Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.
Follow

Apoxyomenos / Apoksimeon

Project Tags

Purpose of this project is to list all those connected with Croatian Apoksimeon, starting with finding, restauration and analysis.

  • Found by: Rene Wouters
  • Archaeologists who worked on it: Smiljan Gluščević
  • Restoration: Antonio Šerbetić

Apoxyomenos (the "Scraper") is one of the conventional subjects of ancient Greek votive sculpture; it represents an athlete, caught in the familiar act of scraping sweat and dust from his body with the small curved instrument that the Romans called a strigil.

  • The most renowned Apoxyomenos in Classical Antiquity was that of Lysippos of Sikyon, the court sculptor of Alexander the Great, made ca 330 BCE. The bronze original is lost, but it is known from its description in Pliny the Elder's Natural History.
  • The sculpture is commonly represented by the Pentelic marble copy in the Museo Pio-Clementino in Rome, discovered in 1849 when it was excavated in Trastevere. The sculpture, slightly larger than lifesize, with a slightly smaller head (1:8 of the total height, rather than the 1:7 of Polykleitos) and longer and thinner limbs.
  • A fragmentary bronze statue of the Polycleitan/Sikyonian type,who holds his hands low to clean the sweat and dust from his left hand, was excavated in 1896 at the site of Ephesus in Turkey.

The Croatian Apoxyomenos / Hrvatski Apoksimeon

  • Apoxyomenos of this model, who strigilates his left hand, held close to his thigh, was recovered by Rene Wouten from the northern Adriatic Sea between two islets, Vele Orjule and Kosjak, near Lošinj in Croatia, in April 1999. No parts of the statue were missing, though its head was disconnected from the body. 1.92m long, the statue is currently thought to be a Hellenistic copy of Lysippos’ Apoxyomenos from the second or first century BCE; it is conserved in Zadar Museum as the 'Croatian Apoxyomenos. It shares with the Ephesus bronze "the almost portrait-like individuality of the face, by no means a 'classical' type", with its broad, fleshy jaw and short chin and "hair made rough and unruly by sweat and dust".

Kip je 1996. pronašao belgijski turist René Wouters, kraj otočića Vele Orjule, na pješčanom dnu između dvije stijene, na dubini od oko 45 metara. Nalaz je Ministarstvu kulture Republike Hrvatske prijavljen 1998. Ronioci Specijalne policije i stručnjaci Ministarstva kulture i Arheološkog muzeja u Zadru izronili su kip 27. travnja 1999.

Hrvatski se Apoksiomen razlikuje od Lizipova prvenstveno po tome što drži ruke u visini boka, a ne podlaktice. Smatra se da lošinjska kopija potječe iz II. ili I. st. pr. Kr. Kip sličnog tipa nađen je 1896. u Efezu (Turska; sada je u Beču, Kunsthistorisches Museum). Veći broj fragmentarnih nalaza upravo ovog tipa upućuje na njegovu popularnost u antici; možda je vatikanski Apoksiomen ustvari varijacija na Lizipovu temu.

Apoksiomen se u moru kod Lošinja nije našao odmah nakon izrade (dokazuju to i nalazi unutar kipa), već - prema radio-karbonskom datiranju organskog materijala - između 20. pr. Kr. i 110. po Kr. Početkom II. st. po Kr. Apoksiomen je već bio antikvitet, i lako je moguće da je putovao u veći grad, poput tadašnje Akvileje, Ravene ili Pule.
Opsežna podvodna pretraga (pomoću metalnih i drugih detektora) na području od 10.000 kvadratnih metara oko mjesta nalaza, te pretraga 50.000 kvadratnih metara podmorja pomoću robotske sonde nije otkrila tragove antičkog brodoloma; nađeni su samo dio rimskog olovnog sidra, pet ulomaka amfore iz II. st. po Kr, te podnožje našeg kipa. Zato moramo pretpostaviti da je Apoksiomen izbačen s rimskog trgovačkog broda tijekom oluje. Kakva je nužda pomorce primorala da žrtvuju dragocjeni teret, ostaje zagonetka.

Lošinjski je Apoksiomen izronjen prepun morskih organizama (školjaka itd.) priraslih uz stijenke. Za uklanjanje inkrustacije nisu se koristila kemijska sredstva. Konzervatorski radovi, prvi takve vrste u nas, provodili su se isključivo mehanički, preciznim ručnim alatima i povremeno uz pomoć stroja. Kako je kip imao niz napuknuća te veće oštećenje na bedrenom dijelu desne noge, sanirani su svi spojevi. Izrađena je i posebna konstrukcija koja iznutra podupire cijelu figuru. Nađeno je i originalno Apoksiomenovo brončano postolje, ukrašeno ornamentom kvadrata i svastika.

U unutrašnjosti Apoksiomena pronađeni su komadići drva, grančice, nekoliko sjemenki plodova, koštice masline i trešnje, te gnijezdo maloga glodavca. Još od pronalaska kipa, arheolozi su podijeljeni oko toga je li model po kojem je kipar radio bio ljevak ili dešnjak. Talijanski ministar školstva Giuseppe Fioroni, po zanimanju liječnik, prigodom posjeta firentinskoj izložbi hrvatskog Apoksiomena uočio je da su mišići lijevog ramena razvijeniji od onih na desnom, iz čega je izveo zaključak da je model bio ljevoruk.

Apoksiomen je 2007. godine, dobio nagradu Europa Nostra, nagradu EU za zaštitu baštine.
English (US)   eesti   Svenska   Español (España)   Français   עברית   Norsk (bokmål)   dansk   Nederlands   Deutsch   »
To enable the proper functioning and security of the website, we collect information via cookies as specified in our Cookie Policy. Geni does not use any third-party cookies.