Follow
O obitelji Kružić, izvor / source from ArhiNet - Nacionalni arhivski informacijski sustav, Hrvatski Državni arhiv
Obitelj Kružić
- Razdoblje: 1399 -
- Normativni nazivi: Kružić, obitelj (hrvatski)
- Povijesni nazivi: de Krug (1513 - ) (hrvatski)
- Povijest: Obitelj je krajem 14. i početkom 15. stoljeća obitavala u krajevima oko Bihaća, u Nebljuškoj župi, gdje se kod grada Ribča i danas nalazi mjesto Kruge. Član obitelji bio je vjerojatno i Petar Kružić, budući da je uz prezime uvijek nosio i pridjevak «de Krug». Međutim, P. Ritter Vitezović smatra da je podrijetlom bio iz Trsata, J. W. Vlavasor iz Lupoglava, A. Kačić Miošić iz Poljica, a R. Lopašić iz Zvečaja kraj Bosiljeva. Petar je oko 1513. u Klisu obnašao neku vojničku dužnost, a kapetanom spomenutog grada postao je 1520. nakon pogibije bana Petra Berislavića. Dvije godine kasnije imenovan je i senjskim kapetanom pa je od tada nosio naziv «kapetan senjski i knez kliški». Znamenit je po zapovijedanju vojskom koja je pobjedila Turke Osmanlije kod Klisa (1524) i Senja (1525), te po pružanju pomoći opkoljenom Jajcu. Godine 1527. kralj Ferdinand I. dao mu je u zalog Lupoglav u Istri za troškove održavanja povjerenih mu gradova. Godine 1529. zahvalio se na senjskoj kapetaniji i zadržao samo Klis tijekom čije je obrane poginuo 1537. Imao je tri sina: Franju (umro 1536), Ivana (umro 1580) i Jurja (1547-1570). Ivanu je 1550. godine podjeljeno viteštvo, a 1570. barunstvo. Karlobaški Kružići, prema obiteljskoj tradiciji, potječu od jednog Petrovog sina, a prvi je genealoški utvrđen član karlobaške obitelji Andrija (1613-1655).
- Sjedišta: Bihać (1400-1500); Klis (1513-1537); Karlobag (1550-); Lupoglav (1527-)
- Arhivsko gradivo: 1. fond/ HR-HDA-737 Obitelj Kružić (stvaratelj)
- Literatura: Bojničić, Ivan. Der Adel von Kroatien und Slavonien, .str. 98, tabl. 69. ,Hrvatski leksikon, prvi svezak, .str. 656.,Perojević, Marko. Petar Kružić kapetan i knez grada Klisa, Jurković, Ivan. The Fate of the Croatian Noble Families in the Face of Ottoman Advance,
- Identifikator: HR-HDA/S - 11464
- Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Grb obitelji Kružić
Opis grba
ŠTIT: U crvenome štitu srebrni orao kljuje zlatno janje.
NAKIT: Iznad štita, okrunjena kaciga na kojoj stoji srebrni orao ispruženih krila.
PLAŠT: zlatni i crveno - srebrni.
Povelju o plemstvu i grbu i predaju očeva grba podijelio je kralj Ferdinand 1. u Beču, 22. studenoga 1529. za Ivana Kružića, sina Petra Kružića. Ugarsko plemstvo dobio je Jakov Kružić 1570. godine.
Plemstvo hrvatsko - ugarsko (Nobilis Hungariae Croatiae ac Slavoniae).
Ovo se prezime pojavljuje u izvorima u obliku: Kružić, Kruxich, Cruxich i Krusich.
Petar Kružić (Johhan Kruxich) "de Clisa" ili "od Klisa" bio je najslavniji član plemića Kružića, koji su pripadali nižem hrvatskom plemstvu, a bili su podrijetlom, prema Valvasoru, iz Lupoglava u Istri. Kašić pak tvrdi da su iz Poljica.
Povjesničar Perojević smatra da je Petar Kružić rođen na rijeci Mrežnici kod Bosiljeva.
Kružići su nazvani po mjestu Krug (Croog) između planine Plješevice i rijeke Une, gdje se u Nebljuškoj župi 1524. spominje Petar Kružić kao vlasnik tvrđave i grada Klisa. Službu kaštelana u Klisu obavljao je već 1513. godine pa se može zaključiti da je rođen i prije 1490. godine, jer je već tada bio odrastao čovjek. Bio je dopao i turskog zarobljeništva, ali se nekako uspio izbaviti. Kružići se spominju na prostoru od Bihaća i Kladuše do Grobnika i Trsata, Ozlja, Zagreba i Križevaca.
Imao je dvije sestre, Jelenu i Katarinu, a bio je oženjen Jerolimom od roda Vragovića, plemića od Maruševca. Od njegove djece poznati su sinovi Franjo i Jakov te nezakoniti sin Ivan.|77
Jakov je bio kapetan, a 1570. godine postao je mađarski plemić. Bio je bez potomaka, a potomci njegova sina Ivana i danas žive oko Karlobaga i u nekim mjestima Hrvatskog primorja.
Hrvatsko-ugarski kralj Ljudevit II. Jagelović nagradio je Kružića i Orlovčića darovavši im grad Brezovicu u Križevačkoj županiji, zbog zasluga u obrani Klisa i zasluga za državu.
U svibnju 1520. godine sudjelovao je u borbama s Turcima kod Korenice, kada je poginuo ban i biskup ban Petar Berislavić Petar Berislavić]. Za života je stekao naslov "Čuvar grada Klisa ".
Petar Kružić bio je kapetan Senja, zajedno s Grgurom Orlovčićem, a od 1523. godine knez i kapetan Klisa. Nakon pogibije Grgura Orlovčića u bici na Mohačkom polju 1526. godine, Kružić je sam obnašao dužnost kapetana Senja i Klisa.
Godine 1527. Kružić je od austrijskog kralja dobio Lupoglav u Istri u kojemu je živio i pripremao obranu Klisa i Senja. Dugo je uspješno branio tvrđavu Klis od Turaka, te je i 1537. godine i poginuo braneći ga. Klis je nakon njegove pogibije pao u turske ruke.
Pokopan je u u crkvi Blažene Djevice Marije na Trsatu, u kapelici Sv. Petra, koju je sam podigao 1531. godine, kao zavjet sv. Petru u jednoj bici s Turcima. Petar Kružić je sagradio stube iz grada do Trsata, tj. do franjevačkog svetišta.
Njegova sestra Jelena otkupila je glavu svoga brata i pokopala ju zajedno s tijelom u franjevačkom samostanu na Trsatu.
Napomena: U Korjenić-Neorićevu grbovniku iz 1595. godine nalazi se i grb obitelji Kružićević (Kruxichievich) koji je sličan ili gotovo isti kao i grb obitelji Kružić. | 78
Opis grba obitelji Kružičević: U zlatnom štitu srebrni okrunjeni orao; iznad kacige orao isti kao u štitu. Plašt je zlatni.
_______________________________________
- | 77 Anđelko Mijatović, Petar Kružić, kliški i senjski kapetan, Senjski zbornik, 17, 1990., str. 25.
- | 78 Grbovnik obitelji Korjenić - Neorić iz 1595. godine najraniji je prijepis izgubljenog predloška Petra Ohmučevića. Danas se ovaj grbovnik čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
LITERATURA:
- Bojničić, 1899., 98., T 69.
- Marko Perojević, Petar Kružić, kapetan i knez Klisa, Zagreb 1931.
- Anđelko Mijatović, Petar Kružić, klis'ki i senjski kapetan, Senjski zbornik, 17., (1990.), 25.
- Ljubović Enver, 1998.,97.-98.
- Ljubović Enver, 2001.,115.-116.
- Ljubović Enver, 2003.,159.-160.
Izvor: CRO-eu.com > Lička prezimena > Ličke plemićke obitelji > K > KRUZIC
Potomci
Karlovački povjesničar Radoslav Lopašić u svom djelu Oko Kupe i Korane kaže da su se rođaci Petra Kružića još 1533. godine sklonili pod tada frankopanski grad Kladušu, a u drugoj polovici 16. stoljeća naseljeni su u naselje Zadobarje (Zadoborje) uz rijeku Dobru kraj Karlovca. Potomci ove obitelji, od koje potječe Ivan Kružić koji je 1650. godine bio sudac zagrebačke županije, cijelo su to vrijeme održali prezime i svijest o svom plemenitom podrijetlu čuvajući svoja starinska obiteljska pisma iako su stoljećima živjeli kao obični seljaci. Legenda govori da je središte Zadobarja, Klistra, nazvana tako upravo u spomen na junačku obranu Klisa i njegovog zapovjednika Petra Kružića. Po njima se naziva i jedan od zadobarskih zaselaka koji se često isticao kao zasebno naselje.
Iz novine Novo Doba, Split - 24.09.1938., članak o potomcima i rodoslovlju Juraj Kružića kapetana od porta u Karlobagu, koji je bio jedan od potomaka Petra Kružića
Petar Kružić u jurišu tijekom mladih dana.(Ilustracija Zvonimira Grbašića), izvor: Petar Kružić - heroj Klisa, članak
Ogranak obitelji Kružić (Crusich, Cruxich) u Trogiru:
- Ivan Kružić,(Giovanni Crusich, Zuanne Crusich), rodonačelnik trogirskog ogranka obitelji Kružić, oblik prezimena Kružić prema Status Animarium iz 1702., 1723. i 1726. godine je zabilježeno i zapisivano u obliku Crusich i Cruxich.
Najvjerovatnije je bio dalji rod ili lako moguće jedan od potomaka Petra Kružića (?), zbog nedostatka zapisa iz perioda prije 1649. godine teško je utvrditi, no kako je ime prvog Ivanovog sina bilo Juraj (Jure, Zorzi Crusich) rođenog 1674. godine prema stanju duša (Statusu Animariumu Trogira) iz 1702. godine, ukazuje mogućnost na vjerovatno pretka Juraja (Jurja) Kružića (?).
Da li je Ivan bio doseljenik u Trogir iz Kaštel Staroga, ili možda iz Klisa za vrijem navale Turaka, ili možda čak iz Senja ili Karlobaga, nije poznato. Dodajmo činjenjicu da su se imena davala po svecima ili po ocu odnonos pretku, pa tako se nalaze crkve Sv. Jurja od Raduna u Kaštel Starom, Sv. Juraj u Žestinju u Kaštel Štafiliću, dok se naselje Sveti Juraj (ili Jurjevo) nalazi u neposrednoj blizini grada Senja, također pri ovome i crkve Sv. Jurja koje se nalaze na otoku Pagu crkve Sv. Jurja i Sv. Juraja.
Trogirski ogranak prezimena obitelji Kružić (Cruxich, Crusich) se u Trogiru pojavlju sa nadimcima: Žeravica (Xeravizza) 1748., Mechis 1668., Camerlengo o Balage 1770. godine.
O obitelji Kružić, izvor / source from ArhiNet - Nacionalni arhivski informacijski sustav, Hrvatski Državni arhiv
Obitelj Kružić
- Razdoblje: 1399 -
- Normativni nazivi: Kružić, obitelj (hrvatski)
- Povijesni nazivi: de Krug (1513 - ) (hrvatski)
- Povijest: Obitelj je krajem 14. i početkom 15. stoljeća obitavala u krajevima oko Bihaća, u Nebljuškoj župi, gdje se kod grada Ribča i danas nalazi mjesto Kruge. Član obitelji bio je vjerojatno i Petar Kružić, budući da je uz prezime uvijek nosio i pridjevak «de Krug». Međutim, P. Ritter Vitezović smatra da je podrijetlom bio iz Trsata, J. W. Vlavasor iz Lupoglava, A. Kačić Miošić iz Poljica, a R. Lopašić iz Zvečaja kraj Bosiljeva. Petar je oko 1513. u Klisu obnašao neku vojničku dužnost, a kapetanom spomenutog grada postao je 1520. nakon pogibije bana Petra Berislavića. Dvije godine kasnije imenovan je i senjskim kapetanom pa je od tada nosio naziv «kapetan senjski i knez kliški». Znamenit je po zapovijedanju vojskom koja je pobjedila Turke Osmanlije kod Klisa (1524) i Senja (1525), te po pružanju pomoći opkoljenom Jajcu. Godine 1527. kralj Ferdinand I. dao mu je u zalog Lupoglav u Istri za troškove održavanja povjerenih mu gradova. Godine 1529. zahvalio se na senjskoj kapetaniji i zadržao samo Klis tijekom čije je obrane poginuo 1537. Imao je tri sina: Franju (umro 1536), Ivana (umro 1580) i Jurja (1547-1570). Ivanu je 1550. godine podjeljeno viteštvo, a 1570. barunstvo. Karlobaški Kružići, prema obiteljskoj tradiciji, potječu od jednog Petrovog sina, a prvi je genealoški utvrđen član karlobaške obitelji Andrija (1613-1655).
- Sjedišta: Bihać (1400-1500); Klis (1513-1537); Karlobag (1550-); Lupoglav (1527-)
- Arhivsko gradivo: 1. fond/ HR-HDA-737 Obitelj Kružić (stvaratelj)
- Literatura: Bojničić, Ivan. Der Adel von Kroatien und Slavonien, .str. 98, tabl. 69. ,Hrvatski leksikon, prvi svezak, .str. 656.,Perojević, Marko. Petar Kružić kapetan i knez grada Klisa, Jurković, Ivan. The Fate of the Croatian Noble Families in the Face of Ottoman Advance,
- Identifikator: HR-HDA/S - 11464
- Pravila ili propisi: ISAAR(CPF) Međunarodni standard arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe i obitelji, 2. izdanje, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2006.
Grb obitelji Kružić
Opis grba
ŠTIT: U crvenome štitu srebrni orao kljuje zlatno janje.
NAKIT: Iznad štita, okrunjena kaciga na kojoj stoji srebrni orao ispruženih krila.
PLAŠT: zlatni i crveno - srebrni.
Povelju o plemstvu i grbu i predaju očeva grba podijelio je kralj Ferdinand 1. u Beču, 22. studenoga 1529. za Ivana Kružića, sina Petra Kružića. Ugarsko plemstvo dobio je Jakov Kružić 1570. godine.
Plemstvo hrvatsko - ugarsko (Nobilis Hungariae Croatiae ac Slavoniae).
Ovo se prezime pojavljuje u izvorima u obliku: Kružić, Kruxich, Cruxich i Krusich.
Petar Kružić (Johhan Kruxich) "de Clisa" ili "od Klisa" bio je najslavniji član plemića Kružića, koji su pripadali nižem hrvatskom plemstvu, a bili su podrijetlom, prema Valvasoru, iz Lupoglava u Istri. Kašić pak tvrdi da su iz Poljica.
Povjesničar Perojević smatra da je Petar Kružić rođen na rijeci Mrežnici kod Bosiljeva.
Kružići su nazvani po mjestu Krug (Croog) između planine Plješevice i rijeke Une, gdje se u Nebljuškoj župi 1524. spominje Petar Kružić kao vlasnik tvrđave i grada Klisa. Službu kaštelana u Klisu obavljao je već 1513. godine pa se može zaključiti da je rođen i prije 1490. godine, jer je već tada bio odrastao čovjek. Bio je dopao i turskog zarobljeništva, ali se nekako uspio izbaviti. Kružići se spominju na prostoru od Bihaća i Kladuše do Grobnika i Trsata, Ozlja, Zagreba i Križevaca.
Imao je dvije sestre, Jelenu i Katarinu, a bio je oženjen Jerolimom od roda Vragovića, plemića od Maruševca. Od njegove djece poznati su sinovi Franjo i Jakov te nezakoniti sin Ivan | 77
Jakov je bio kapetan, a 1570. godine postao je mađarski plemić. Bio je bez potomaka, a potomci njegova sina Ivana i danas žive oko Karlobaga i u nekim mjestima Hrvatskog primorja.
Hrvatsko-ugarski kralj Ljudevit II. Jagelović nagradio je Kružića i Orlovčića darovavši im grad Brezovicu u Križevačkoj županiji, zbog zasluga u obrani Klisa i zasluga za državu.
U svibnju 1520. godine sudjelovao je u borbama s Turcima kod Korenice, kada je poginuo ban i biskup Petar Berislavić. Za života je stekao naslov "Čuvar grada Klisa ".
Petar Kružić bio je kapetan Senja, zajedno s Grgurom Orlovčićem, a od 1523. godine knez i kapetan Klisa. Nakon pogibije Grgura Orlovčića u bici na Mohačkom polju 1526. godine, Kružić je sam obnašao dužnost kapetana Senja i Klisa.
Godine 1527. Kružić je od austrijskog kralja dobio Lupoglav u Istri u kojemu je živio i pripremao obranu Klisa i Senja. Dugo je uspješno branio tvrđavu Klis od Turaka, te je i 1537. godine i poginuo braneći ga. Klis je nakon njegove pogibije pao u turske ruke.
Pokopan je u u crkvi Blažene Djevice Marije na Trsatu, u kapelici Sv. Petra, koju je sam podigao 1531. godine, kao zavjet sv. Petru u jednoj bici s Turcima. Petar Kružić je sagradio stube iz grada do Trsata, tj. do franjevačkog svetišta.
Njegova sestra Jelena otkupila je glavu svoga brata i pokopala ju zajedno s tijelom u franjevačkom samostanu na Trsatu.
Napomena:
U Korjenić-Neorićevu grbovniku iz 1595. godine nalazi se i grb obitelji Kružićević (Kruxichievich) koji je sličan ili gotovo isti kao i grb obitelji Kružić. | 78
Opis grba obitelji Kružičević: U zlatnom štitu srebrni okrunjeni orao; iznad kacige orao isti kao u štitu.
Plašt je zlatni.
_______________________________________
- | 77 Anđelko Mijatović, Petar Kružić, kliški i senjski kapetan, Senjski zbornik, 17, 1990., str. 25.
- | 78 Grbovnik obitelji Korjenić - Neorić iz 1595. godine najraniji je prijepis izgubljenog predloška Petra Ohmučevića. Danas se ovaj grbovnik čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
LITERATURA:
- Bojničić, 1899., 98., T 69.
- Marko Perojević, Petar Kružić, kapetan i knez Klisa, Zagreb 1931.
- Anđelko Mijatović, Petar Kružić, klis'ki i senjski kapetan, Senjski zbornik, 17., (1990.), 25.
- Ljubović Enver, 1998.,97.-98.
- Ljubović Enver, 2001.,115.-116.
- Ljubović Enver, 2003.,159.-160.
Izvor: CRO-eu.com > Lička prezimena > Ličke plemićke obitelji > K > KRUZIC
Potomci
Karlovački povjesničar Radoslav Lopašić u svom djelu Oko Kupe i Korane kaže da su se rođaci Petra Kružića još 1533. godine sklonili pod tada frankopanski grad Kladušu, a u drugoj polovici 16. stoljeća naseljeni su u naselje Zadobarje (Zadoborje) uz rijeku Dobru kraj Karlovca. Potomci ove obitelji, od koje potječe Ivan Kružić koji je 1650. godine bio sudac zagrebačke županije, cijelo su to vrijeme održali prezime i svijest o svom plemenitom podrijetlu čuvajući svoja starinska obiteljska pisma iako su stoljećima živjeli kao obični seljaci. Legenda govori da je središte Zadobarja, Klistra, nazvana tako upravo u spomen na junačku obranu Klisa i njegovog zapovjednika Petra Kružića. Po njima se naziva i jedan od zadobarskih zaselaka koji se često isticao kao zasebno naselje.
Iz novine Novo Doba, Split - 24.09.1938., članak o potomcima i rodoslovlju Juraj Kružića kapetana od porta u Karlobagu, koji je bio jedan od potomaka Petra Kružića
Petar Kružić u jurišu tijekom mladih dana.(Ilustracija Zvonimira Grbašića), izvor: Petar Kružić - heroj Klisa, članak
Ogranak obitelji Kružić (Crusich, Cruxich) u Trogiru:
- Ivan Kružić,(Giovanni Crusich, Zuanne Crusich), rodonačelnik trogirskog ogranka obitelji Kružić, oblik prezimena Kružić prema Status Animarium iz 1702., 1723. i 1726. godine je zabilježeno i zapisivano u obliku Crusich i Cruxich.
Najvjerovatnije je bio dalji rod ili lako moguće jedan od potomaka Petra Kružića (?), zbog nedostatka zapisa iz perioda prije 1649. godine teško je utvrditi, no kako je ime prvog Ivanovog sina bilo Juraj (Jure, Zorzi Crusich) rođenog 1674. godine prema stanju duša (Statusu Animariumu Trogira) iz 1702. godine, ukazuje mogućnost na vjerovatno pretka Juraja (Jurja) Kružića (?).
Da li je Ivan bio doseljenik u Trogir iz Kaštel Staroga, ili možda iz Klisa za vrijem navale Turaka, ili možda čak iz Senja ili Karlobaga, nije poznato. Dodajmo činjenjicu da su se imena davala po svecima ili po ocu odnonos pretku, pa tako se nalaze crkve Sv. Jurja od Raduna u Kaštel Starom, Sv. Juraj u Žestinju u Kaštel Štafiliću, dok se naselje Sveti Juraj (ili Jurjevo) nalazi u neposrednoj blizini grada Senja, također pri ovome i crkve Sv. Jurja koje se nalaze na otoku Pagu crkve Sv. Jurja i Sv. Juraja.
Trogirski ogranak prezimena obitelji Kružić (Cruxich, Crusich) se u Trogiru pojavlju sa nadimcima: Žeravica (Xeravizza) 1748., Mechis 1668., Camerlengo o Balage 1770. godine.