Follow
This was written by Professor Filip Škrabić in IZ POVIJESTI: RAZVOJ PREZIMENA I OBITELJI U BRELIMA.
http://www.brela.com/brolanenses/prezimena/index.htm
JURIĆ I JURIČIĆ
Ova dva prezimena imaju isti korijen, u literaturi i dokumentima često se spominju zajedno to smo ih pokušali opisati pod zajedničkim nazivom. Prezimena su postala od osobnog imena Georgius. Latinski Georgius od grčkog Georgios-zemljodjelac, ratar. Oba glasa g>j, ispalo je e, zatim o>u. Ušao je nepostojani a to se dobio Juraj. Imena Georgius na katoličkom zapadu kod Hrvata i Slovenaca u promijenjenom obliku Juraj i drugim izvedenicama Jure, Juras, Jurko, Jurić, Juroš, Jurin, Juko česta su to su postala široka osnova za postanak prezimena. Od osobnog imena Jurić nastalo je prezime Jurić. Od imena Jurić mladi Jurić, Jurić+ić=Juričić. Nema sveca kojem je diljem Hrvatske podignuto u spomen više crkava od sv. Jurja, što su učinili i Breljani u neposrednoj blizini Juričića kuća. U knjizi "PLEMENA IMOTSKE KRAJINE" fra Vjeke Vrčića (Imotski, 1990.) na str. 122, 192, i 214 navodi se da je Petar Radovan iz Ričica doveo šest obitelji, te da su u spisima ostala poznata imena nekih plemena: Bekavac, Jurić, Juričić-Galitović i Novaković. Juričićima je prvo prezime bilo Galiotović-Galiot. Neki Juričići-Galioti su ostali u Brelima, a drugi su se vratili u Krajinu. Kad se stvarao Zemljišnik 1725., Ante Juričević, Mate i Ivan Galotović dobili su zemlju u Prološcu. U breljanskim maticama za 1802. upisani su kao Galioti a 1805. Juričić. Da su se Juričići dugo vremena prezivali Galioti svjedoči i naziv predjela u Biokovu "Galiotovi doci".
1. JURIĆI Jurići su živjeli i imali građevinske objekte u trima zaseocima:
a) zapadno od zaseoka Krug,
b) u Solinama i
c) ispod crkve Sv. Nikole. Andro Jutronić u knjizi "Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču" navodi Juriće kao doseljenike iz Brela 1656. godine. Karlo Horvat u svom djelu opisuje smrt Grge Juriča 11. travnja 1603., koji je umro bez sv. sakramenta u Gornjim Brelima. Prema popisu stanovnika, koji je sačinio Jurju Calergi 1 27. lipnja 1686., na popisu Zagvoždana nalazi se obitelj Bartula Jurića sa 6 članova a među Ričičanima obitelj Dujma Jurića sa 6 članova. Juriće možemo smatrati starosjediocima u Brelima jer, prema podacima, u Brelima se spominju 1603., 1656., 1694. i 1779. godine. Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima su živjele tri obitclji Jurića kojc se vode: - pod brojem 94.
Marko Jurić pok. Mate, 52 godine
Vida, žena
Jure, sin Marka, 22 godine
Ivanica, žena Jure
Jurka, kći Jure
ukupno 5 članova - pod brojem 95.
Šimun Jurić, 40 godina
Anđe, žena
Grgo, sin Šimuna, 15 godina
Mande, kći Šimuna
ukupno 4 člana - pod brojem 96.
Ante Jurić pok Šimuna, 24 godine
Ana, majka
ukupno 2 člana. U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine Juriće susrećemo kao vlasnike građevinskih objekata u tri zaseoka, a objekti su bili upisani na imena:
a) zapadno od zaseoka Krug - Jure pok. Marka, Ante i Jure pok. Šimuna,
b) Soline - Marka, Stjepana pok. Andrije, Andriju pok. Andrije,
c) Zabrdo (ispod crkve Sv. Nikole) - Ante pok. Stjepana, Jure pok. Stjepana, Ante i Jure pok. Šimuna. Prilikom popisa stanovništva 1948. godine u Republici Hrvatskoj Jurići su živjeli u preko 200 mjesta a u Brelima je živjela mala skupina od 8 članova u dvjema obiteljima.