Follow
NOVIGRAD
Slikoviti povijesni dalmatinski gradić smješten na južnoj obali Novigradskog mora u dugom strmom zaljevu 33 km sjeveroistočno od Zadra, izgrađen na ostacima tvrđave iz 13. stoljeća na vrhu strmog brijega iznad grada.
Matične knjige
U državnom arhivu u Zadru čuvaju se glagoljske matičkne knjige:
- rođenih: 1662-1693, 1694-1719, 1720-1759
- vjenčanih: 1667-1692, 1693-1719, 1719-1810
Očuvane su i tabelarne matice od 1825. i nalaze se u navedenom arhivu.
U Župnom uredu u Novigradu postoji i prijepis knjige godova za 18 i 19 stoljeće.
Povijest Novigrada
Naseljen je od brončanog doba, s gradinskim naseljem na mjestu današnje tvrđave, otkad ovaj kraj naseljavaju «Liburni». Utvrda i naselje nastavili su život i u rimsko doba, kao i nakon doseljenja Hrvata u današnju domovinu u 7. stoljeću, što dokazuju razno ostaci, posebno crkve i dijelovi crkvenog namještaja i drugo.
976. godine: porušena benediktinska opatija dvojnog titulara sv. Pavla ili sv. Kate.
1220. godine: obnovljena rimska utvrda i nazvana «CASTRUM NOVUM» (Novigrad).
1282 godine: ličko - krbavski velikaš Juraj Gusić (Kurjaković) podigao tvrđavu kako bi zaštitio svoje posjede oko Novigrada.
1386. godine: u tvrđavi zatočena hrvatsko-ugarska kraljica Marija i njena majka Elizabeta , žena Ludovika I. Anžuvinca i kći bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića (po legendi je kraljica Elizabeta u zatočeništvu izvezla kraljevski plašt – «Planitu», koja se čuva u župnoj crkvi Sv. Marije u Novigradu).
1387. godine: kraljica Elizabeta umorena ili je umrla prirodnom smrću.
1387. godine: (od siječnja do travnja) tvrđava su s morske strane opsjeli Mlečani, a s kopna Ivan Krčki i Budislav Krbavski. U tvrđavi je hrvatski ban Ivan Paližna držao zatočenu kraljicu Mariju, zaručnicu Žigmunda Luksemburškog .
1387. godine: kraljica Marija oslobođena iz zatočenistva.
1526. godine: Novigrad (kastel s podgrađem) imao je 1054 stanovnika.
1551. godine: u Novigradu napisan Novigradski zbornik starohrvatskog običajnog prava. Novigradski zbornik počinje riječima: "Na slavu božju 1551. na 12. veljače u Novigradu. Ovdje dolje napisat ćemo običaje, koji su bili na tlu Hrvatske između Knina i Nina, kojih su se običaja držali naši djedovi i pradjedovi i mi poslije njih.
1571. godine: brojna turska vojska i topništvo Ferhat Sandžaka od Bosne opsjedala je Novigrad, ali su izdržljivi i hrabri branitelji, među kojima se istaknuo kapetan Luka Halaburić , očuvali tvrđavu i prisilili Turke na uzmak.
1633. godine: Mletački dužd Francesco Erizzo svojom dukalom udovoljio je zahtjevima Novigrađana: da ih se oslobodi od plačanja državnog poreza tzv. desetine, jer nisu mogli obrađivati svoje polje zbog blizine turske granice, da im se popravi župna crkva koja je bila u trošnom stanju, te da im odobri jednog kirurga. Desetina je tada iznosila 200 dukata godišnje, za popravak crkve odobren je iznos od 50 dukata, a za uzdržavanje kirurga određen je iznos plaće jednog vojnika u tvrđavi.
1647. godine: Mlečani pod zapovjedništvom generalnog providura Leonarda Foscola oslobodili Novigrad od Turaka.
1662. godine: u boju s Turcima na Otresu (pokraj Bribirskih Mostina) poginuo don Vicko Vlatković, župnik Novigrada, te velik broj Novigrađana (imena su im nepoznata).
1700. godine: obnovljena crkva sv. Kate, koja je bila srušena u ciparskom ratu 1571.
1708. godine: restaurirana tvrđava - Fortica.
1718. godine: temeljito obnovljena (pregrađena) stara župna crkva Porođenja BDM (Male Gospe).
1744. godine: arhiđakon don Ivan Vlatković ispisao Statut lige kotara ninskoga "Za držati ga pri sebi i svojih poslidnjih u kući svojoj u Novome gradu".
1745. godine: u Novigradu rođen Petar Ante Zorzi, kardinal svete Rimske crkve, nadbiskup i metropolit Udina u Italiji.
1776. godine: u Novigradu potpisan sporazum izmedu Mlečana i austrijskih vlasti o uređenju pograničnih područja. S mletačke strane nazočio je generalni providur Dalmacije Gradenigo, a s austrijske pukovnik Aspremont. Sporazum je nazvan Novigradska konvencija prijateljstva.
1777. godine: u Novigradu ratificirana Novigradska konvencija prijateljstva.
1797. godine: austrijske trupe pod zapovjedništvom pukovnika Danesa zauzele Novigrad.
1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mirovnog suda (u vrijeme prve austrijske vladavine).
1798. godine: Novigrad postaje sjedište Mistnog starješinstva, poput još 22 dalmatinska kotara.
1800. godine: podignuta crkva sv. Nikole.
1811. godine: dekretom generalnog guvernera Ilirskih pokrajina Bertranda u Ljubljani osnovana općina Novigrad, a s radom je počela 1.1.1812. U sastav općine, uz Novigrad, ušla su sela: Starigrad, Seline, Jasenice, Kruševo, Karin Gornji, Karin Donji, Popović, Donje Biljane, Gornje Biljane, Smilčić, Kašić, Islam Grčki, Islam Latinski, Paljuv, Podgradina, Posedarje (ušlo u sastav općine 1813.), Slivnica i Vinjerac.
1878. godine: osnovano Prvo Ribarsko Društvo Novigradsko, prvo u Dalmaciji.
1885. godine: prijestolonasljednik Rudolf Habsburški (sin cara Franje Josipa I. ) posjetio Novigrad. Povodom njegova dolaska Općina Novigradska izdala pjesmu prigodnicu.
1890. godine: Novigrad je imao 969 stanovnika.
1907. godine: članovi Narodne (narodnjačke) stranke osnovali Gospodarsku blagajnu za štednju i zajmove.
1921. godine: Novigrad je imao 1178 stanovnika.
1924. godine: izbila tučnjava između pristalica HSS-a i žandara, osnovan nogometni klub Lav, koji je kasnije promijenio ime u NOŠK.
1941-1945 g.: u Drugom svjetskom ratu nastradale 52 osobe.
1955. godine: podignuta Tvornica ribljeg brašna.
1960. godine: započela s radom Dječja konfekcija (Kondal Novigrad).
1962. godine: ukinuta Općina Novigrad.
1971. godine: Novigrad je imao 837 stanovnika.
1974. godine: otvorena nova zgrada Osnovne škole.
1978 . godine: osnovano dobrovoljno vatrogasno društvo Novigrad.
1991. godine: Novigrad je imao 612 stanovnika.
1992. godine: 2. siječnja jugoslavenska vojska i četnici okupirali Novigrad, u mjestu je ostalo 5 osoba.
1993. godine: 25. siječnja u vojno-redarstvenoj akciji "Maslenica" Novigrad oslobođen od okupacije.
1993. godine: u Domovinskom ratu poginule 4 osobe.
Istaknute ličnosti Novigrada:
- don Ivan Vlatković (1695-1766)
- Pavao Vlatković - Kontin (1853-1912)