Follow
Dražoević (Draxoevich, Dražojević, Dražojević Jelić)
DRAŽOJEVIĆ (Dražoević, Jelić), plemićka obitelj u župi Poljica, koja je pripadala vlasteli i koja se spominje sve do kraja poljičke samostalnosti. Dražojevići obitavaju u Poljicima potkraj XIV. st. Praotac obitelji Dražoje spominje se oko 1350. kao knez poljički i gospodar Kamen-grada (pogranično mjesto između Splita i Poljica). Uspon obitelji započinje nakon 1358, kad je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac dao u feud Poljičku župu hrvatskom plemiću Jurju Rajčiću, koji je boravio u Splitu sve do smrti te bio nominalni knez Poljica. Jurjevi sinovi Ugrin i Novak preseliše se po očevoj smrti u Poljica. Ugrin se oženio jednom, a njegov sin Stjepan drugom kćeri Dražojevom, a svoju kćer Mandalinu udao za Dražojeva sina Jurja Dražojevića. Vjerojatno je upravo Dražoje bio glavni zagovornik ženidbene i posjedovne nagodbe između ovih dvaju rodova, utemeljivši »trajno prijateljstvo« i novi rod vlastele. God. 1390. Dražojev sin Juraj sudjeluje pri određivanju granica splitske općine po naredbi Tvrtka I, kralja Bosne i gospodara većeg dijela Dalmacije. Iz stabla Dražojevića razgranale su se mnoge poljičke obitelji: Škaričići, Barići, Marjanovići, Aničići, Augustinovići, Novakovići, Jerončići, Jurjevići, Jerolimovići, Antunovići i dr. Iz obitelji D. poteklo je više poljičkih knezova, vojvoda i drugih uglednika. Najznamenitiji je među njima veliki knez i vojvoda → ŽARKO DRAŽOJEVIĆ. U popisu kuća poljičkih didića i ugričića, što je izvršen 7. IV. 1777. na općem zboru, navodi se da su D. (poslije nazvani Jelići, a nastanjeni u Omišu) obitavali tada u selu Dubravi. God. 1891. priznata je titula »conte« Jurju Mihovilu, sinu Ivana Karla.
LIT.: T. Erber: La contea di Poglizza. Zara 1886, 9. — P. Škarica: Doba naseljenja plemića bosansko-ugarskih u bivšoj župi Poljica. Zadar 1901, 2, 3, 52–64. — A. Pavić (A. Pavich-Pfauenthal): Prinosi povjesti Poljica. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 15(1903) str. 59–84. — V. Spretti: Enciclopedia storico-nobiliare italiana, 2. Milano 1929, 636–637. — A. Duišin: Pleme Miroslavić. Glasnik heraldike, 2(1938) 1/2, str. 19–25; 3/4, str. 21–25. — Elenco ufficiale della nobiltá italiana. Roma 1939, 292–293. — S. Kaštelan: Povjesni ulomci iz bivše slobodne općine — republike Poljica. Split 1940, 1–37. — R. Ferri: Porijeklo Dražojevića. Poljički zbornik, 2(1971) str. 37–38. — M. Pera: Prilog problemu poljičkih didića. Ibid., 3(1978) str. 134.
Ante Laušić (1993)
- Izvor: Dražojević (Dražoević, Jelić), plemićka obitelj u župi Poljica, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. - 2020.
Rodoslovno stablo Dražoević (Draxoevich, Dražojević)
Poznati članovi obitelji
- Milutin Dražojević, prvi član plemićke obitelji Dražojević (Draxoevich)
- Dražoje Dražojević
- Žarko Dražojević, veliki knez i vojvoda
Grb
_____________________________________________________________________________________
Izvori
- Alfons Pavich. Prinosi povjesti Poljica. GZM. Sv. 1. 1903. Str. 59-100. ◊59
- Dražojević (Dražoević, Jelić), plemićka obitelj u župi Poljica, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. - 2020.
- Baština poljičko omiške obitelji Dražojević Jelić, auto gosp. Radoslav Tomić, Peristil: Zbornik radova za povijest umjetnosti, Vol. 27-28 No. 1, 1984.
- Split i poljica - Odnosi kroz povijest, autor gosp. Mate Kuvačić, Kulturna baština, No. 37, 2011.
- Obitelj Dražoević Jelić (umjetnine i dokumenti), gosp. Radoslav Tomić, Galerija umjetnina Split
Dražoević (Draxoevich, Dražojević, Dražojević Jelić)
DRAŽOJEVIĆ (Dražoević, Jelić), plemićka obitelj u župi Poljica, koja je pripadala vlasteli i koja se spominje sve do kraja poljičke samostalnosti. Dražojevići obitavaju u Poljicima potkraj XIV. st. Praotac obitelji Dražoje spominje se oko 1350. kao knez poljički i gospodar Kamen-grada (pogranično mjesto između Splita i Poljica). Uspon obitelji započinje nakon 1358, kad je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac dao u feud Poljičku župu hrvatskom plemiću Jurju Rajčiću, koji je boravio u Splitu sve do smrti te bio nominalni knez Poljica. Jurjevi sinovi Ugrin i Novak preseliše se po očevoj smrti u Poljica. Ugrin se oženio jednom, a njegov sin Stjepan drugom kćeri Dražojevom, a svoju kćer Mandalinu udao za Dražojeva sina Jurja Dražojevića. Vjerojatno je upravo Dražoje bio glavni zagovornik ženidbene i posjedovne nagodbe između ovih dvaju rodova, utemeljivši »trajno prijateljstvo« i novi rod vlastele. God. 1390. Dražojev sin Juraj sudjeluje pri određivanju granica splitske općine po naredbi Tvrtka I, kralja Bosne i gospodara većeg dijela Dalmacije. Iz stabla Dražojevića razgranale su se mnoge poljičke obitelji: Škaričići, Barići, Marjanovići, Aničići, Augustinovići, Novakovići, Jerončići, Jurjevići, Jerolimovići, Antunovići i dr. Iz obitelji D. poteklo je više poljičkih knezova, vojvoda i drugih uglednika. Najznamenitiji je među njima veliki knez i vojvoda → ŽARKO DRAŽOJEVIĆ. U popisu kuća poljičkih didića i ugričića, što je izvršen 7. IV. 1777. na općem zboru, navodi se da su D. (poslije nazvani Jelići, a nastanjeni u Omišu) obitavali tada u selu Dubravi. God. 1891. priznata je titula »conte« Jurju Mihovilu, sinu Ivana Karla.
LIT.: T. Erber: La contea di Poglizza. Zara 1886, 9. — P. Škarica: Doba naseljenja plemića bosansko-ugarskih u bivšoj župi Poljica. Zadar 1901, 2, 3, 52–64. — A. Pavić (A. Pavich-Pfauenthal): Prinosi povjesti Poljica. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 15(1903) str. 59–84. — V. Spretti: Enciclopedia storico-nobiliare italiana, 2. Milano 1929, 636–637. — A. Duišin: Pleme Miroslavić. Glasnik heraldike, 2(1938) 1/2, str. 19–25; 3/4, str. 21–25. — Elenco ufficiale della nobiltá italiana. Roma 1939, 292–293. — S. Kaštelan: Povjesni ulomci iz bivše slobodne općine — republike Poljica. Split 1940, 1–37. — R. Ferri: Porijeklo Dražojevića. Poljički zbornik, 2(1971) str. 37–38. — M. Pera: Prilog problemu poljičkih didića. Ibid., 3(1978) str. 134.
Ante Laušić (1993)
- Izvor: Dražojević (Dražoević, Jelić), plemićka obitelj u župi Poljica, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. - 2020.
Rodoslovno stablo Dražoević (Draxoevich, Dražojević)
Poznati članovi obitelji
- Milutin Dražojević, prvi član plemićke obitelji Dražojević (Draxoevich)
- Dražoje Dražojević
- Žarko Dražojević, veliki knez i vojvoda
Grb
_____________________________________________________________________________________
Izvori
- Alfons Pavich. Prinosi povjesti Poljica. GZM. Sv. 1. 1903. Str. 59-100. ◊59
- Dražojević (Dražoević, Jelić), plemićka obitelj u župi Poljica, Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. - 2020.
- Baština poljičko omiške obitelji Dražojević Jelić, auto gosp. Radoslav Tomić, Peristil: Zbornik radova za povijest umjetnosti, Vol. 27-28 No. 1, 1984.
- Split i poljica - Odnosi kroz povijest, autor gosp. Mate Kuvačić, Kulturna baština, No. 37, 2011.
- Obitelj Dražoević Jelić (umjetnine i dokumenti), gosp. Radoslav Tomić, Split