Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.
Follow

Vrlika

Project Tags

Top Surnames

Begović, Begovich, Čerina, Čvrljak and 15 others
view all

Profiles

Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija grada Vrlika / This project is a part of Croatian Genealogy – Dalmatia, city of Vrlika.

Ovaj projekt uključuje geni podprojekte naselja i sela u sastavu grada Vrlika. / This project include a geni subprojects of settlements and villages in area of city Vrlika., pogledajte u nastavku nazive naselja i sela / see a names of settlements and villages on the list below

Hr | En | It | Hu | La

Lokacija / Location: Vrlika

Matične crkvene knjige / Croatia, Church Books, 1516-1994, from FamilySearch

Vrlika

Povijest / History

Najstariji tragovi života ljudi na ovom području potječu iz starog kamenog doba (oko 30 000 pr. Krista). Nedaleko izvora Cetine, u Gospodskoj pećini sjeverno od zaseoka Milaši pronađeni su ulomci keramičke zdjele i koštano šilo.

Vrlika je bila je smještena oko samog izvora rijeke Cetine. Tu je bila starohrvatska crkva sv. Spasa, koja je do naših dana sačuvana, a zvonik ove crkve je najstariji kod nas sačuvan. U četrnaestom je stoljeću crkva sv. Spasa proširena i dobila je uglastu apsidu na začelju. Crkvu je dao sagraditi kninski župan Gastika i njegova majka Nemira. Oko crkve je nekropola s oko 1150 grobova i 700 stećaka. Tu je nađena ranosrednjovjekovna kadionica iz doba kad su ove krajeve pokrštavali i misionarili franački misionari (9. stoljeće). Prema tim nalazima Vrlrika je bila veliko naselje. U doba kad su franjevci došli u ove krajeve, napravili su samostan sv. Kate (kod Vukovića vrila). Steći, kojima cijeli kraj obiluje vađeni su u kamenolomu Plazajke (brdo Kapnice).

Grad Vrlika, prvi put se spominje u pisanim izvorima 1069. godine, kao sjedište Cetinske općine, starohrvatske općine koja je obuhvaćala gradove: Glavaš, Prozor, Sinj, Trilj, Stolac, Gradac, Nutjak, Tugare i Poljičku župu.

Od pet starohrvatskih općina (Imotska, Zminjska, Kliška i Dridska) koje su se nalazile na području sadašnje Splitsko-dalmatinske županije cetinska općina bila je najveća. Na njenim rubnim područjima u srednjem vijeku izgrađuje se lanac utvrda koje označavaju granice prema okolnim općinama. Tako prema imotskoj općini nastaje tvrđava Cacvina, a na jugu prema kliškoj tvrđava Nutjak, a na sjeveru prema kninskoj općini i putu za Bosnu tvrđava Glavaš.

U vremenu između 10. i 11. stoljeća, sjeverni dio cetinske općine se izdvaja u samostalnu općinu - Vrličku, koja na sjeveru graniči s kninskom općinom, a na jugu (kod današnjega manastira Dragović) s cetinskom općinom.

Iznad samog naselja na nepristupačnoj stijeni stoji srednjovjekovna utvrda Prozor koja dominira nad gradom i pogledom na širu oklicu, a spominje se po prvi put nakon provale Turaka u selo Vrhrike (Cetina) te da su tadašnji stanovnici su pobjegli u utvrdu Prozor koju je sagradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Kasnije su ti isti prebjezi osnovali naselje ispod same utvrde i dali mu staro, al pomalo izmijenjeno ime - Vrlika.

Vrlika nije bila castrum - utvrđeni grad, poput Glavaša i Prozora, već joj je položaj prirodno bio zaštićen vodama. Tijekom druge polovice 15. stoljeća, usljed učestalih prodora Turaka kroz klanac Uništa na prostor vrličke općine, stanovnici središta stare Vrlike sklanjaju se u utvrđeni vrlički grad ("Castrum Werhlychky"). Taj grad je zapravo grad Prozor, kojeg kralj Ladislav Napuljski godine 1406. daruje vrličkom narodu.

S vremenom dolazi do potpunog preseljavanja stanovništva iz starog središta općine pod utvrdu Prozor i na novo naselje prenosi se naziv ranijeg sjedišta - Vrlike. Godine 1522. Turci osvajaju Vrliku i njome vladaju do 1688. godine, kada ona prelazi pod mletačku upravu. Prije toga je mletačka vojska 1648. godine oslobodila Vrliku ponajviše zahvaljujući Vuku Mandušiću i don Stipanu Soriću.

Od 1805. do 1813. godine, Vrlika se nalazi pod francuskom upravom. Godine 1811. ustanovljena je Općina Vrlika i pripadala je kotaru Knin (okrug Šibenik). Vrlika je 1822. i dalje općina, ali ovoga puta pod austrijskom vlašću pripadajući kotaru Sinj (okrug Split). Godine 1854. Vrlika se podiže na razinu kotara i pripada okrugu splitskom. U tom razdoblju na spomen 200. godišnjice oslobođenja od Turaka sagrađen je Općinski dom (1888. godine). Do kraja Prvog svjetskog rata, Vrlika se kao i cijela Dalmacija nalazila pod austro-ugarskom vlašću.

U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovalo je 58 stanovnika.

Naselja / Villages

geni podprojekti / geni subprojects

  • Garjak (Gariak)
  • Ježević (Gesevich)
  • Koljane (Cogliane)
  • Kosore (Cossore)
  • Maovice (Maovizze)
  • Otišić (Ottissich)
  • Podosoje (Podossoje)
  • Vinalić (Vinalich)
  • Vrlika (Verlicca)

Prezimena iz Vrlike / Surnames from Vrlika

Most common surnames - Danas- Today / U prošlosti- In the past, from ActaCroatica

U prošlosti / In the past: Turudić, Batovanja, Vrančić, Matusina, Barišić, Milković, Lisičar, Zorić, Plazonić, Uzun, Duvnjak, Vučemilović-Alegić, Vučemilović-Šimunovi, Alegić, Babić, Baturina, Blažević, Grabić, Markioli, Stojić

Danas / Today: Turudić, Batovanja, Vrančić, Romić, Barišić, Duvnjak, Uzun, Vuletić, Mandarić, Oklopčić, Plazonić, Milkovi, Ristovski, Vučemilović-Alegić, Markioli, Babić, Baturina, Blažević, Ćorić, Matusina

Odakle su doselili preci današnjih Vrcicana?

Ako bismo prosuđivali prema vrličkim prezimenima, teško je odrediti tko je starosjedilac a tko doseljenik, ali uz pomoć sačuvanih isprava može se barem posredno zaključiti koji vrlički rodovi pripadaju nekoj od ove dvije skupine.

Najviše izgleda da pripadaju starosjedilačkom stanovništvu, a to u ovom slučaju znači da su se zatekli ili doselili prije 1692. godine, ima pet rodova:
- Brtani, Batovanje, Biuci, Jakelići i Uzuni.

Najviše ih je, osamnaest, doselilo s područja zapadne Hercegovine, ponajviše iz Brotnja (danas prostor općine Čitluk): - Barišići, Burile, Ćorići, Delići, Ercezi, Galioti, Grizelji, Jerkovići, Krnjaci, Mandarići, Pandže, Rebići, Turudići, Vujevići, Zidari, Zorići, Plazonići.

S povijesnog Duvanjskog polja potječe šesnaest rodova: - Bakovići, Božinovići, Duvnjaci, Ćurci, Galići, Gašpari, Grabići, Marasi, Matkovići, Perkovići, Romići, Vidići, Vicići, Vučemilovići, Vuletići, Zečevići.

Sa susjednog livanjskog područja podrijetlom je petnaest rodova: - Brčići, Budiše, Dražići, Hrge, Kaselji, Klepci, Kuduzi, Milani, Modrići, Oklopčići, Reje, Samardžići, Škalici, Škorići, Totići.

Jedanaest današnjih vrličkih rodova su doseljenici s područja Primorja: - Boduljaci, Eduardi, Erdelezi, Forlići, Giljani, Jarloni, Mučale, Paići, Rupanovići, Stipčevići, Vrančići, Žeravice.

Iz Imotske krajine potječe osam današnjih vrličkih rodova: - Baturine, Batalići, Gudelji, Jovići, Kosorčići, Kusturići, Lelasi i Režići.

S travničkog područja stigli: Djakovići, Gutići, Kujundžići, Matusine.

Isto toliko (četiri) s drniškog područja: Gverići, Radnići, Tarle, Vulići.

Po dva roda duguju svoje podrijetlo: Sinju (Marići, Mišuri), Ravnim kotarima (Ljulji, Milkovići), Virovitici (Uglarici, Vinaci). Iz Poljica su Terzići, iz Kijeva Tojčići, iz Makedonije Ristovski, s Kosova Memčaji, iz Italije Markioli, iz SAD-a Blume

Poznate osobe / Famous people
English (US)   eesti   Svenska   Español (España)   Français   עברית   Norsk (bokmål)   dansk   Nederlands   Deutsch   »
To enable the proper functioning and security of the website, we collect information via cookies as specified in our Cookie Policy. Geni does not use any third-party cookies.