economy of the island is based on vineyards, olives, fruit, fishing and tourism.[2][5] While the main settlements (Grohote, Gornje Selo, Srednje Selo, Donje Selo) are inland, the main fishing centres are Maslinica,[5] which is exposed to only north-westerly winds, making it a good shelter for smaller boats.[2] Rogač is the main port and Nečujam the centre of the island’s tourism.

Najčešća prezimena prema popisu iz 2011 / Most common surnames 2011

  • Bezić
  • Blagaić
  • Buktenica
  • Burica
  • Cecić
  • Jakovčević
  • Kalebić
  • Novaković
  • Radman
  • Vidan

2 svjetski rat / WWII

Srednje Selo, prezimena

Purtić:

Documents

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija Otoka Šolta / Croatian Genealogy – Dalmatia Island Solta

Otok Šolta / Island Solta

Hr | En | It | De

Ovaj projekt uključuje mjesta na otoku Šolta / This project include a places and settlements on the Island Solta

Matične crkvene knjige otoka Šolte / Church Catolich records of Island Solta, FamilySearch

Naselja u unutrašnjosti / Settlements on the Island Solta

  • Grohote
  • Gornje Selo
  • Srednje Selo
  • Donje Selo

Naselja uz more / Settlements near sea

  • Stomorska
  • Nečujam
  • Rogač
  • Maslinica

Ribarska sela

  • Gornja Krušica
  • Donja Krušica

Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 51,9 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Najviši vrh na otoku, Vela straža, nalazi se na nadmorskoj visini od 237 m, kod Gornjeg sela. Uz otok Šoltu, kod uvale Maslinica, nalazi se još sedam otočića. Glavno mjesto na otoku su Grohote. Za istaknuti je bogatstvo flore i posebno faune (preko 100 vrsta ptica, divlje svinje, zečevi, itd.). Otok je naseljen od prapovijesti, a prvi put ga spominje Pseudoskilaks u 4. st. pr. Kr. pod imenom Olyntha. Kasnije nosi ime Osolenta. Dolaskom Hrvata se ime kroatizira u oblik Sulet. Otok nosi to ime do novog vijeka, kad pod utjecajem mletačke vlasti dolazi do romanizacije hrvatskog imena u oblik Šolta. Ipak, najveću ulogu za proširenje oblika Šolta ima Austro-Ugarska koja je mapirala jadransko područje u 19. stoljeću, koristeći talijanske toponime.

Vjeruje se da je otok Šolta ime dobio od grčkog naziva olynthia što znači "nezrela smokva". U prošlosti su brojni narodi poput Grka, Talijana i Španjolaca na svojim putovanjima kroz Jadransko more pristajali uz Šoltu kako bi trgovali s lokalnim ribarima. Šolta je bila pravi otok ribara, ali i poljoprivrednika, osobito maslinara i vinogradara. Iako je život na Šolti oduvijek bio težak, škrti krš i naporan rad iznjedrio je prijazne ljude otvorenog srca, specijalitete poput djevičanskog maslinovog ulja i oštrog šoltanskog vina i složne ribarske pjesme u osvit novog dana.

Grohote je najstarije i najveće otočko naselje nalazi se u unutrašnjosti otoka, od 1811. godine je i sjedište općine Šolta. Stanovništvo se bavi poljoprivredom, pomorstvom, a donedavno i proizvodnjom kvalitetnog šoltanskog vapna koje su prodavali diljem obale kao važan građevinski materijal.

U naselju ima tragova rimskih građevina i mozaika. Temelji starokršćanske bazilike iz 6/7. stoljeća nalaze se uz župnu crkvu Sv. Stjepana Pravomučenika sagrađenu 1924. godine. U crkvi su i tri novovjeka kaštela,. Obrambena kula iz 17. stoljeća nalazi se u naselju, a u polju kraj sela gotička crkvica Sv. Mihovila s freskama iz 14. stoljeća.

Šolta (pronounced [%CA%83%C9%94%CC%82%CB%90lta]; Italian: Solta; Latin: Solentium) is an island in Croatia. It is situated in the Adriatic Sea in the central Dalmatian archipelago, west of the island of Brač, south of Split (separated by Split Channel) and east of the Drvenik islands, Drvenik Mali and Drvenik Veli (separated by the Šolta Channel).[2] Its area is 58.98 km2[3][4] and it has a population of 1,700 (as of 2011).[1]

The highest peak of Šolta is the summit Vela Straža[5] which is 236 metres high.[4] On the north-eastern coast of the island there are the large bays of Rogač and Nečujam. In the western part of the interior of Šolta there is a field approximately 6 km (4 mi) long and 2 km (1 mi) wide.

The economy of the island is based on vineyards, olives, fruit, fishing and tourism.[2][5] While the main settlements (Grohote, Gornje Selo, Srednje Selo, Donje Selo) are inland, the main fishing centres are Maslinica,[5] which is exposed to only north-westerly winds, making it a good shelter for smaller boats.[2] Rogač is the main port and Nečujam the centre of the island’s tourism.

Najčešća prezimena prema popisu iz 2011 / Most common surnames 2011

  • Bezić
  • Blagaić
  • Buktenica
  • Burica
  • Cecić
  • Jakovčević
  • Kalebić
  • Novaković
  • Radman
  • Vidan

2 svjetski rat / WWII

Srednje Selo, prezimena

Purtić:

Documents