Sinjska Alka
Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija, Sinjska Alka i Alkari / Croatian Genealogy – Dalmatia, of the traditional Tilters Tournament of Sinj - Sinjska alka and Alkari
Ovaj projekt je pod projekt / This project is a subproject of: Sinj i Sinjani
- Povijest Sinjske Alke
- Povijest Alke
- Spomenik rodoljublja, Sinjska Alka, S.D. 28.8.1992., str. 24
Sinjska alka hrvatska je viteška igra. Održava se svake godine u nedjelju u prvoj trećini mjeseca kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. Na taj dan je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu vojske turskog seraskera Mehmed-paše Čelića koja je brojala 60.000 vojnika.
Nastala početkom XVIII. st., ona je nastavak – i jedini preostatak – mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima mletačke Dalmacije, a najpoznatija su ona u Zadru (do 1820.), Imotskom (do oko 1840.) i Makarskoj (do 1832.). Najstariji pisani spomen o Sinjskoj alci potječe iz 1784. godine. To su tri soneta i jedna oda koje je na talijanskom jeziku ispjevao splitski liječnik i glazbenik Julije Bajamonti. Najstariji službeni spis je pismo što ga je 10. veljače 1798. grof Rajmund Thurn, prvi austrijski komesar za novozaposjednute krajeve, iz Zadra uputio tadašnjem zapovjedniku Sinja, kolunelu Jakovu Grabovcu. Thurn, naime, obavještava da je Dvorska komisija potpuno odobrila da se u Sinjskoj krajini i dalje održava Alka, na posljednji dan karnevala, kako je i dotad bilo uobičajeno. Iz iste godine potječe i dokument o Alci što je, u čast baruna Corneo-Steffanea, drugoga opunomoćenog austrijskog komesara za Istru, Dalmaciju i Albaniju, održana 14. svibnja, kojom ju je prilikom, u svečanome govoru, nazvao brillante spettacolo (blistavi prizor).
Inače se tek od 1849. redovito trči 18. kolovoza, na rođendan cara Franje Josipa I, što je čak utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se Alka stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca. Godina 1818. vrlo je značajna u povijesti Alke. Te je godine, naime, na putu po Dalmaciji Sinj posjetio austrijski car i kralj Franjo II. te su mu mještani, dakako, priredili svečanu Alku. Slavodobitnika je vladar nagradio briljantnim prstenom vrijednim 800 forinti, a Društvo carskom zastavom. Otad se svake godine slavodobitniku iz Beča dostavljalo 100 forinti nagrade.
Godine 1838. Alci je nazočio saksonski kralj Friedrich August II., a 28. ožujka 1842., održana je Alka u čast dolaska u Sinj austrijskoga nadvojvode Albrechta. Iste godine, 22. listopada, održana je Alka u čast dolaska u Sinj nadvojvode austrijskoga Franje Karla. Godine 1875., 18. svibnja, održana je izvanredna svečana Alka u prigodi boravka cara i kralja Franje Josipa I. u Sinju. Car je darovao slavodobitniku Mati Boniću zlatni prsten.
Godine 1919., 12. lipnja, održana je Alka u čast kralja Petra I. Karađorđevića. Godine 1965. jubilarnoj 250. Alci prisustvovao je predsjednik tadašnje Jugoslavije Josip Broz Tito. Godine 1990., 1992. i 1997., Alci je prisustvovao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Stjepan Mesić kao predsjednik Republike Hrvatske je njen pokrovitelj od 2000. godine, 2010.- Ivo Josipović.
Možda je ovdje mjesto da se spomene i alkar Nikola Cerinić, koji je dobio Alku 12 puta (od 1867. do 1899.) u 32 godine trčanja (1873., 1874., 1878., 1880., 1883., 1887., 1891., 1892., 1895., 1897., 1898., 1899.).Godine 1898. Cerinić je dobio Alku pogocima sva tri puta u sridu.
Alka se u svojoj dugoj povijesti trčala triput izvan Sinja: 1832. u Splitu (Povod održavanja Sinjske alke u Splitu bila je proslava 40. obljetnice stupanja na prijestolje tadašnjeg cara Franje I. koji je za cara okrunjen 1. ožujka 1792. Isti izvor još donosi da je slavodobitnik Alke bio Grgur Lovrić).; 1922. u Beogradu – ženidba jugoslavenskoga kralja Aleksandra; 1946. u Zagrebu – III. kongres USAOJ-a. Alku je najviše puta dobio Nikola Cerinić (12), zatim Nikola Jelinčić (8), pa Jozo Boko, Janko Kelava, Anđelko Vučković i Ognjen Preost koji su po pet puta bili slavodobitnici.
Alkarske vojvode kroz povijest
- Vicko Buljan, 1832., 1834 - 1840., 1842.
- Petar Tripalo, 1871., 1873., 1885., 1887.
- Ivan Vuletić, 1872., 1874. -1884., 1886., 1892.-1894.
- Bože Korlaet, 1888. - 1891., 1895. - 1898.
- Toma Stuparić, 1899. - 1902.
- Krunoslav Tripalo, 1903. - 1907.
- Vicko Grabovac, 1908. - 1925., 1929. -1936.
- Jerko Tripalo, v.d., 1926. - 1927.
- Marko Buljan, v.d.,1928. ,vojvoda 1937. - 1940.
- Mirko Bilobrk, 1944.
- Petar Bogdan, 1945. - 1956., v.d.,1980.
- Vice Buljan, 1957. - 1963.
- Bruno Vuletić, 1964. - 1979., 1981. - 1985.
- Aleksandar Sablić, 1986. - 1989.
- Nikola Tomašević, 1990. - 1993.
- Mirko Norac - Kevo, 1994. - 2005.
- Ante Kotromanović, v.d., 2001. - 2002.
- Ivan Čikara, v.d., 2003.- 2005., vojvoda 2006. - 2009.
- Ante Vučić, 2010. -
Slavodobitnici Sinjske alke
- 1818. – Frano Tripalo
- 1819. – Ivan Milošević
- 1820. – Jakov Jelinčić
- 1821. – Ivan Milošević
- 1826. – Mate Filipović
- 1828. – Ivan Milošević
- 1830. – Ivan Milošević
- 1832. – Grgo Lovrić, Mijin
- 1834. – Frano Tripalo
- 1835. – Jakov Jelinčić
- 1836. – Mate Lovrić
- 1838. – Ivan Lovrić, Jurin
- 1838. – Ivan Tripalo
- 1839. – Ante Bareza
- 1840. – Ivan Tripalo
- 1842. – Nikola Tripalo
- 1842. – Ivan Tripalo
- 1842. – Ante Bareza
- 1843. – Ivan Lovrić, Jurin
- 1844. – Ivan Tripalo
- 1846. – Toma Vuletić
- 1847. – Stipan Midenjak
- 1848. – Ivan Midenjak
- 1850. – Toma Vuletić
- 1853. – GrgoVuletić
- 1854. – Bože Tripalo
- 1855. – Stipan Čabrić
- 1856. – Ante Bareza
- 1857. – Bože Tripalo
- 1858. – Mate Bonić
- 1859. – Petar Bonić
- 1860. – Grgo Lovrić, Matin
- 1861. – Stipe Grabovac
- 1862. – Stipe Grabovac
- 1863. – Petra Bonić
- 1864. – Ante Bareza
- 1865. – Stipe Grabovac
- 1866. – Petar Vuletić (alkar)
- 1867. – Stipe Parlov - Jale
- 1868. – Petar Vuletić
- 1869. – Špiro Trek
- 1870. – Stipe Parlov - Jale
- 1871. – Frano Tripalo
- 1872. – Petar Bareza
- 1873. – Nikola Cerinić
- 1874. – Nikola Cerinić
- 1875. – Mate Bonić
- 1875. – Stipe Parlov - Jale
- 1876. – Frano Tripalo
- 1877. – Stipe Parlov – Jale
- 1878. – Nikola Cerinić
- 1879. – Stipe Parlov – Jale
- 1880. – Nikola Cerinić
- 1881. – Ivan Grabovac
- 1882. – Ante Lovrić
- 1883. – Nikola Cerinić
- 1884. – Mate Cvrlje
- 1885. – Mate Cvrlje
- 1886. – Ivan Grabovac
- 1887. – Ivan Perković
- 1887. – Nikola Cerinić
- 1888. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Ante Tomašević
- 1889. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Ante Grabovac
- 1891. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić
- 1892. – Nikola Cerinić
- 1893. – Jure Milošević
- 1894. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić Slavodobitnik: Petar Milun
- 1895. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić Slavodobitnik: Nikola Cerinić
- 1896. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić Slavodobitnik: Stipe Žanko
- 1897. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić Slavodobitnik: Nikola Cerinić
- 1898. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić Slavodobitnik: Nikola Cerinić
- 1899. – Nikola Cerinić
- 1900. – Nikola Jelinčić
- 1901. – Josip Ćatipović
- 1902. – Stipe Grabovac
- 1903. – Petar Milun
- 1904. - Nikola Jelinčić
- 1905. – Petar Panza
- 1906. – Stipe Milun
- 1907. – Stipe Grabovac, Ivanov
- 1907. – Ante Grabovac
- 1908. – Stipe Grabovac, Ivanov
- 1908. – Ante Grabovac
- 1911. – Nikola Jelinčić
- 1912. – Mate Lovrić
- 1913. – Ivan Marić (alkar)
- 1914. – Jozo Boko
- 1915. – Josip Šuić – Bepin
- 1916. – Nikola Šuić
- 1917. – Nikola Jelinčić
- 1918. – Frano Grabovac
- 1918. – Nikola Jelinčić
- 1919. – Frano Grabovac, Jozin
- 1920. – Jozo Boko
- 1921. – Zvonko Videka
- 1922. – Jozo Tomašević (alka održana u Beogradu)
- 1922. – Frano Grabovac, Jozin
- 1923. – Jozo Boko
- 1924. – Jozo Boko
- 1925. – Nikola Šuić
- 1926. – Nikola Jelinčić
- 1927. – Marko Marić
- 1928. – Zvonko Videka
- 1929. – Jozo Malbaša
- 1930. – Jozo Boko
- 1931. – Stjepo Tripalo
- 1932. – Nikola Jelinčić
- 1933. – Jerko Lovrić
- 1934. – Ante Bareza Anćona
- 1935. – Nikola Jelinčić
- 1936. – Jozo Malbaša
- 1937. – Zvonko Videka
- 1938. – Frano Žanko
- 1939. – Stjepo Tripalo
- 1940. – Ante Bareza Anćona
- 1944. – Jozo Tomašević
- 1945. – Bruno Vuletić
- 1946. – Predrag Grabovac
- 1946. – Bruno Vuletić (ZG)
- 1947. - Vaso Đapić
- 1948. – Dušan Romac
- 1949. - Vlado Pezelj
- 1950. – Dušan Romac
- 1951. – Ante Bulj Tonko
- 1952. – Marko Čabo
- 1953. – Mate Maleš – Gazda
- 1954. – Marinko Delić – Zuta
- 1955. – Josip Smoljanović
- 1956. – Ivan Pandža
- 1957. – Dujo Grčić
- 1958. – Mate Maleš – Gazda
- 1959. – Bože Panza
- 1960. – Ante Milun
- 1961. – Janko Kelava
- 1962. – Nikola Talaja
- 1963. - Dušan Jerkan
- 1964. – Josip Milošević
- 1965. – Ante Milun
- 1966. – Šimun Masnić
- 1967. – Ante Milun
- 1968. – Mirko Đapić
- 1969. – Janko Kelava
- 1970. – Janko Kelava
- 1971. – Zvonko Videka
- 1972. – Janko Kelava
- 1973. – Nikola Talaja
- 1974. – Anđelko Vučković
- 1975. – Janko Kelava
- 1976. – Frano Bareza - Šore
- 1977. – Stipe Breko
- 1978. – Joško Marić - Joja
- 1979. – Dušan Dinarina – Duša
- 1980. – Stipe Breko
- 1981. – Frano Bareza - Šore
- 1982. – Stipe Breko
- 1983. – Stjepan Batarelo
- 1984. – Mladen Filipović Grčić
- 1985. – Milan Borković
- 1986. – Anđelko Vučković
- 1987. – Anđelko Vučković
- 1988. – Stipe Breko
- 1989. – Ivan Zorica
- 1990. – Joško Marić - Joja
- 1991. – Anđelko Vučković
- 1992. – Ognjen Preost
- 1993. – Stipe Šimundža
- 1994. – Stipe Šimundža
- 1995. – Ognjen Preost
- 1996. – Anđelko Vučković
- 1997. – Ognjen Preost
- 1998. – Ognjen Preost
- 1999. – Ognjen Preost
- 2000. – Joško Marić - Joja
- 2001. – Ivica Perić
- 2002. – Denis Gugić
- 2003. – Mario Šušnjara
- 2004. – Nenad Bikić
- 2005. – Mladen Vučković
- 2006. – Ante Poljak
- 2007. – Tino Radanović
- 2008. – Andrija Hrgović
- 2009. – Ante Zorica
- 2010. – Mario Šušnjara
- 2011. – Ante Zorica
- 2012. – Alen Filipović Grčić
- 2013. – Ante Zorica
Poveznice | Links
Sinjska Alka
Ovaj projekt je dio projekta Hrvatsko Rodoslovlje - Dalmacija, Sinjska Alka i Alkari / Croatian Genealogy – Dalmatia, of the traditional Tilters Tournament of Sinj - Sinjska alka and Alkari
Ovaj projekt je pod projekt / This project is a subproject of: Sinj i Sinjani
- Povijest Sinjske Alke
- Povijest Alke
- Spomenik rodoljublja, Sinjska Alka, S.D. 28.8.1992., str. 24
Sinjska alka hrvatska je viteška igra. Održava se svake godine u nedjelju u prvoj trećini mjeseca kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. Na taj dan je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu vojske turskog seraskera Mehmed-paše Čelića koja je brojala 60.000 vojnika.
Nastala početkom XVIII. st., ona je nastavak – i jedini preostatak – mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima mletačke Dalmacije, a najpoznatija su ona u Zadru (do 1820.), Imotskom (do oko 1840.) i Makarskoj (do 1832.). Najstariji pisani spomen o Sinjskoj alci potječe iz 1784. godine. To su tri soneta i jedna oda koje je na talijanskom jeziku ispjevao splitski liječnik i glazbenik Julije Bajamonti. Najstariji službeni spis je pismo što ga je 10. veljače 1798. grof Rajmund Thurn, prvi austrijski komesar za novozaposjednute krajeve, iz Zadra uputio tadašnjem zapovjedniku Sinja, kolunelu Jakovu Grabovcu. Thurn, naime, obavještava da je Dvorska komisija potpuno odobrila da se u Sinjskoj krajini i dalje održava Alka, na posljednji dan karnevala, kako je i dotad bilo uobičajeno. Iz iste godine potječe i dokument o Alci što je, u čast baruna Corneo-Steffanea, drugoga opunomoćenog austrijskog komesara za Istru, Dalmaciju i Albaniju, održana 14. svibnja, kojom ju je prilikom, u svečanome govoru, nazvao brillante spettacolo (blistavi prizor).
Inače se tek od 1849. redovito trči 18. kolovoza, na rođendan cara Franje Josipa I, što je čak utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se Alka stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca. Godina 1818. vrlo je značajna u povijesti Alke. Te je godine, naime, na putu po Dalmaciji Sinj posjetio austrijski car i kralj Franjo II. te su mu mještani, dakako, priredili svečanu Alku. Slavodobitnika je vladar nagradio briljantnim prstenom vrijednim 800 forinti, a Društvo carskom zastavom. Otad se svake godine slavodobitniku iz Beča dostavljalo 100 forinti nagrade.
Godine 1838. Alci je nazočio saksonski kralj Friedrich August II., a 28. ožujka 1842., održana je Alka u čast dolaska u Sinj austrijskoga nadvojvode Albrechta. Iste godine, 22. listopada, održana je Alka u čast dolaska u Sinj nadvojvode austrijskoga Franje Karla. Godine 1875., 18. svibnja, održana je izvanredna svečana Alka u prigodi boravka cara i kralja Franje Josipa I. u Sinju. Car je darovao slavodobitniku Mati Boniću zlatni prsten.
Godine 1919., 12. lipnja, održana je Alka u čast kralja Petra I. Karađorđevića. Godine 1965. jubilarnoj 250. Alci prisustvovao je predsjednik tadašnje Jugoslavije Josip Broz Tito. Godine 1990., 1992. i 1997., Alci je prisustvovao predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Stjepan Mesić kao predsjednik Republike Hrvatske je njen pokrovitelj od 2000. godine, 2010.- Ivo Josipović.
Možda je ovdje mjesto da se spomene i alkar Nikola Cerinić, koji je dobio Alku 12 puta (od 1867. do 1899.) u 32 godine trčanja (1873., 1874., 1878., 1880., 1883., 1887., 1891., 1892., 1895., 1897., 1898., 1899.).Godine 1898. Cerinić je dobio Alku pogocima sva tri puta u sridu.
Alka se u svojoj dugoj povijesti trčala triput izvan Sinja: 1832. u Splitu (Povod održavanja Sinjske alke u Splitu bila je proslava 40. obljetnice stupanja na prijestolje tadašnjeg cara Franje I. koji je za cara okrunjen 1. ožujka 1792. Isti izvor još donosi da je slavodobitnik Alke bio Grgur Lovrić).; 1922. u Beogradu – ženidba jugoslavenskoga kralja Aleksandra; 1946. u Zagrebu – III. kongres USAOJ-a. Alku je najviše puta dobio Nikola Cerinić (12), zatim Nikola Jelinčić (8), pa Jozo Boko, Janko Kelava, Anđelko Vučković i Ognjen Preost koji su po pet puta bili slavodobitnici.
Alkarske vojvode kroz povijest
- Vicko Buljan, 1832., 1834 - 1840., 1842.
- Petar Tripalo, 1871., 1873., 1885., 1887.
- Ivan Vuletić, 1872., 1874. -1884., 1886., 1892.-1894.
- Bože Korlaet, 1888. - 1891., 1895. - 1898.
- Toma Stuparić, 1899. - 1902.
- Krunoslav Tripalo, 1903. - 1907.
- Vicko Grabovac, 1908. - 1925., 1929. -1936.
- Jerko Tripalo, v.d., 1926. - 1927.
- Marko Buljan, v.d.,1928. ,vojvoda 1937. - 1940.
- Mirko Bilobrk, 1944.
- Petar Bogdan, 1945. - 1956., v.d.,1980.
- Vice Buljan, 1957. - 1963.
- Bruno Vuletić, 1964. - 1979., 1981. - 1985.
- Aleksandar Sablić, 1986. - 1989.
- Nikola Tomašević, 1990. - 1993.
- Mirko Norac - Kevo, 1994. - 2005.
- Ante Kotromanović, v.d., 2001. - 2002.
- Ivan Čikara, v.d., 2003.- 2005., vojvoda 2006. - 2009.
- Ante Vučić, 2010. -
Slavodobitnici Sinjske alke
- 1818. – Frano Tripalo
- 1819. – Ivan Milošević
- 1820. – Jakov Jelinčić
- 1821. – Ivan Milošević
- 1826. – Mate Filipović
- 1828. – Ivan Milošević
- 1830. – Ivan Milošević
- 1832. – Grgo Lovrić, Mijin
- 1834. – Frano Tripalo
- 1835. – Jakov Jelinčić
- 1836. – Mate Lovrić
- 1838. – Ivan Lovrić, Jurin
- 1838. – Ivan Tripalo
- 1839. – Ante Bareza
- 1840. – Ivan Tripalo
- 1842. – Nikola Tripalo
- 1842. – Ivan Tripalo
- 1842. – Ante Bareza
- 1843. – Ivan Lovrić, Jurin
- 1844. – Ivan Tripalo
- 1846. – Toma Vuletić
- 1847. – Stipan Midenjak
- 1848. – Ivan Midenjak
- 1850. – Toma Vuletić
- 1853. – GrgoVuletić
- 1854. – Bože Tripalo
- 1855. – Stipan Čabrić
- 1856. – Ante Bareza
- 1857. – Bože Tripalo
- 1858. – Mate Bonić
- 1859. – Petar Bonić
- 1860. – Grgo Lovrić, Matin
- 1861. – Stipe Grabovac
- 1862. – Stipe Grabovac
- 1863. – Petra Bonić
- 1864. – Ante Bareza
- 1865. – Stipe Grabovac
- 1866. – Petar Vuletić (alkar)
- 1867. – Stipe Parlov - Jale
- 1868. – Petar Vuletić
- 1869. – Špiro Trek
- 1870. – Stipe Parlov - Jale
- 1871. – Frano Tripalo
- 1872. – Petar Bareza
- 1873. – Nikola Cerinić
- 1874. – Nikola Cerinić
- 1875. – Mate Bonić
- 1875. – Stipe Parlov - Jale
- 1876. – Frano Tripalo
- 1877. – Stipe Parlov – Jale
- 1878. – Nikola Cerinić
- 1879. – Stipe Parlov – Jale
- 1880. – Nikola Cerinić
- 1881. – Ivan Grabovac
- 1882. – Ante Lovrić
- 1883. – Nikola Cerinić
- 1884. – Mate Cvrlje
- 1885. – Mate Cvrlje
- 1886. – Ivan Grabovac
- 1887. – Ivan Perković
- 1887. – Nikola Cerinić
- 1888. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Ante Tomašević
- 1889. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Ante Grabovac
- 1891. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić
- 1892. – Nikola Cerinić
- 1893. – Jure Milošević
- 1894. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić Slavodobitnik: Petar Milun
- 1895. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić Slavodobitnik: Nikola Cerinić
- 1896. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić Slavodobitnik: Stipe Žanko
- 1897. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić Slavodobitnik: Nikola Cerinić
- 1898. – Vojvoda: Bože Korlaet Alajčauš: Nikola Cerinić Slavodobitnik: Nikola Cerinić
- 1899. – Nikola Cerinić
- 1900. – Nikola Jelinčić
- 1901. – Josip Ćatipović
- 1902. – Stipe Grabovac
- 1903. – Petar Milun
- 1904. - Nikola Jelinčić
- 1905. – Petar Panza
- 1906. – Stipe Milun
- 1907. – Stipe Grabovac, Ivanov
- 1907. – Ante Grabovac
- 1908. – Stipe Grabovac, Ivanov
- 1908. – Ante Grabovac
- 1911. – Nikola Jelinčić
- 1912. – Mate Lovrić
- 1913. – Ivan Marić (alkar)
- 1914. – Jozo Boko
- 1915. – Josip Šuić – Bepin
- 1916. – Nikola Šuić
- 1917. – Nikola Jelinčić
- 1918. – Frano Grabovac
- 1918. – Nikola Jelinčić
- 1919. – Frano Grabovac, Jozin
- 1920. – Jozo Boko
- 1921. – Zvonko Videka
- 1922. – Jozo Tomašević (alka održana u Beogradu)
- 1922. – Frano Grabovac, Jozin
- 1923. – Jozo Boko
- 1924. – Jozo Boko
- 1925. – Nikola Šuić
- 1926. – Nikola Jelinčić
- 1927. – Marko Marić
- 1928. – Zvonko Videka
- 1929. – Jozo Malbaša
- 1930. – Jozo Boko
- 1931. – Stjepo Tripalo
- 1932. – Nikola Jelinčić
- 1933. – Jerko Lovrić
- 1934. – Ante Bareza Anćona
- 1935. – Nikola Jelinčić
- 1936. – Jozo Malbaša
- 1937. – Zvonko Videka
- 1938. – Frano Žanko
- 1939. – Stjepo Tripalo
- 1940. – Ante Bareza Anćona
- 1944. – Jozo Tomašević
- 1945. – Bruno Vuletić
- 1946. – Predrag Grabovac
- 1946. – Bruno Vuletić (ZG)
- 1947. - Vaso Đapić
- 1948. – Dušan Romac
- 1949. - Vlado Pezelj
- 1950. – Dušan Romac
- 1951. – Ante Bulj Tonko
- 1952. – Marko Čabo
- 1953. – Mate Maleš – Gazda
- 1954. – Marinko Delić – Zuta
- 1955. – Josip Smoljanović
- 1956. – Ivan Pandža
- 1957. – Dujo Grčić
- 1958. – Mate Maleš – Gazda
- 1959. – Bože Panza
- 1960. – Ante Milun
- 1961. – Janko Kelava
- 1962. – Nikola Talaja
- 1963. - Dušan Jerkan
- 1964. – Josip Milošević
- 1965. – Ante Milun
- 1966. – Šimun Masnić
- 1967. – Ante Milun
- 1968. – Mirko Đapić
- 1969. – Janko Kelava
- 1970. – Janko Kelava
- 1971. – Zvonko Videka
- 1972. – Janko Kelava
- 1973. – Nikola Talaja
- 1974. – Anđelko Vučković
- 1975. – Janko Kelava
- 1976. – Frano Bareza - Šore
- 1977. – Stipe Breko
- 1978. – Joško Marić - Joja
- 1979. – Dušan Dinarina – Duša
- 1980. – Stipe Breko
- 1981. – Frano Bareza - Šore
- 1982. – Stipe Breko
- 1983. – Stjepan Batarelo
- 1984. – Mladen Filipović Grčić
- 1985. – Milan Borković
- 1986. – Anđelko Vučković
- 1987. – Anđelko Vučković
- 1988. – Stipe Breko
- 1989. – Ivan Zorica
- 1990. – Joško Marić - Joja
- 1991. – Anđelko Vučković
- 1992. – Ognjen Preost
- 1993. – Stipe Šimundža
- 1994. – Stipe Šimundža
- 1995. – Ognjen Preost
- 1996. – Anđelko Vučković
- 1997. – Ognjen Preost
- 1998. – Ognjen Preost
- 1999. – Ognjen Preost
- 2000. – Joško Marić - Joja
- 2001. – Ivica Perić
- 2002. – Denis Gugić
- 2003. – Mario Šušnjara
- 2004. – Nenad Bikić
- 2005. – Mladen Vučković
- 2006. – Ante Poljak
- 2007. – Tino Radanović
- 2008. – Andrija Hrgović
- 2009. – Ante Zorica
- 2010. – Mario Šušnjara
- 2011. – Ante Zorica
- 2012. – Alen Filipović Grčić
- 2013. – Ante Zorica