Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
Join Geni to explore your genealogy and family history in the World's Largest Family Tree.
Follow

Project Tags

View in:

This is a country portal project, which is intended as a resource for users from a particular country. It may contain advice on how best to use Geni within your country, such as profile naming conventions, translation instructions, where to find genealogy resources, and more. You may join the project to contribute, or follow it if you only want to receive notifications of new discussions. Note that profiles cannot be added to country portal projects.

Traze se volonteri Kuratori za Geni - pogledajte nominacije --> Nominacije

Radovi u toku - work in progress

  • start_page/3steps-collaborate.png Hrvatsko podrucje vec godinu dana ima 3 Kuratora (Curator -Staratelj) koji su tu da pomognu korisnicima. Kuratori su volonteri koji su izabrani na temelju aktivnosti i kvalitete njihovih obiteljskih stabala -te imaju mogućnosti spajanja stabala i duplih profila, kao i neograničene mogućnosti dodavanja novih profila. Sada i za Bosansko Hercegovacko podrucje imamo Kuratora - Staratelja Milivoja. Milivoju se mozete obratiti za pomoc oko koristenja Geni programa, kao i drugim Kuratorima (Curatorima -Starateljima) volonterima iz Hrvatske ili svijeta!
  • start_page/3steps-matches.png
  • start_page/3steps-people.png

Svrha ovog portala je da

  1. pomogne korisnicima iz Bosne i Hercegovine oko koristenja programa
  2. da pruzi linkove i bude glavna poveznica izmedju ostalih srodnih projekata
  3. da pruzi mogucnost DISKUSIJA gdje se moze postavljati pitanje

media.geni.com/p13/db/96/dd/25/5344483bdc93afb4/ran99maf_t2.jpg?hash=e412e2190a555b7d591aae8ef2d099acf45b903d8210c43772032be432976235.1737014399
For instructions on how to use Geni, refer to the Geni Help Portal

Svatko je pozvan da ucestvuje, MOLIM samo uskocite .... Pritisnite EDIT (UREDI) opciju u gornjem desnom uglu i uredjujmo zajedno ovaj portal. Wikiformatting nije tesko svladati, ali i ako ne izgleda dobro netko drugi moze popraviti formatiziranje.

●▬▬▬▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬♥▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬▬▬▬▬●

Pomoću ovog projekta pokušat ćemo organizirati rodoslovlje Bosanskih obitelji.

Genealogija

Genealogija (grč. genea - rod, pleme, koljeno + lógos - riječ, govor) je nauka o postanku i odnosima pokoljenja ljudi (rodoslovlje), životinja i biljaka. Također je poznat i kao porodična historija. U svrhu prikupljanja podataka istraživači se koriste usmenim intervjuima, historijskim dokumentima, genetskim analizama, i drugim vrstama podataka. Traganje za porodičnom historijom može biti motivisano na razne načine: željom da se spozna mjesto nečije porodice u većoj historijskoj slici, ili, na primjer, osjećajem odgovornosti očuvanja sjećanja na prošlost, za nove generacije, kao i osjećaj samozadovoljstva u tačnim pripovijedanjima.

Genealoški izvori

Istorijski izvori su važni za genealoška istraživanja. Ovi izvori mogu biti, na primjer:

  • Lični podaci
  • Genealoške knjige
  • Popis stanovništva
  • Popisi, vjerski i građanski: matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih.
  • Sjećanja na nasljedstvo.
  • Notarske arhive

Štaviše, prikupljeni podaci postaju zanimljiviji jer se dopunjuju ličnom dokumentacijom, kao što su porodične fotografije, razni dokumenti, lične karte, iskaznice, ...

Arhivi u regionu

  • Dubrovački arhiv je značajan za porodice porijeklom iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Ova arhiva je posebno korisna građanima Hercegovine za direktno kreiranje rodoslovlja na osnovu tamo dostupnih dokumenata. Gradnja Dubrovnika uglavnom je obrađena za srednji vijek, dok radovi na izgradnji iz 18. i 19. stoljeća tek predstoje.
  • Za obitelji porijeklom iz Dalmacije najvažniji su arhivi u Splitu i Zadru, kao i Venecijanski arhivi.
  • Za Liku, Kordun i Baniju treba istražiti arhive u Karlovcu, Rijeci, Gospiću, Zagrebu, ali naravno i u Beču i Grazu (vidi: Austrijski katastar).
  • Za porodice porijeklom iz Crne Gore, kotorski arhiv je najvažniji, a ima ga dosta u arhivima u Herceg Novom i Dubrovniku.

Turski tefteri

U teftere, odnosno turske zemljišne knjige, za potrebe prikupljanja upisana je tačna lokacija, vrijeme, ime vlasnika parcele, kao i ime njegovog oca (u nekim slučajevima je upisano i prezime) danak (porezi). Poznate su bosanski tefteri iz 1468. i 1604. godine kao i hercegovački iz 1477. godine. Dok se danas dokumentacija može pronaći i tefteri kao i druga relevantna građa nalaze se u arhivima u Ankari i Istanbulu. Rad na ovim dokumentima tek predstoji, a neki od njih su već prevedeni. Na primjer: ...

Austrijski katastar

U zapadnim krajevima ima dosta građe, posebno iz 18. i 19. stoljeća, koja se u posljednje vrijeme intenzivnije obrađuje i objavljuje. Arhiv u Beču i Grazu je posebno značajan, gdje se nalazi najveći dio ove građe. Postoji spisak posjeda, imena lokaliteta, te imena i prezimena svih ljudi spremnih za vojsku.

Usmena predanja o precima

Usmena predanja su i dalje najbolji izvori u genealoškim istraživanjima i trebala bi biti prva polazna tačka.
Ovakav vid očuvanja porodične istorije i tradicije posebno je sačuvan kod Crnogoraca, što se prije svega odnosi na plemićko društvo koje se tu najduže očuvalo. Jedan od glavnih razloga je izbjegavanje uplitanja u srodstvo i brakovi su se obično javljali tek u devetom koljenu, dok je npr. danas se to legalno može od četvrte generacije. Drugi važni faktori su krvna osveta i pitanje zemlje.

DNK istraživanje

Da bi utvrdio ili potvrdio mogući biološki odnos između ljudi, istraživač može koristiti DNK testiranje. Disciplina koja povezuje podatke o DNK sa porodičnim stablima naziva se genetska genealogija.

Vrste testova

  • Y-DNK analiza (utvrđivanje muškog porijekla)
  • m-DNK analiza (utvrđivanje porijekla po ženskoj liniji)
  • Autosomna DNK analiza (utvrđivanje porodičnih veza i etničkog porijekla)

DNK testovi

Bosansko-hercegovački istraživački resursi

Sljedeći linkovi mogu biti korisni tokom vašeg istraživanja:

Arhivi

Maticne knjige, tefteri

  • Rođenja, smrti i brakovi - historijski zapisi, Biografije

Groblja i osmrtnice

Ratna dokumentacija

Prezimena

Digital Bosnia - baza digitalnih artikala, novine, časopisi, pisma, dnevnici, slike ...:

Knjige

  • Bugojno i njegova okolina (Donji Vakuf, Prusac, Gornji Vakuf i Kupres) - Samija Sarić
  • Kreševljaković, Hamdija. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine, 1954.
  • Milićević, Risto. Hercegovačka prezimena. Beograd: Svet knjige, 2005
  • Milo Jukić - Katolički rodovi župe Fojnica 1742.-1992.", "Katolički rodovi župa Kreševo, Banbrdo (Lepenica), Kiseljak i Deževice 1742.-1992.", "Katolički rodovi na sarajevskom području od 1742. godine do uspostave austrougarske vladavine".
  • Dedijer, Jevto. "Bilećske Rudine: antropogeografska ispitivanja." Naselja i poreklo stanovništva. I II. (1903)
  • Filipović, Milenko, Miloš Slijepčević. Samobor - Selo u gornjoj Hercegovini. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1969.
  • Hasandedić, Hivzija. Muslimanska baština Bošnjaka I & II : Herceg Novi i okolina, Vrgorac i okolina, Imotska krajina, Makarsko primorje, Zapadna Hercegovina. Mostar: Islamski kulturni centar, 1999.
  • Hasandedić, Hivzija. Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini. Sarajevo: El-Kalem, 1990.

Mjesta / Places

Obitelji / Families

Važne osobe / Important people

  • Writers Aleksa Šantić bosanskohercegovački i srpski pjesnik
  • Journalists
  • Painters
  • Sculptors
  • Actors

Bosanskohercegovačka književnost

Književnost Bosne i Hercegovine razvija se na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, a najstariji preživjeli pisani primjeri književnosti u Bosni i Hercegovini potječu iz perioda između XII - XV stoljeća.

  • Spisak bosanskohercegovačkih pisaca.

Bosanski jezik

Bosanski jezik jest normativna varijanta srpskohrvatskog jezika koji koriste uglavnom Bošnjaci, ali i značajan broj ostalih osoba bosanskohercegovačkog porijekla. Bosanski je službeni jezik u Bosni i Hercegovini, uz srpski i hrvatski, u Crnoj Gori jedan od službenih, a regionalni, odnosno priznati manjinski jezik u Srbiji (Sandžak), Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Pisma bosanskog jezika su latinica i ćirilica, mada se ćirilica sve slabije koristi. Historijska pisma su bosančica i arebica. Nauka koja se bavi bosanskim jezikom naziva se bosnistika.

  • Ime "bosanski jezik" prvi put se spominje 1300-te godine u djelu "Skazanie iziavlieno o pismenah" (Historija pisanih jezika) koju je napisao najpoznatiji vizantijski putopisac, Konstantin Filozof.
  • Prvi bosanski alfabet je bio glagoljica, ali nije dovoljno dokazana i izucena njegova rasprostranjenost. Na nekoliko bogumilskih stijena pronadjenih u zapadnoj Bosni zabiljezeni su i glagoljicni znakovi. Ali najstarije pismo koje je imalo svoju upotrebu na bosanskim dvorovima i u crkvenim spisima je posebno prilagodjena bosanska varijanta cirilicnog alfabeta, takozvana bosancica, izgradjena na osnovama klinastog pisma.
  • Najstariji sacuvani bosanski i jedan od najstarijih tekstova sa juznoslavenskog jezicnog podrucja uopce je Povelja bana Kulina iz 1189. godine, u kojoj se reguliraju trgovinski odnosi bosanske drzave s Dubrovackom republikom.
  • Prva bosanska drzava koja je imala bana i neovisnu vladu osnovana je pocetkom X stoljeca. Iz tog perioda sacuvani su najstariji pisani spomenici u Bosni - takozvani stećci (natpisi na bogumilskim nadgrobnim plocama).
  • Muhamed Hevaija Uskufi je napisao prvi rjecnik bosanskog jezika - Potur Sahidija - 1631 godine, (197 godina prije prvog srpskog rjecnika). Postoje cetiri sacuvana primjerka ovog rjecnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u Uppsalli (Svedska).
  • Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je promijenila "staratelja" i okupirana od strane Austro-Ugarske. Kao treci entitet dvojne monarhije, bosanski jezik je ponovo priznat kao sluzbeni.
  • Naziv Bosanski Jezik je zvanicno ukinut internom naredbom Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine od 4. X. 1907. godine. U njoj se izricito zahtijeva da se "zemaljski jezik" (Landessprache) ima svuda sluzbeno nazivati "srpsko-hrvatskim," odnosno "hrvatsko-srpskim."

Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine - svjetsko naslijeđe u BiH

Najznačajnija karakteristika Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO, 1972.) je zajednička povezanost koncepta zaštite prirode i očuvanja kulturnih dobara.

Konvencija definira vrstu prirodnih ili kulturnih dobara koje se mogu uzeti u obzir za upis na Listu svjetske baštine, a utvrđuje dužnosti država članica u identifikaciji potencijalnih dobara i njihovoj ulozi u zaštiti i očuvanju lokaliteta. Potpisivanjem Konvencije, svaka zemlja preuzima obavezu da će očuvati ne samo dobra svjetske baštine koja se nalaze na njenoj teritoriji, već i da zaštiti svoju nacionalnu baštinu.

Bosna i Hercegovina ima tri dobra upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a:

Sport

plumber.jpg

Zanimljivosti / Interesting things

Traze se volonteri Kuratori za Geni - pogledajte nominacije --> Nominacije

Radovi u toku - work in progress

  • start_page/3steps-collaborate.png Hrvatsko podrucje vec godinu dana ima 3 Kuratora (Curator -Staratelj) koji su tu da pomognu korisnicima. Kuratori su volonteri koji su izabrani na temelju aktivnosti i kvalitete njihovih obiteljskih stabala -te imaju mogućnosti spajanja stabala i duplih profila, kao i neograničene mogućnosti dodavanja novih profila. Sada i za Bosansko Hercegovacko podrucje imamo Kuratora - Staratelja Milivoja. Milivoju se mozete obratiti za pomoc oko koristenja Geni programa, kao i drugim Kuratorima (Curatorima -Starateljima) volonterima iz Hrvatske ili svijeta!
  • start_page/3steps-matches.png
  • start_page/3steps-people.png

Svrha ovog portala je da

  1. pomogne korisnicima iz Bosne i Hercegovine oko koristenja programa
  2. da pruzi linkove i bude glavna poveznica izmedju ostalih srodnih projekata
  3. da pruzi mogucnost DISKUSIJA gdje se moze postavljati pitanje

media.geni.com/p13/db/96/dd/25/5344483bdc93afb4/ran99maf_t2.jpg?hash=e412e2190a555b7d591aae8ef2d099acf45b903d8210c43772032be432976235.1737014399
For instructions on how to use Geni, refer to the Geni Help Portal

Svatko je pozvan da ucestvuje, MOLIM samo uskocite .... Pritisnite EDIT (UREDI) opciju u gornjem desnom uglu i uredjujmo zajedno ovaj portal. Wikiformatting nije tesko svladati, ali i ako ne izgleda dobro netko drugi moze popraviti formatiziranje.

●▬▬▬▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬♥▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬▬▬▬▬●

Pomoću ovog projekta pokušat ćemo organizirati rodoslovlje Bosanskih obitelji.

Mjesta / Places

Obitelji / Families

Važne osobe / Important people

  • Pisci
  1. Aleksa Šantić bosanskohercegovački i srpski pjesnik
  • Novinari
  • Slikari
  • Skulptori
  • Umjetnici

Sport

plumber.jpg

Zanimljivosti / Interesting things

Traze se volonteri Kuratori za Geni - pogledajte nominacije --> Nominacije

Radovi u toku - work in progress

  • start_page/3steps-collaborate.png Hrvatsko podrucje vec godinu dana ima 3 Kuratora (Curator -Staratelj) koji su tu da pomognu korisnicima. Kuratori su volonteri koji su izabrani na temelju aktivnosti i kvalitete njihovih obiteljskih stabala -te imaju mogućnosti spajanja stabala i duplih profila, kao i neograničene mogućnosti dodavanja novih profila. Sada i za Bosansko Hercegovacko podrucje imamo Kuratora - Staratelja Milivoja. Milivoju se mozete obratiti za pomoc oko koristenja Geni programa, kao i drugim Kuratorima (Curatorima -Starateljima) volonterima iz Hrvatske ili svijeta!
  • start_page/3steps-matches.png
  • start_page/3steps-people.png

Svrha ovog portala je da

  1. pomogne korisnicima iz Bosne i Hercegovine oko koristenja programa
  2. da pruzi linkove i bude glavna poveznica izmedju ostalih srodnih projekata
  3. da pruzi mogucnost DISKUSIJA gdje se moze postavljati pitanje

media.geni.com/p13/db/96/dd/25/5344483bdc93afb4/ran99maf_t2.jpg?hash=e412e2190a555b7d591aae8ef2d099acf45b903d8210c43772032be432976235.1737014399
For instructions on how to use Geni, refer to the Geni Help Portal

Svatko je pozvan da ucestvuje, MOLIM samo uskocite .... Pritisnite EDIT (UREDI) opciju u gornjem desnom uglu i uredjujmo zajedno ovaj portal. Wikiformatting nije tesko svladati, ali i ako ne izgleda dobro netko drugi moze popraviti formatiziranje.

●▬▬▬▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬♥▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬▬▬▬▬●

Pomoću ovog projekta pokušat ćemo organizirati rodoslovlje Bosanskih obitelji.

Genealogija

Genealogija (grč. genea - rod, pleme, koljeno + lógos - riječ, govor) je nauka o postanku i odnosima pokoljenja ljudi (rodoslovlje), životinja i biljaka. Također je poznat i kao porodična historija. U svrhu prikupljanja podataka istraživači se koriste usmenim intervjuima, historijskim dokumentima, genetskim analizama, i drugim vrstama podataka. Traganje za porodičnom historijom može biti motivisano na razne načine: željom da se spozna mjesto nečije porodice u većoj historijskoj slici, ili, na primjer, osjećajem odgovornosti očuvanja sjećanja na prošlost, za nove generacije, kao i osjećaj samozadovoljstva u tačnim pripovijedanjima.

Genealoški izvori

Istorijski izvori su važni za genealoška istraživanja. Ovi izvori mogu biti, na primjer:

  • Lični podaci
  • Genealoške knjige
  • Popis stanovništva
  • Popisi, vjerski i građanski: matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih.
  • Sjećanja na nasljedstvo.
  • Notarske arhive

Štaviše, prikupljeni podaci postaju zanimljiviji jer se dopunjuju ličnom dokumentacijom, kao što su porodične fotografije, razni dokumenti, lične karte, iskaznice, ...

Arhivi u regionu

  • Dubrovački arhiv je značajan za porodice porijeklom iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Ova arhiva je posebno korisna građanima Hercegovine za direktno kreiranje rodoslovlja na osnovu tamo dostupnih dokumenata. Gradnja Dubrovnika uglavnom je obrađena za srednji vijek, dok radovi na izgradnji iz 18. i 19. stoljeća tek predstoje.
  • Za obitelji porijeklom iz Dalmacije najvažniji su arhivi u Splitu i Zadru, kao i Venecijanski arhivi.
  • Za Liku, Kordun i Baniju treba istražiti arhive u Karlovcu, Rijeci, Gospiću, Zagrebu, ali naravno i u Beču i Grazu (vidi: Austrijski katastar).
  • Za porodice porijeklom iz Crne Gore, kotorski arhiv je najvažniji, a ima ga dosta u arhivima u Herceg Novom i Dubrovniku.

Turski tefteri

U teftere, odnosno turske zemljišne knjige, za potrebe prikupljanja upisana je tačna lokacija, vrijeme, ime vlasnika parcele, kao i ime njegovog oca (u nekim slučajevima je upisano i prezime) danak (porezi). Poznate su bosanski tefteri iz 1468. i 1604. godine kao i hercegovački iz 1477. godine. Dok se danas dokumentacija može pronaći i tefteri kao i druga relevantna građa nalaze se u arhivima u Ankari i Istanbulu. Rad na ovim dokumentima tek predstoji, a neki od njih su već prevedeni. Na primjer: ...

Austrijski katastar

U zapadnim krajevima ima dosta građe, posebno iz 18. i 19. stoljeća, koja se u posljednje vrijeme intenzivnije obrađuje i objavljuje. Arhiv u Beču i Grazu je posebno značajan, gdje se nalazi najveći dio ove građe. Postoji spisak posjeda, imena lokaliteta, te imena i prezimena svih ljudi spremnih za vojsku.

Usmena predanja o precima

Usmena predanja su i dalje najbolji izvori u genealoškim istraživanjima i trebala bi biti prva polazna tačka.
Ovakav vid očuvanja porodične istorije i tradicije posebno je sačuvan kod Crnogoraca, što se prije svega odnosi na plemićko društvo koje se tu najduže očuvalo. Jedan od glavnih razloga je izbjegavanje uplitanja u srodstvo i brakovi su se obično javljali tek u devetom koljenu, dok je npr. danas se to legalno može od četvrte generacije. Drugi važni faktori su krvna osveta i pitanje zemlje.

DNK istraživanje

Da bi utvrdio ili potvrdio mogući biološki odnos između ljudi, istraživač može koristiti DNK testiranje. Disciplina koja povezuje podatke o DNK sa porodičnim stablima naziva se genetska genealogija.

Vrste testova

  • Y-DNK analiza (utvrđivanje muškog porijekla)
  • m-DNK analiza (utvrđivanje porijekla po ženskoj liniji)
  • Autosomna DNK analiza (utvrđivanje porodičnih veza i etničkog porijekla)

DNK testovi

Bosansko-hercegovački istraživački resursi

Sljedeći linkovi mogu biti korisni tokom vašeg istraživanja:

Arhivi

Maticne knjige, tefteri

  • Rođenja, smrti i brakovi - historijski zapisi, Biografije

Groblja i osmrtnice

Ratna dokumentacija

Prezimena

Digital Bosnia - baza digitalnih artikala, novine, časopisi, pisma, dnevnici, slike ...:

Knjige

  • Bugojno i njegova okolina (Donji Vakuf, Prusac, Gornji Vakuf i Kupres) - Samija Sarić
  • Kreševljaković, Hamdija. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine, 1954.
  • Milićević, Risto. Hercegovačka prezimena. Beograd: Svet knjige, 2005
  • Milo Jukić - Katolički rodovi župe Fojnica 1742.-1992.", "Katolički rodovi župa Kreševo, Banbrdo (Lepenica), Kiseljak i Deževice 1742.-1992.", "Katolički rodovi na sarajevskom području od 1742. godine do uspostave austrougarske vladavine".
  • Dedijer, Jevto. "Bilećske Rudine: antropogeografska ispitivanja." Naselja i poreklo stanovništva. I II. (1903)
  • Filipović, Milenko, Miloš Slijepčević. Samobor - Selo u gornjoj Hercegovini. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1969.
  • Hasandedić, Hivzija. Muslimanska baština Bošnjaka I & II : Herceg Novi i okolina, Vrgorac i okolina, Imotska krajina, Makarsko primorje, Zapadna Hercegovina. Mostar: Islamski kulturni centar, 1999.
  • Hasandedić, Hivzija. Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini. Sarajevo: El-Kalem, 1990.

Mjesta / Places

Obitelji / Families

Važne osobe / Important people

  • Writers Aleksa Šantić bosanskohercegovački i srpski pjesnik
  • Journalists
  • Painters
  • Sculptors
  • Actors

Bosanskohercegovačka književnost

Književnost Bosne i Hercegovine razvija se na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, a najstariji preživjeli pisani primjeri književnosti u Bosni i Hercegovini potječu iz perioda između XII - XV stoljeća.

  • Spisak bosanskohercegovačkih pisaca.

Bosanski jezik

Bosanski jezik jest normativna varijanta srpskohrvatskog jezika koji koriste uglavnom Bošnjaci, ali i značajan broj ostalih osoba bosanskohercegovačkog porijekla. Bosanski je službeni jezik u Bosni i Hercegovini, uz srpski i hrvatski, u Crnoj Gori jedan od službenih, a regionalni, odnosno priznati manjinski jezik u Srbiji (Sandžak), Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Pisma bosanskog jezika su latinica i ćirilica, mada se ćirilica sve slabije koristi. Historijska pisma su bosančica i arebica. Nauka koja se bavi bosanskim jezikom naziva se bosnistika.

  • Ime "bosanski jezik" prvi put se spominje 1300-te godine u djelu "Skazanie iziavlieno o pismenah" (Historija pisanih jezika) koju je napisao najpoznatiji vizantijski putopisac, Konstantin Filozof.
  • Prvi bosanski alfabet je bio glagoljica, ali nije dovoljno dokazana i izucena njegova rasprostranjenost. Na nekoliko bogumilskih stijena pronadjenih u zapadnoj Bosni zabiljezeni su i glagoljicni znakovi. Ali najstarije pismo koje je imalo svoju upotrebu na bosanskim dvorovima i u crkvenim spisima je posebno prilagodjena bosanska varijanta cirilicnog alfabeta, takozvana bosancica, izgradjena na osnovama klinastog pisma.
  • Najstariji sacuvani bosanski i jedan od najstarijih tekstova sa juznoslavenskog jezicnog podrucja uopce je Povelja bana Kulina iz 1189. godine, u kojoj se reguliraju trgovinski odnosi bosanske drzave s Dubrovackom republikom.
  • Prva bosanska drzava koja je imala bana i neovisnu vladu osnovana je pocetkom X stoljeca. Iz tog perioda sacuvani su najstariji pisani spomenici u Bosni - takozvani stećci (natpisi na bogumilskim nadgrobnim plocama).
  • Muhamed Hevaija Uskufi je napisao prvi rjecnik bosanskog jezika - Potur Sahidija - 1631 godine, (197 godina prije prvog srpskog rjecnika). Postoje cetiri sacuvana primjerka ovog rjecnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u Uppsalli (Svedska).
  • Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina je promijenila "staratelja" i okupirana od strane Austro-Ugarske. Kao treci entitet dvojne monarhije, bosanski jezik je ponovo priznat kao sluzbeni.
  • Naziv Bosanski Jezik je zvanicno ukinut internom naredbom Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine od 4. X. 1907. godine. U njoj se izricito zahtijeva da se "zemaljski jezik" (Landessprache) ima svuda sluzbeno nazivati "srpsko-hrvatskim," odnosno "hrvatsko-srpskim."

Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine - svjetsko naslijeđe u BiH

Najznačajnija karakteristika Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO, 1972.) je zajednička povezanost koncepta zaštite prirode i očuvanja kulturnih dobara.

Konvencija definira vrstu prirodnih ili kulturnih dobara koje se mogu uzeti u obzir za upis na Listu svjetske baštine, a utvrđuje dužnosti država članica u identifikaciji potencijalnih dobara i njihovoj ulozi u zaštiti i očuvanju lokaliteta. Potpisivanjem Konvencije, svaka zemlja preuzima obavezu da će očuvati ne samo dobra svjetske baštine koja se nalaze na njenoj teritoriji, već i da zaštiti svoju nacionalnu baštinu.

Bosna i Hercegovina ima tri dobra upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a:

Sport

plumber.jpg

Zanimljivosti / Interesting things
English (US)   eesti   Svenska   Español (España)   Français   עברית   Norsk (bokmål)   dansk   Nederlands   Deutsch   »
To enable the proper functioning and security of the website, we collect information via cookies as specified in our Cookie Policy. Geni does not use any third-party cookies.