![](https://www.geni.com/images/external/x_com_black_16.png?1721673225)
![](https://www.geni.com/images/facebook_white_small_short.gif?1721673225)
This is a country portal project, which is intended as a resource for users from a particular country. It may contain advice on how best to use Geni within your country, such as profile naming conventions, translation instructions, where to find genealogy resources, and more. You may join the project to contribute, or follow it if you only want to receive notifications of new discussions. Note that profiles cannot be added to country portal projects.
Svrha ovog portala je da
For instructions on how to use Geni, refer to the Geni Help Portal
Svatko je pozvan da ucestvuje, MOLIM samo uskocite .... Pritisnite EDIT (UREDI) opciju u gornjem desnom uglu i uredjujmo zajedno ovaj portal. Wikiformatting nije tesko svladati, ali i ako ne izgleda dobro netko drugi moze popraviti formatiziranje.
●▬▬▬▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬♥▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬▬▬▬▬●
Pomoću ovog projekta pokušat ćemo organizirati rodoslovlje Bosanskih obitelji.
Genealogija (grč. genea - rod, pleme, koljeno + lógos - riječ, govor) je nauka o postanku i odnosima pokoljenja ljudi (rodoslovlje), životinja i biljaka. Također je poznat i kao porodična historija. U svrhu prikupljanja podataka istraživači se koriste usmenim intervjuima, historijskim dokumentima, genetskim analizama, i drugim vrstama podataka. Traganje za porodičnom historijom može biti motivisano na razne načine: željom da se spozna mjesto nečije porodice u većoj historijskoj slici, ili, na primjer, osjećajem odgovornosti očuvanja sjećanja na prošlost, za nove generacije, kao i osjećaj samozadovoljstva u tačnim pripovijedanjima.
Istorijski izvori su važni za genealoška istraživanja. Ovi izvori mogu biti, na primjer:
Štaviše, prikupljeni podaci postaju zanimljiviji jer se dopunjuju ličnom dokumentacijom, kao što su porodične fotografije, razni dokumenti, lične karte, iskaznice, ...
U teftere, odnosno turske zemljišne knjige, za potrebe prikupljanja upisana je tačna lokacija, vrijeme, ime vlasnika parcele, kao i ime njegovog oca (u nekim slučajevima je upisano i prezime) danak (porezi). Poznate su bosanski tefteri iz 1468. i 1604. godine kao i hercegovački iz 1477. godine. Dok se danas dokumentacija može pronaći i tefteri kao i druga relevantna građa nalaze se u arhivima u Ankari i Istanbulu. Rad na ovim dokumentima tek predstoji, a neki od njih su već prevedeni. Na primjer: ...
U zapadnim krajevima ima dosta građe, posebno iz 18. i 19. stoljeća, koja se u posljednje vrijeme intenzivnije obrađuje i objavljuje. Arhiv u Beču i Grazu je posebno značajan, gdje se nalazi najveći dio ove građe. Postoji spisak posjeda, imena lokaliteta, te imena i prezimena svih ljudi spremnih za vojsku.
Usmena predanja su i dalje najbolji izvori u genealoškim istraživanjima i trebala bi biti prva polazna tačka.
Ovakav vid očuvanja porodične istorije i tradicije posebno je sačuvan kod Crnogoraca, što se prije svega odnosi na plemićko društvo koje se tu najduže očuvalo. Jedan od glavnih razloga je izbjegavanje uplitanja u srodstvo i brakovi su se obično javljali tek u devetom koljenu, dok je npr. danas se to legalno može od četvrte generacije. Drugi važni faktori su krvna osveta i pitanje zemlje.
Da bi utvrdio ili potvrdio mogući biološki odnos između ljudi, istraživač može koristiti DNK testiranje. Disciplina koja povezuje podatke o DNK sa porodičnim stablima naziva se genetska genealogija.
Sljedeći linkovi mogu biti korisni tokom vašeg istraživanja:
Arhivi
- Arhiv Bosne i Hercegovine
- Austrijski arhivi: Austrijski arhiv, GenTeam,
- Tools For Research
- The Encyclopedia of Bosnia and Herzegovina: Britannica,
Književnost Bosne i Hercegovine razvija se na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, a najstariji preživjeli pisani primjeri književnosti u Bosni i Hercegovini potječu iz perioda između XII - XV stoljeća.
Bosanski jezik jest normativna varijanta srpskohrvatskog jezika koji koriste uglavnom Bošnjaci, ali i značajan broj ostalih osoba bosanskohercegovačkog porijekla. Bosanski je službeni jezik u Bosni i Hercegovini, uz srpski i hrvatski, u Crnoj Gori jedan od službenih, a regionalni, odnosno priznati manjinski jezik u Srbiji (Sandžak), Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Pisma bosanskog jezika su latinica i ćirilica, mada se ćirilica sve slabije koristi. Historijska pisma su bosančica i arebica. Nauka koja se bavi bosanskim jezikom naziva se bosnistika.
Najznačajnija karakteristika Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO, 1972.) je zajednička povezanost koncepta zaštite prirode i očuvanja kulturnih dobara.
Konvencija definira vrstu prirodnih ili kulturnih dobara koje se mogu uzeti u obzir za upis na Listu svjetske baštine, a utvrđuje dužnosti država članica u identifikaciji potencijalnih dobara i njihovoj ulozi u zaštiti i očuvanju lokaliteta. Potpisivanjem Konvencije, svaka zemlja preuzima obavezu da će očuvati ne samo dobra svjetske baštine koja se nalaze na njenoj teritoriji, već i da zaštiti svoju nacionalnu baštinu.
Bosna i Hercegovina ima tri dobra upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a:
Svrha ovog portala je da
For instructions on how to use Geni, refer to the Geni Help Portal
Svatko je pozvan da ucestvuje, MOLIM samo uskocite .... Pritisnite EDIT (UREDI) opciju u gornjem desnom uglu i uredjujmo zajedno ovaj portal. Wikiformatting nije tesko svladati, ali i ako ne izgleda dobro netko drugi moze popraviti formatiziranje.
●▬▬▬▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬♥▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬▬▬▬▬●
Pomoću ovog projekta pokušat ćemo organizirati rodoslovlje Bosanskih obitelji.
Svrha ovog portala je da
For instructions on how to use Geni, refer to the Geni Help Portal
Svatko je pozvan da ucestvuje, MOLIM samo uskocite .... Pritisnite EDIT (UREDI) opciju u gornjem desnom uglu i uredjujmo zajedno ovaj portal. Wikiformatting nije tesko svladati, ali i ako ne izgleda dobro netko drugi moze popraviti formatiziranje.
●▬▬▬▬▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬♥▬▬ஜ۩۞۩ஜ▬▬▬▬▬▬▬●
Pomoću ovog projekta pokušat ćemo organizirati rodoslovlje Bosanskih obitelji.
Genealogija (grč. genea - rod, pleme, koljeno + lógos - riječ, govor) je nauka o postanku i odnosima pokoljenja ljudi (rodoslovlje), životinja i biljaka. Također je poznat i kao porodična historija. U svrhu prikupljanja podataka istraživači se koriste usmenim intervjuima, historijskim dokumentima, genetskim analizama, i drugim vrstama podataka. Traganje za porodičnom historijom može biti motivisano na razne načine: željom da se spozna mjesto nečije porodice u većoj historijskoj slici, ili, na primjer, osjećajem odgovornosti očuvanja sjećanja na prošlost, za nove generacije, kao i osjećaj samozadovoljstva u tačnim pripovijedanjima.
Istorijski izvori su važni za genealoška istraživanja. Ovi izvori mogu biti, na primjer:
Štaviše, prikupljeni podaci postaju zanimljiviji jer se dopunjuju ličnom dokumentacijom, kao što su porodične fotografije, razni dokumenti, lične karte, iskaznice, ...
U teftere, odnosno turske zemljišne knjige, za potrebe prikupljanja upisana je tačna lokacija, vrijeme, ime vlasnika parcele, kao i ime njegovog oca (u nekim slučajevima je upisano i prezime) danak (porezi). Poznate su bosanski tefteri iz 1468. i 1604. godine kao i hercegovački iz 1477. godine. Dok se danas dokumentacija može pronaći i tefteri kao i druga relevantna građa nalaze se u arhivima u Ankari i Istanbulu. Rad na ovim dokumentima tek predstoji, a neki od njih su već prevedeni. Na primjer: ...
U zapadnim krajevima ima dosta građe, posebno iz 18. i 19. stoljeća, koja se u posljednje vrijeme intenzivnije obrađuje i objavljuje. Arhiv u Beču i Grazu je posebno značajan, gdje se nalazi najveći dio ove građe. Postoji spisak posjeda, imena lokaliteta, te imena i prezimena svih ljudi spremnih za vojsku.
Usmena predanja su i dalje najbolji izvori u genealoškim istraživanjima i trebala bi biti prva polazna tačka.
Ovakav vid očuvanja porodične istorije i tradicije posebno je sačuvan kod Crnogoraca, što se prije svega odnosi na plemićko društvo koje se tu najduže očuvalo. Jedan od glavnih razloga je izbjegavanje uplitanja u srodstvo i brakovi su se obično javljali tek u devetom koljenu, dok je npr. danas se to legalno može od četvrte generacije. Drugi važni faktori su krvna osveta i pitanje zemlje.
Da bi utvrdio ili potvrdio mogući biološki odnos između ljudi, istraživač može koristiti DNK testiranje. Disciplina koja povezuje podatke o DNK sa porodičnim stablima naziva se genetska genealogija.
Sljedeći linkovi mogu biti korisni tokom vašeg istraživanja:
Arhivi
- Arhiv Bosne i Hercegovine
- Austrijski arhivi: Austrijski arhiv, GenTeam,
- Tools For Research
- The Encyclopedia of Bosnia and Herzegovina: Britannica,
Književnost Bosne i Hercegovine razvija se na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, a najstariji preživjeli pisani primjeri književnosti u Bosni i Hercegovini potječu iz perioda između XII - XV stoljeća.
Bosanski jezik jest normativna varijanta srpskohrvatskog jezika koji koriste uglavnom Bošnjaci, ali i značajan broj ostalih osoba bosanskohercegovačkog porijekla. Bosanski je službeni jezik u Bosni i Hercegovini, uz srpski i hrvatski, u Crnoj Gori jedan od službenih, a regionalni, odnosno priznati manjinski jezik u Srbiji (Sandžak), Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu. Pisma bosanskog jezika su latinica i ćirilica, mada se ćirilica sve slabije koristi. Historijska pisma su bosančica i arebica. Nauka koja se bavi bosanskim jezikom naziva se bosnistika.
Najznačajnija karakteristika Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO, 1972.) je zajednička povezanost koncepta zaštite prirode i očuvanja kulturnih dobara.
Konvencija definira vrstu prirodnih ili kulturnih dobara koje se mogu uzeti u obzir za upis na Listu svjetske baštine, a utvrđuje dužnosti država članica u identifikaciji potencijalnih dobara i njihovoj ulozi u zaštiti i očuvanju lokaliteta. Potpisivanjem Konvencije, svaka zemlja preuzima obavezu da će očuvati ne samo dobra svjetske baštine koja se nalaze na njenoj teritoriji, već i da zaštiti svoju nacionalnu baštinu.
Bosna i Hercegovina ima tri dobra upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a: