Start My Family Tree Welcome to Geni, home of the world's largest family tree.
There are already 225 genealogy profiles with the Bulić surname on Geni. Join now to find your relatives.

Bulić Genealogy and Bulić Family History Information

‹ Back to Surnames Index

Share

view all 225

Profiles

About the Bulić surname

Postavio Milivoj Vranješ:

BULIĆ

Bulić dolazi od Bule- Budislav/Budimir/Budimal.

U matičnoj knjizi krštenih 1852. zapisano je krštenje Jele kćeri Blaža Bulića iz Klobuka i Šime Grgić. Tijekom sljedećih dvadesetak godina kršteno je još petero djece, svi iz Klobuka. Godine 1875. kršten je Mate sin Joze Bulića iz Šiljevišta i Janje Barbarić -Lesko. Slijedećih petnaestak godina uz prezime Bulić slijede dodatci da su iz Šiljevišta, potom se ponovno upisuje da su iz Klobuka. Tek 1896. ponovno se uspisuje da su krštena djeca iz obitelji Bulić iz Šiljevišta i iz Klobuka.

Za iste osobe je upisivano mjesto stanovanja sad jedno sad drugo. Godine 1901. kršten je Luka sin Cvitana Bulića iz Klobuka i Kate rođ. Petrović. Dvije godine kasnije, 1903., krštena su dva brata: Stanko i Petar, sinovi Cvitana Bulića i Kate rođ. Petrović. Godine 1906. kršten je Jozo, sin Cvitana Bulića iz Šiljevišta i Kate Petrović.

http://klobuk.info/index.php?option=com_content&view=article&id=25&Itemid=42

Još jedan prilog:

Podrijetlo

Bulići su najčešće Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Sinja, a vrlo su rijetko Srbi (iz Ogulina) te Bošnjaci (iz Cazinske krajine, BiH).


Razmjerno najviše Bulića u proteklih sto godina rođeno je u Gornjem Ogorju kraj Sinja, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Bulić.

U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Bulića u oko šesto domaćinstava (234. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split, iz Muća u Solin te iz Benkovca u Zadar.

Rasprostranjenost

Bulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 128 općina i 186 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Splitu (450), Zagrebu (250), Zadru (170), Tugarama kraj Omiša (90) i u Dubrovniku (50).

http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-bulic

I još jedan prilog:

Bulić

S jezičnog motrišta prezime je Bulić izvedeno:

a) od imenice iz turskog jezika bula, koja ima dva značenja: 1. žena muslimanka, žena u dimijama, pokrivena zarom (feredžom), udata žena; strina, ujna; 2. muslimanska vjeroučiteljica; vjerski obrazovana muslimanka, koja za ženski dio vjernika obavlja izvjesne svećeničke dužnosti;

b) od Bule, hipokoristika imena tipa Budislav, Budimir, Budivoj, Budimil.

U Hrvatskoj danas živi 1.960 osoba s prezimenom Bulić (Omiš, srednja i sjeverna Dalmacija).


Na dalmatinskom području Bulići su danas nazočni u sljedećim mjestima: Ogorju Donjem, Postinju, Bračeviću; Zelovu Sinjskom; Brsečinama, Dočinama, Humima; Kostanju, Osiću, Tugarima (Omiš); Vranjicu; Selcima, Supetru, Sutivanu (Brač); Korlatu (Benkovac; Briševu, Crnom, Kukuljici i Pločama (Zadar).

Najpoznatiji Bulić u Hrvata je don Frane Bulić (1846 - 1934), hrvatski arheolog, konzervator i povjesničar; istraživao je antičku Salonu, pokreće arheološko društvo, uređuje časopis Vjesenik za aheologiju i historiju dalmatinsku, organizirao je I. kongres starokršćanske arheologije u Splitu 1894. godine.

Svi Bulići nisu istog krvnog podrijetla.

Postoje najmanje dva roda s ovim prezimenom: tugarsko-kaštelanski i brotnjansko-mućki.

Povjesničar M. Barada je u notarskim spisima o Vlasima iz 1433. godine na kaštelanskom području naišao na spomen Vlaha po imenu Bogovacij Bulić. Godine pak 1753. u zemljišniku ženskog benediktinskog samostana zabilježeno je 30 obitelji koje su stanovale u Kaštilcu (danas Kaštel Gomilica), među kojim je bila i obitelj Bulić rečeni Poljiškin.


Bulići spadaju među najbrojnije rodove na mućko-lećevačkom prostoru, jer su primjerice u popisu stanovništva 1948. godine u Ogorju Donjem imali čak 33 obitelji.

U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u Ogorju su Donjem zabilježene tri obitelji s prezimenom Bulić: Filipa pokojnog Mije (8 duša, 16 kanapa zemlje), Mije pokojnog Ilije (15, 10) i Tome pokojnog Ilije (7, 9).


U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine broj obitelji se gotovo učetverostručio, dakle 11 Bulića obitelji kojih su domaćini bili: Ante, Dujo, po dvojica Filipa, Ivana i Jakova, te Jure, Mate i Stipan.


Popis stanovništa 1948. godine u Ogorju Gornjem zatekao je 33 obitelji s prezimenom Bulić. Danas Bulići žive Ogorju Gornjem (25 obitelji, 46 duša), zatim u Mućkom Zelovu (1 obitelj, 4 duše).

U popisu stanovništva Splitske nadbiskupije nadbiskup Ivan Laghi je 1725. godine u Tugarima zabilježio dvije obitelji s prezimenom Bulić Ivanovu s 4 i Stipanovu s 9 duša, te u Kaštel Gomilici 8-članu obitelj Jure Bulića.

Tugarskih korijena su i livanjski Bulići katoličke vjere, koji su danas nastanjeni u Vržeralama, Podgradini i Malim Kablićima. Tu su doselili iz Tugara oko 1780. godine s prezimenom Mikulić i bili su kmetovi livanjskih begova Firdusa. U Podhumu pokraj Livna danas žive Bulići islamske vjeroispovijesti, koji ne znaju ništa o svemu podrijetlu, iako postoji podosta naznaka da su istog krvnog podrijetla kao i Bulići katolici, jer su njihovi preci prešli na islam.


Hercegovački Bulići su posve zanimljiv rod. Nastali su od Aračinovića, znamenitog hrvatskog srednjevjekovnog plemićkog roda iz Paoče u Brotnju, danas prostor općine Čitluk (Aracsinovich de oppido Paocza apud Brochno).


Spominje ih i A. Kačić Miošić u pjesmi o ženidbi bosanskog kralja Stipana Kotromanovića Tomaševića i Katarine kćeri hercega Stipana Vukčića Kosače (1446) kao uzvanike među svatovima: „…od Perasta Šestokrilovića, od Primorja Vrsajka Kačića, ungarskog po izbor plemića, a od Broćna Aračinovića. “

Od Bulića, davninom Aračinovića, u Brotnju su nastali novi rodovi: Prskale, Erići, Leske, Škrobići, Delići, Bule i Muselimovići.

Bulići su zabilježeni u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića 1741/1742. godine: u Čitluku 7-člana obitelj Joze Bulića i u Gradnićima dvije Bulića obitelji: Barišina (Prskalović nekoć Bulić) s 13 i Božina s 12 duša.

U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine Bulići su upisani: u Čitluku tri obitelji (Matina sa 6, Jozina s 14, Martinova s 8 i Ivanova s 11 duša) i u Gradnićima 17-člano kućanstvo Bože Prskala nekoć Bulića i 16-člano domaćinstvo bariše Erića nekoć Bulića.

Također prezime Bulić se spominje i u imotskoj krajini gdje je ta obitelj jedna od starosjeditelja na tom području. Po crkvenim knjigama Ivan Zane Bulić je bio kanonik u Primoštenu, te se od tuda priženio u Imotski.

Komentari na gornji tekst:

Milan Nosić - Datum: 8.12.2008. Štovani Bulići u Ogorju, Vaše prezime nije motivirano onim pod 1. nego samo onim pod 2. Bulić je od Bule, a Bule od Budimir, Budislav, Budivoj i sl.

Ibro Tabakovic - Datum: 27.2.2010. Prezime Bulic je izvedeno ili onako kako iznosi gosp.M.Nosic ili od rijeci BULA=PECAT;"kako se pecat zove bula za st0 je okrugao i pupcast kao mjehur ili klobuk na vodi(lat.bulla,tal.bolla),po tome je bula i zrno kukuruza na vatri dobro raskokano,kokica".(Rjecnik hrv.ili srp.jez.,JAZU-Zagreb 1880-1882.,str.728. i 731.)

Oriano Bulić - Datum: 3.1.2011. Samo u Barbanu mjestu najstarije crkve u Hrvata ima stotinjak stanovnika prezimenom Bulić a postoji i naselj Bulić, U Istri broj je trostuko veći. Prvi pisani trag nalazi se u Matičnim knjigama rođenih Barban iz 1624 g kad su krstili malu Anu Bulić. Inaće u Poljičkom kraju je izvor tih ( a i cijelog roda) Bulića koji su u Istru pristigli u 16 st. kao prognanici nakon napada Turaka.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

http://www.ogorje.net/prezime/bulic/25.html#vrh